Prva dama županijskog turizma: Fali nam kvalitetnih hotela, konkurencija je velika, gosti žele više

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Iako se do prije mjesec dana nagađalo kako će se sve manje i velike turističke manifestacije u našoj županiji, od Picokijade i Spravišča pa sve do Renesansnog festivala sigurno odgoditi za iduću godinu, povoljna epidemiološka prilika omogućila je našim turističkim djelatnicima da ipak promijene “priču”.

Turistički djelatnici prisiljeni su, pak, raditi u novim uvjetima, osmisliti “jeftinije” sadržaje s obzirom na to da su državne potpore i one iz EU na čekanju, a budžet za turizam ionako je tanak. Može li i kako u ovim nepredviđenim i teškim uvjetima opstati županijski turizam i što i kako učiniti da gosti ipak dođu k nama razgovarali smo s Kristinom Sočev, pomoćnicom direktora županijske Turističke zajednice. S obzirom na to da već neko vrijeme TZ nema službenog direktora, a dugogodišnji turistički djelatnik Krešimir Blažek ovih je dana otišao u mirovinu, nećemo pogriješiti kad kažemo da je sudbina turizma Podravine i Prigorja na njenim “leđima”.

PL: Korona je već pomalo iza nas, no njene posljedice već se vide na turističkim manifestacijama. Možete li nam sad i službeno potvrditi koje će se od većih manifestacija sigurno održati i u kojem opsegu? Za koje se još ne zna, a koje se definitivno odgađaju za drugu godinu i zašto? 

Kao što ste spomenuli, korona je pomalo iza nas, ali posljedice se itekako vide. Od većih manifestacija koje su se trebale održati u lipnju održat će se Picokijada, a Podravski motivi odgađaju se za jesen. Križevačko veliko spravišče koje se trebalo održati od 12. do 14. lipnja otkazano je, međutim nemamo službenu informaciju iz Turističke zajednice grada Križevaca o eventualnom novom terminu. Nažalost, otkazane su i brojne manje manifestacije što zbog financijskih razloga, što zbog epidemioloških mjera.

PL: Kad bismo usporedili dvije najveće županijske manifestacije, Picokijadu i Renesansni festival, jedna će se održati, druga vjerojatno ne. Je li riječ o različitom opsegu i vrsti organizacije ili jednostavno razlici u razmišljanju tamošnjih turističkih ureda i ljudi na čelu gradova? 

Naravno da je riječ i o različitom opsegu i vrsti organizacije ovih dviju manifestacija, međutim, ovo pitanje treba postaviti organizatorima koji u konačnici donose ili su donijeli odluku o održavanju ili otkazivanju manifestacije. Podsjećam da su obje manifestacije prošle godine bile uvrštene u TOP manifestacije RH, a Renesansni festival bio je proglašen i najboljom manifestacijom u RH u 2019. godini.

PL: Što sve priprema Županijska turistička zajednica za ovu godinu, kada i na koji način, s obzirom na epidemiološke mjere i strah od drugog vala koronavirusa?

Krajem ovog mjeseca organiziramo “Rafting hrvatskom Amazonom – Drava 2020” u suradnji sa Rafting klubom Koprivnica. Namjera je promovirati rijeku Dravu i aktivni turizam te pokazati jedan dio turističke ponude naše županije koji nije dovoljno prepoznat. Jedan od novih projekata je i “Z biciklinom na selo” u suradnji s udrugom “Stari zanati Hlebine” kojemu je cilj promocija biciklizma i cikloturizma, ali isto tako i turističke ponude naših ruralnih područja, od naivne umjetnosti, prirodnih znamenitosti do enogastro ponude.

Spomenut ću i da smo jedina turistička zajednica koja subvencionira dovođenje turista u našu županiju, a subvencije su namijenjene svim turističkim agencijama s područja Republike Hrvatske.

PL: Je li našem županijskom turizmu potreban novi marketinški imidž kako bismo bili prepoznatljiviji domaćim i stranim posjetiteljima?

Uz brojne druge aktivnosti, istaknut ću da smo u ovoj godini stavili fokus upravo na promociju turističke ponude naše županije. Osmislili smo i predstavili novi vizualni identitet i slogan “Podravina i Prigorje – paleta doživljaja”. Izradili smo turističku kartu naše županije, brošuru “Paleta kulture Podravine i Prigorja”, Kalendar događanja za 2020. godinu, redizajn turističkog filma naše županije, novu web-stranicu, a u završnoj je fazi i izrada još dviju brošura “Enogastro paleta Podravine i Prigorja” i “Paleta aktivnog turizma Podravine i Prigorja”. Svakako je za istaknuti zajednički projekt Klastera Središnja Hrvatska – Konjičke turističke staze u sklopu kojeg je na području naše županije certificirano 100-tinjak kilometara konjičkih turističkih staza. Izradit ćemo Strategiju razvoja turizma Koprivničko-križevačke županije kojom će se definirati smjer razvoja turističke ponude naše županije u narednom razdoblju. Proteklih dana potpisali smo i sporazum o projektnoj suradnji na nacionalnom projektu Okusi hrvatske tradicije u kojem sudjeluje 10 županijskih turističkih zajednica, a u sklopu kojeg promoviramo tradicijsku eno-gastro ponudu naše županije. Uskoro ćete moći uživati i u virtualnoj šetnji Podravinom i Prigorjem i vidjeti dio onoga što vas očekuje kad posjetite našu županiju od naivne umjetnosti, Hrvatske Sahare, Kalnika, Hrvatske Amazone, bogate enogastro ponude i još puno toga.

PL: Što očekujete od Šoderice ovo ljeto? Ljudi će, vjerojatno, u nešto manjem broju ići na more, a već se dosta uložilo i ulaže u infrastrukturu na i uz ‘Podravsko more’. Možemo li Šodericu vratiti u „zlatne 80-e“?

Već šestu godinu zaredom provodimo projekt “Ljeto na Šoderici” uz potporu Općine Legrad i Turističke zajednice područja Središnja Podravina. Ove godine, uslijed situacije s koronavirusom i svih epidemioloških mjera koje su na snazi, projekt će biti u manjem obujmu, ali će biti kvalitetnih sadržaja i naći će se za svakog ponešto. S obzirom na to da je Općina Legrad uložila velika financijska sredstva, prvenstveno u infrastrukturu na području Šoderice, očekujemo znatno povećanje broja posjetitelja na našem Podravskom moru. Šoderica ima registrirane kvalitetne smještajne kapacitete, kamp-odmorište, novu šetnicu. Zlatne osamdesete ćemo teško dostići u ovim uvjetima, ali treba podsjetiti da je još prije samo pet do šest godina Šoderica bila zapuštena i napuštena i da se sav napor i ulaganje itekako vide, a vjerujemo da će i rezultati i posjećenost potvrditi uspješnost tih ulaganja i projekta “Ljeto na Šoderici”. Vjerujemo da će posjetitelji i turisti odlazak na more zamijeniti boravkom upravo na ovakvim lokacijama kao što je Šoderica.

PL: Postoje li naznake da će država, ministarstvo i EU ipak nešto novca proslijediti i turizmu? Zasad je situacija takva da su sredstva za turizam na čekanju. Kako u tim okvirima raditi na promociji, pogotovo “oštećenog” kontinentalnog turizma u koji se svi kunu?

Ova je godina trebala biti prekretnica u smislu ulaganja prvenstveno u kontinentalni turizam i vjerujem da je većina turističkih zajednica, sukladno najavama Ministarstva turizma, računala upravo na tu potporu kako bi se povećalo ulaganje u razvoj i promociju turističke ponude. Međutim, uslijed korone do daljnjega su obustavljene sve potpore, bilo da govorimo o potporama Ministarstva turizma ili Hrvatske turističke zajednice. No, unatoč smanjenim izvornim prihodima i obustavi potpora s državne razine, radit će se na promociji naše turističke ponude u skladu s mogućnosti, prvenstveno mislim na online oglašavanje i promotivne kampanje.

Iskoristit ćemo određenu komparativnu prednost koju kontinent ima jer znamo da masovnog turizma ove godine, barem ne u obliku i na način na koji smo navikli, nažalost neće biti.

PL: Kakvi su pokazatelji za našu županiju, vezani uz dolaske i noćenja do lipnja ove godine, a kakvi su bili lani sa završetkom godine? Kakav je trend i jesu li te brojke uopće realne? Znamo da određen broj noćenja bilježe brojni radnici koji su boravili u našoj županiji, a radili su na nekim velikim infrastrukturnim projektima.

Za područje naše županije zabilježen je rast broja dolazaka i noćenja, međutim, treba imati na umu da to nisu realne brojke jer se dio tih noćenja odnosi na privremeni boravak osoba čiji domovi su stradali u potresu u Zagrebu.

U 2019. godini pak bilježimo pad broja dolazaka i noćenja na području Koprivničko-križevačke županije. Koprivnica je imala porast broja dolazaka, ali smanjenje broja noćenja. Recimo, od siječnja do prosinca 2018. godine u Đurđevac je stiglo gotovo 7000 posjetitelja, a zabilježeno je 16.139 noćenja, dok je lani broj dolazaka pao za gotovo 1500, a broj noćenja za 4500. U Koprivnici je u 2018. bilo oko 9800 registriranih posjetitelja i dvostruko više noćenja, a određen rast zabilježen je iduće godine u segmentu dolazaka, za 800-tinjak posjetitelja više. Broj noćenja pao je za 300. Križevci su pak imali dvostruki rast broja dolazaka gostiju u odnosu na 2018. S 2750 na 5500! Međutim, u isto vrijeme pada broj noćenja za 700.

Naravno da se uvijek može više i bolje, no činjenica je da su proteklih godina izdvojena znatna financijska sredstva i uložena upravo u infrastrukturu, prvenstveno u razvoj cikloturističkih staza na području naše županije i njihovo opremanje.

PL: Mogu li turistički djelatnici biti zadovoljni infrastrukturom i smještajnim kapacitetima i kvalitetom na području županije? Zašto je privatni kapital još uvijek rezerviran i nema ulagaja u smještaj kao u, recimo, susjednom Ludbregu? 

Što se tiče smještajnih kapaciteta, pokazatelj da se turistička ponuda razvija u dobrom smjeru je povećanje broja smještajnih kapacitet,a prvenstveno privatnog smještaja. Na području naše županije u 2019. godini registrirano je 214 kreveta više nego u 2018. godini, što pokazuje rast privatne inicijative i otvaranje ruralnih kuća za odmor, seoskih domaćinstava i ostalih oblika nehotelskog pružanja usluge smještaja.

Kad govorimo o smještaju i smještajnim kapacitetima na području naše županije, nedostaje nam kvalitetnog hotelskog smještaja, međutim, tu govorimo o privatnoj inicijativi i ulaganju bez kojeg se taj nedostatak neće riješiti u dogledno vrijeme. Ovaj nedostatak djelomično se kompenzira kvaliltetnim nehotelskim smještajem koji bilježe sve veću popunjenost. Trendovi su se promijenili, turisti traže kvalitetu i u ovom “moru” konkurencije bez kvalitetnog hotelskog smještaja ne možemo očekivati nagli porast broja dolazaka i noćenja turista na područje naše županije.

PL: Jedan od najprepoznatljivijih projekata županijske Turističke zajednice su i Pisanice od srca, ove ih godine nije bilo, no projekt se, pretpostavljamo, nastavlja?

Pripremali smo jubilarnu 10. izložbu Pisanica od srca, međutim zbog situacije s koronavirusom koju nitko nije mogao predvidjeti ove godine projekt je otkazan, ali svakako će se provoditi u narednim godinama. Cilj je ovog projekta promocija naive i naivne umjetnosti, a upravo zahvaljujući ovom projektu 2013. godine organizirali smo izložbu velikana naivne umjetnosti u Marseillesu te su tako nakon punih 26 godina djela naših velikana bila izložena izvan granica Republike Hrvatske. Hlebinska škola naive jedinstvena je u svijetu i nikako se ne smije dozvoliti da padne u zaborav, a projekt “Pisanica od srca” samo je jedan od načina promocije ovog fenomena po kojem je naš kraj poznat.

Foto Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI