Proizvodnja mlijeka i mesa je u padu, stočari se okreću isplativijem ratarstvu

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Kad bi se s nekoliko riječi moralo opisati stanje poljoprivredne proizvodnje u Koprivničko-križevačkoj županiji, to bi bili pojmovi stagnacija i pad stočarstva, a rast ratarstva. Ipak, trendovi u primjerice proizvodnji mlijeka nešto su povoljniji nego na državnoj razini.

Ovo veliko istraživanje stanja u poljoprivredi u našem kraju objavljeno je u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj  u zadnjih pet godina (od 2015. do 2020. godine) smanjila se za 15 posto (s 513,4 na 435,6 mil.kg mlijeka), a u Koprivničko-križevačkoj županiji pad proizvodnje je 9 posto (sa 62,6  na 56,7 mil.kg mlijeka). Iz toga proizlazi da je proizvodnja mlijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji je otpornija na izazove u odnosu na RH. Pada broj OPG-a i zadruga, a raste broj obrta i trgovačkih društava koja se bave poljoprivredom.

U biljnoj proizvodnji pojavljuju se i rastu površine pod uljanom repicom, sojom, suncokretom, tikvama, kamilicom, heljdom, a u voćarstvu i ekološkoj proizvodnji rastu površine pod orasima i lijeskom. Smanjena je proizvodnja šećerne repe. Rastu površine pod ugarom. No bez obzira na neke negativne trendove, naša županija jedna je od najznačajnijih regija u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj. Tako se na području Koprivničko-križevačke županije u stočarstvu (s pčelarstvom) ukupno u jednoj godini proizvede poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od gotovo 358 milijuna kuna. Ratarske, povrtne i voćne kulture zasijane i posađene su na više od 69 tisuća hektara, koji su u sustavu poticaja, a procjene su da se ukupno obrađuje 80 tisuća hektara zemljišta. Na ovoj površini proizvede se oko 530 milijuna kuna vrijednost u biljnoj proizvodnji.

Treći u državi

Svakako je vrijedno spomenuti da je Koprivničko-križevačka županija treća po količini isporučenog mlijeka među svim županijama u Hrvatskoj. Ispred naše županije tek je Osječko-baranjska županija čiji je udio proizvedenog mlijeka oko 30 posto na državnoj razini, a druga je  Bjelovarsko-bilogorska županija koja isporučuje nešto više od  16 posto sveukupne količine svježeg mlijeka. U našoj  županiji nalazi se čak 23 posto svih proizvođača mlijeka na državnoj razini, koji isporučuju oko 13 posto sveukupne količine. Sve to je vidljivo u izvještaju o poljoprivredi, koji je priredila Koprivničko-križevačka županija.

GodinaOPG-oviObrtiTrgovačka društvaZadrugeOstaliUKUPNO
2016.10.5288584102010.741
2017.9.7988610981310.012
2018.9.8738611881310.098
2019.9.8998812781310.135
2020.9.7609213281410.006
Tablica 1. Broj poljoprivrednih gospodarstava po tipu od 2016. do 2020 (APP).

Gledajući da je Koprivničko-križevačka županija šesnaesta po broju stanovnika i sedamnaesta po veličini te čini manje od tri posto cjelokupnog stanovništva, vidljivo je da je naša županija u poljoprivrednom smislu jedna od najrazvijenijih i najznačajnijih regija u Hrvatskoj. U našoj županiji uzgaja se i mnogo više goveda i svinja od državnog prosjeka. Prema dostupnim podacima, u 2019. godini u Koprivničko- križevačkoj županiji bilo je oko 68 tisuća svinja (oko 11 tisuća krmača i 57 tisuća tovljenika), to je 6,8 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Isto tako, hranjeno je 31 tisuća goveda (krava i junadi), što je 7,3 posto od ukupnog državnog udjela.

Samodostatnost županije

Usprkos poraznoj činjenici da brojevi u našoj županiji, posebice muznih krava i tovne junadi, već godinama padaju, možemo reći grubim izračunom da je naša županija još uvijek samodostatna u potrebama, proizvodnje mlijeka sigurno, a vjerojatno i potrebi za junećim mesom, pa tako i svinjetinom, a naravno i u proizvodnji žitarica. Ipak, neki podaci zabrinjavaju, a to je da se kraj pada govedarske i svinjogojske grane poljoprivrede ne nadzire.

Poljoprivrednica Katarina Bermanec

Posebno je poražavajuća činjenica da je broj junadi u pet godina pao za više nego dvostruko s 28 tisuća na samo 12 tisuća. Iako podaci nisu precizni, slaba je utjeha da je pad na županijskoj razini podjednak onome  u državi. Isto tako, broj OPG-ova 2020. godine za 798 je manji negoli 2016. (Tablica 1). Isto tako, manje je i površina koje se obrađuju, i to za nešto više od 1600 hektara. No,kako nam kažu upućeni,  to nije stvarna brojka, već je obradive zemlje i one koja se ne obrađuje stalno isto. Moguće je da je ovaj manji broj hektara obradivog zemljišta koji je uveden u ARKOD posljedica zakonski izmjene, zbog kojih su neka gospodarstva ispala iz registra poticaja, na čemu se temelje ove brojke.

Kultura2015.2016.2017.2018.2019.2020.
Kukuruz34.264,6431.755,5132.265,9930.859,4533.116,4433.838,15
Pšenica8.126,4010.369,148.622,2810.104,659.723,559.091,25
Ječam1.934,882.578,712.782,172.649,432.528,172.955,86
Zob1.207,351.168,111.564,471.148,98975,021.102,59
Triticale1.041,841.529,471.527,261.468,281.405,87875,02
Uljana repica1.741,693.068,423.919,714.582,084.200,553.994,05
Krmne kulture7.150,156.396,316.664,266.786,856.486,845.872,27
 livade i pašnjaci8.323,008.123,977.855,157.598,557.428,736.855,55
Povrće814,32872,03853,10807,20801,94779,54
Voće1.006,921.061,211.155,881.229,611.268,391.301,92
Vinogradi312,28338,16316,95313,92303,34278,96
Ostalo5.221,603.357,793.365,243.332,472.940,652.537,17
UKUPNO:71.145,0770.618,8370.892,4670.881,4771.179,4969.482,33
Tablica 2. Zastupljenost najvažnijih kultura 2015. do  2020. (APP)

Dok je proizvodnja žitarica stabilna, država, kažu upućeni, pokušava poticajima i poljoprivrednom politikom okrenuti tendencije u poljoprivredi te poljoprivrednike poticati da se počnu baviti stočarstvom i oblicima poljoprivrede koji imaju višu vrijednost konačnog proizvoda. Dok nitko ne osporava važnost ratarske proizvodnje, činjenica je da Hrvatska izvozi jeftine žitarice, a uvozi poljoprivredne sirovine i proizvode veće vrijednosti.

– Hrvatska zemlja nije kontaminirana pesticidima, gnojivima i teškim metalima kao neki dijelovi EU, pa nije nužno poticati „ugar“. Ima dobrih poteza ove Vlade da se smanji „proizvodnja za potpore“, a da se stvarno potiče proizvodnja i konkurentnost hrvatske poljoprivrede – rekao je doc.dr.sc Josip Haramija, Ludbrežanin na čelu Hrvatskog agronomskog društva.

Izvoz bez dodane vrijednosti

Proizvodnja najraširenijih žitarica kukuruza i pšenice je, ističe Haramija,  stabilna, s vrlo dobrim i rekordnim prinosima, s trenutno najvećom cijenom u posljednjih nekoliko godina. Proizvođači su izuzetno svladali tehnologiju, opremili su se putem fondova EU i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a nedostaju kapaciteti sušenja i skladištenja da bi proizvođači mogli plasirati svoje proizvode kada se tržišni uvjeti poboljšaju.

JUNADSVINJEMLIJEKO
Uzgojeno i proizveden(tone):4975682056.710
Potrošnja (tone):1650502922.470
Višak:3325179134.240
Tablica 3 Proizvodnja mesa i mlijeka u županiji (okvirni podaci)

– Šteta da se žitarice i uljarice ne prerade u Hrvatskoj (u brašno i pekarske proizvode, za tov stoke – kukuruz, za proizvodnju ulja), već se izvoze bez dodane vrijednosti, a uvozimo meso, mlijeko, sojinu sačmu, pekarske proizvode. Velika su očekivanja da domaća prerađivačka i prehrambena industrija ponovno bude pokretač razvoja proizvodnje, a ne da nemamo klaonicu i organiziranu proizvodnju i preradu domaćeg mesa – istaknuo je docent Haramija.

Također ističe da imamo proizvodnju i preradu samo nekoliko vrsta povrća, a uvoze se velike količine sušenog povrća.

– Tu postoji veliki potencijal razvoja proizvodnje u Koprivničko-križevačkoj županiji u proizvodnji povrća, junadi, svinja. Veliki je potencijal u proizvodnji i preradi povrća, ljekovitog bilja, konoplji, sjemenarstvu i stočarstvu. Pogotovo Podravka ima potencijala organizirati proizvodnju u poljoprivredi za svoju prehrambenu industriju. Najava gradnje sušara za povrće bila je dobra vijest za potencijalne proizvođače povrća – zaključio je Josip Haramija.

Sve manje stočara

Brojke uporno govore da sve više stočara ili zatvara svoj OPG ili prelazi na ratarstvo, a proizvodnja mlijeka i tov junadi te svinja nikako da se oporavi. Za to je nekoliko razloga. Prvi i najvažniji, u ratarstvu ima najmanje potrebe za ljudskim radom, pogotovo zbog sve intenzivnije modernizacije poljoprivredne mehanizacije. Također, moguće je sufinancirati nabavku mehanizacije iz EU fondova, i uz redovite poticaje, ratarstvo postaje profitabilan posao. No, to je i dovelo do činjenice da je ratarska proizvodnja jedna od rijetkih u Hrvatskoj poljoprivredi koja je po postotku samodostatnosti veća od 100 posto.

Josip Haramija

– Uzmite činjenicu da od 100 hektara, pa i manje, čiste ratarske proizvodnje, može živjeti jedna obitelj, a za slične prihode od stočarstva potrebno je uložiti mnogo više rada i ulaganja. Uz poticaje i prihode koji su u ratarstvu, ljudima se jednostavno ne isplati baviti stočarstvom, i tu je najveći problem. Oni koji bi željeli angažirati radnu snagu na farmama ne mogu do nje doći. Upravo zato ćemo uskoro primiti vijest da će se još jedna farma mliječnih krava u Podravini ugasiti, i to moderna farma, sve zbog toga što vlasnik ne može naći radnu snagu – govori nam dobro upućeni sugovornik.

Što se tiče stočarstva, uz najznačajniju činjenicu da je otkupna cijena mlijeka padala, stočare muče i drugi problemi. U Hrvatskoj nije došlo do očekivanog udruživanja poljoprivrednih proizvođača kako bi se smanjili troškovi. Plan Ministarstva je bio da se opet stvore zadruge, koje su uobičajen način udruživanja poljoprivrednih proizvođača u Europi. No od toga nije došlo.

– Tu je kriva percepcija da je pojam zadruge povezan s bivšim sustavom pa da ljudi zaziru od njih. Glavni je problem nepovjerenje ljudi u sustav i pravosuđe. Tko im može jamčiti da, ako ih netko od zadrugara pokrade, da će se taj novac moći i povratiti. Ljudi se boje zajedno ulaziti u posao jer ne vjeruju da će moći zaštiti svoju imovinu ako dođe do  nezakonitih radnji – napomenuo je naš sugovornik.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI