PROMETNA ANALIZA – Koprivnicom se vozi prebrzo, vozači ne poštuju pravila, već se voze po navici

Nedavna prometna nesreća na raskrižju Ulice Čarda u Koprivnici u kojoj su ozlijeđeni mladić (21) i dvije 18-godišnje djevojke potaknula nas je istražiti u kakvom su doista stanju raskrižja u Koprivnici, odnosno općenito promet u gradu, te što učiniti, kako djelovati da se takve ružne scene ne ponavljaju ili da se smanje što je više moguće.

Za tu temu kao sugovornika izabrali smo prometnog stručnjaka Ivicu Resslera, dugogodišnjeg instruktora u autoškoli i voditelja-predavača u Auto klubu Koprivnica. Zajedno smo izdvojili nekoliko izuzetno problematičnih prometnih mjesta.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Podravskog lista u ponedjeljak

Kružni tokovi

– S moje strane gledano, sva prometna raskrižja i rješenja u Koprivnici meni su jasna i napravljena su tako kako se u tom trenutku moglo napraviti – rekao nam je Ivica Ressler i naglasio kako bi najidealnija rješenja u gradskom prometu bila ta da se na raskrižja, gdje je to god moguće, naprave kružni tokovi prometa.

– Pod kružnim tokom prometa zna se na što se misli. Tu sigurno ne mislim na kružni tok u Basaričekovoj, gdje u smjeru Križevačke praktički bez zaustavljanja možete projuriti. Tu se ništa nije napravilo kružnim tokom i samo je pitanje vremena kada će se tamo dogoditi malo jača nesreća – krenuo je u prometnu analizu Podravskog lista Ivica Ressler.

Što se tiče raskrižja Ulice Čarda, na kojem se počesto događaju prometne nesreće, Ressler je rekao kako je kod njega tu sve jasno oko prometnih znakova.

Po navici

– Stvar je u tome što su se ljudi u Koprivnici naučili voziti po navici. Nema navike praćenja prometnih znakova, već se ne misli i vozi napamet. Velik problem je dolaženje raskrižju prevelikom brzinom. Vozači su više koncentrirani da bi skrenuli nego usporili i vidjeli mogu li to sigurno učiniti. Nakon posljednje nesreće s dva golfa koja se dogodila na Čardi, komentari su bili “da tko je njih učio voziti”. Mogu reći da nema kandidata koji kod nas u autoškoli tijekom obuke nije prošao nekoliko puta tim raskrižjem. To se raskrižje, uostalom, kod ispitivača inzistira na ispitu za vožnju – istaknuo je Ressler.

– Ono što ljudi često brkaju, zato što stavljaju u nekakvu korelaciju znak stop i trokut, da je neki od njih važniji ili manje važan. Kažem da to nema veze, zato što su to ceste iste važnosti. Nije točno ono što ljudi često misle, da ne moraju stati ako imaju trokut. Raskrižje na Čardi je po pitanju prometnih znakova čisto, no ljudi se počesto ponašaju ‘ak je najširša ulica f selu, ta je glavna’ – rekao je naš sugovornik.

Raskrižje na Čardi jedno je od najopasnijih u Koprivnici

Problem vozači teretnjaka

Kod raskrižja Ivana Česmičkog i Ivanjske prema prometnim znakovima za Resslera je također jasna situacija, no velik su problem vozači teretnjaka koji počesto oduzimaju prednost prolaska upravljajući iz smjera Zagreba prema Danici bez zaustavljanja. Srećom, na tom raskrižju već se dugo nije dogodila neka veća nesreća, a i policijski su službenici često tamo. Dosta velik problem, ističe Ressler, je raskrižje Mosne i Gupčeve na kojem se također često događaju prometne nesreće.

– Na tom raskrižju se dvaput traži zaustavljanje. Prvo pred pješačko-biciklističkom stazom, zatim kod ulaska u zonu preglednosti na samom raskrižju. Po propisima je sve jasno, ali kod ljudi u glavi nastane zbrka. Moramo priznati da je raskrižje užasno nepregledno, a nedopustivo je da se na znak stop bilo koji znak postavlja u istoj visini na suprotnoj strani. Puno puta je nama važno da ima puno zelenila i da to sve lijepo izgleda, no to zelenilo zaklanja prometne znakove. Glavni razlog nesreća je taj što se ljudi voze ne neprilagođenom, nego nepropisnom brzinom. Takav je slučaj i na raskrižju tu kod HAK-a. Tu bi se trebali postaviti uspornici prometa koliko ljudi brzo voze. I još nešto kad smo kod brzine. Držim da kamere, koje su pretežno postavljene izvan grada, trebale bi biti postavljene u samom gradu, na primjer na Bjelovarskoj cesti. Tamo se samo mi iz autoškole vozimo 50, koliko je po ograničenju. Još ti ljudi i trube i budu bezobrazni ako se voziš po pravilima – naglasio je Ressler.

Pripaziti

Kao potencijalno opasno raskrižje istaknuli smo ono Antuna Mihanovića i Ulice Josipa Jurja Strossmayera iz smjera prema istoimenom trgu. Vizualno, prometnica se spaja s okolinom, i da nema znaka stop, ljudi koji ne znaju počesto oduzimaju prednost, a tamo su se već događale čak i teže prometne nesreće. Osim toga, treba pripaziti i na raskrižju Starogradske i Bilogorske ulice koje je također nepregledno, a dodatnu opasnost vozačima predstavlja pješački prijelaz koji redovito bez silaska koriste brojni biciklisti.

Također, dosta opasno raskrižje na kojem bi vozači posebno trebali pripaziti je ono ulica Antuna Mihanovića i Dubovca gdje vozači koji idu iz Dubovca redovito oduzimaju prednost prolaska.

– U takvim situacijama, i ja osobno, a tako kažem i kandidatima, ulazim s posebnim oprezom. Mudrost je predvidjeti opasnost pa ako ona postoji, u raskrižje treba ući pažljivo premda smo na glavnoj cesti. Neće nam puno pomoći satisfakcija da smo bili u pravu ako ćemo zajedno ležati na bolničkom odjelu s infuzijom u žilama. Bolje pripaziti i biti pametniji, razmišljati, nego se ‘skupljati’ po bolnici – slikovit, ali realan je bio Ressler.

Što se ostalih prometnih ‘nelogičnosti’ u Koprivnici tiče, neke će se riješiti, a neke tek čekaju svoje rješenje.

Opasno križenje je ono između Mihanoviće i Strossmayerove ulice

Semafori su zastarjeli

– Semafori po mom mišljenju sami po sebi ne trebaju, zastarjeli su. Što se tiče semafora kod Podravke, dakle raskrižje Ivanjske i Duge ulice, uopće ne bi trebali. Problem tog raskrižja je taj što je traka za prestrojavanje udesno prema Dugoj ulici prekratka. Koliko znam, izmjenom Gradskog urbanističkog plana Duga ulica trebala je postati jednosmjerna, a Starčevićeva bi trebala biti dvosmjerna. Zato sada imamo dva raskrižja sa semaforima, jedno koje je potrebno objektivno možda samo dok ljudi ne odu s posla, a drugo koje nije u funkciji zato što je GUP s izmjenom dijela Starčevićeve u dvosmjernu negdje zapeo – istaknuo je Ressler. Dodao je kako on ne bi branio skretanje ulijevo iz Starčevićeve na Florijanskom trgu prema Galovićevoj zato što je nelogičnije da automobili prave krug po Florijanskom trgu i onda skreću prema ‘muslimanki’.

– Također mi je potpuno nejasno tko je i kako odredio duljinu trajanja svjetala na semaforima na raskrižju Galovićeve i Marovske. Zbog tog semafora stvaraju se kolone i nepotrebni zastoji u vrijeme najveće prometne gužve kada ljudi idu s posla i na posao – ustvrdio je Ressler i prebacio se na drugu prometnu točku u gradu, a to je raskrižje kod bazena. Tamo je, naglasio je, jedini problem za prometnu struku taj što se prometna regulacija nekoliko puta mijenjala te da je to dodatno zbunilo vozače. Po njegovu mišljenju, raskrižje obilaznice i Radničke ceste na kojem su se nedavno dogodile teške prometne nesreće riješilo bi se tako da se napravi novo šire i dostatno ugibalište za automobile koji iz smjera Starogradske skreću udesno na Radničku.




Semafori kod Podravke kao takvi uopće nemaju smisla u poslijepodnevnim satima

Brojne nelogičnosti

Kao dobar primjer koji se planira, ističe Ressler, je izgradnja kružnog toka kod stadiona na raskrižju Frana Galovića i Miškinine. Tamo ima dovoljno mjesta za kružni tok. Nelogično je, pritom, što je Špoljarska ulica u njezinom dijelu od vile Mare Bareze do Mihanovićeve jednosmjerna. To tako, ističu brojni stanari s kojima smo pričali, nije trebalo biti. Ljudi tako sada ostavljaju automobile na pješačko-biciklističkoj stazi koja je široka gotovo kao i kolnička traka, a na njoj nema biciklističkog prometa. Nije jasno za koga je rađena i zašto se zakomplicirao život u prometnom smislu stanarima te ulice. Našu prometnu koprivničku priču zaključili smo s poznatim raskrižjem Zagrebačke i Varaždinske. Tamo je, ističe Ressler, sve super dok rade semafori, no dok oni ne rade, ‘nastane kaos’. Što zbog nepoznavanja pravila, što zbog profesionalnih vozača teretnjaka koji predstavljaju ogromnu opasnost.

Ivica Ressler, prometni stručnjka

– Dok ne rade semafori, trebaju se pratiti i poštivati prometni znakovi i iscrtane linije na kolniku. Bolje malo pripaziti, nego forsirati nešto što u pravilu rezultira nesrećom. Najidealnije je da se tamo napravi kružni tok. Zbog teretnog prometa tamo bi trebao velik kružni tok, no njega je nemoguće napraviti zato što je onaj koji živi na uglu odbio prodati kuću. Sada je ostao bez dobrih novaca, a prilaz u dvorište ima nikakav – istaknuo je Ivica Ressler. Zaključak svega što smo spomenuli je taj da bi vozači svakako trebali pripaziti kod raskrižja bez obzira na to imali oni prednost ili ne, a što se tiče nelogičnosti u prometnim situacijama u gradu, nadamo se da će se one što prije riješiti, a promet u gradu umiriti, što je, po mišljenju našeg prometnog stručnjaka Ivice Resslera, najvažnije. Karlo Eisenbeisser

SNIMIO: NIKOLA WOLF

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI