PROPAO PLAN: Umjesto na 7000 hektara, voda nije potekla baš ni na jednome

Podravski list profile

Usprkos klimatskim promjenama koje su donijele ljetne suše i zbog toga velike glavobolje drugim poljoprivrednicima, u Koprivničko-križevačkoj županiji takvih briga nema. Pod navodnjavanjem je već oko 7000 hektara oranica, a sustav koji su izgradile Županija i Hrvatske vode širi se na ukupno više od 80.000 hektara zemlje pogodne za navodnjavanje.

Nažalost, to je samo mrtvo slovo na papiru Plana navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije do 2020. godine, koji je još 2008. godine izradio Institut građevinarstva Hrvatske. Već pogađate – umjesto na 7000 hektara, sustav navodnjavanja kod nas je izgrađen na – nula hektara.

„ Analiza klimatoloških podataka ukazuje na potrebu za navodnjavanjem u sušnim godinama. Na temelju klimatoloških podataka proračunate su potrebe za vodom za navodnjavanje za pojedine kulture i za reprezentativni plodored. (…) Ukupna površina tala prvog prioriteta za navodnjavanje je 81.705 hektara. (…) Plan navodnjavanja do 2020. godine predviđa uvođenja navodnjavanja na ukupno 6.900 ha (2.000 ha iz rijeke Drave, 3.500 ha iz akumulacija i 1.400 ha iz podzemnih voda) – piše u famoznom planu čija je izrada stajala čak 1,2 milijuna kuna, a popola su to platile Županija i Hrvatske vode. Iz sadašnje perspektive  čini se da je to bio – bačen novac.

Prema tome planu, prva voda na polja je trebala poteći na 500 hektara na lokaciji Koljak na đurđevačkom području. Kako kaže Marijan Štimac, županijski pročelnik za gospodarstvo, Hrvatske vode trebale su izgraditi akumulaciju iz koje bi se crpila voda, a Županija je trebala investirati u transportne cjevovode. Izrađena je i sva projektna dokumentacija, uključujući lokacijsku dozvolu, na što je također „spržen“ lijepi iznos javnog novca.

– No, Hrvatske vode nisu otkupile potrebno zemljište, 16 hektara, premda smo im mi dvaput produljivali lokacijsku dozvolu, koja je napokon istekla 2016. godine. U međuvremenu su Hrvatske vode odustale od gradnje akumulacije, a nije imalo nikakvog smisla da Županija polaže cijevi ‘na suho’ – objašnjava Štimac kako je propao pilot-projekt Koljak.

Pročelnik Marijan Štimac

Vjerojatno skoro i neće oživjeti jer se u međuvremenu promijenio vlasnik zemljišta, a novi ne pokazuje interes za navodnjavanje.

– Zašto nemamo ni jedan hektar pod sustavom navodnjavanja? Zbog toga što nitko za to ne iskazuje interes. U zadnjih deset godina, koliko postoji Plan navodnjavanja, nije nam se obratio nitko tko bi kazao: Evo, imamo 100, 200 ili 300 hektara zemljišta, zainteresirani smo – veli Štimac.

Spominje kako bi se stvar s mrtve točke mogla pomaknuti samo zahvaljujući Podravki, koja bi mogla postati nositeljem prvoga projekta navodnjavanja u našoj županiji.

– Podravka ima nešto svoje zemlje i mogla bi okupiti svoje kooperante te pokrenuti zahtjev. Županija financira dokumentaciju, a sam sustav u potpunosti se može financirati iz europskih fondova. No, ne može se ići u projekt na deset hektara, potrebno je barem 100 – veli Štimac.

A ako je 2008. godine „analiza klimatoloških podataka ukazala na potrebu za navodnjavanjem u sušnim godinama“, deset godina poslije ta potreba može biti samo veća, odnosno utjecaj klimatskih promjena na urod još i veći.

Iz Županije poručuju da su i dalje spremni podržati svaku inicijativu za uvođenje sustava navodnjavanja. Novi plan, za razdoblje nakon 2020. godine, ipak, neće raditi (i plaćati). U ovogodišnjem županijskom budžetu pod stavkom navodnjavnje previđeno je – nula kuna.

FOTO Podravski list

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti