PALI SE PRVA SVIJEĆA Advent počinje u nedjelju, a evo kako je nastao običaj paljenja svijeća na vijencu

Početna zamisao o vijencu s 24 svijeće pokazala se nepraktičnom


Autor: podravski.hr — 30.11.2017. / 19:22 Aktualno

Ilustracija / Adventski vijenci pale se i na trgovima

U nedjelju počinje advent ili došašće, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Došašćem zapravo slavimo stvarnost iščekivanja koja se proteže od vremena patrijarha preko proroka pa sve do samog rođenja Sina Božjega.
– Došašće je vrijeme u crkvenoj godini koje obiluje običajima i simbolima. Svrha im je da pred božićno vrijeme što zornije približe smisao Isusova postanka čovjekom. Od brojnih adventskih običaja najprepoznatljiviji i najrašireniji je izrada adventskog vijenca i paljenje svijeća – pojašnjava Marko Rac, župnik u Đurđevcu.
Adventski vijenac postao je svojevrsni simbol došašća. Svoje mjesto našao je u crkvama, kao i u kućama vjernika koji se pripremaju za Božić.
– Porijeklo mu je u protestantskoj pobožnosti vezanoj uz došašće koju je uveo pastor Johann Heinrich Wicher. On je 1883. godine prigodom pripreme za Božić došao na ideju da na prvu nedjelju došašća upale svijeću na vijencu pripremljenom od borovih grančica. Nastavili su svaki dan na tom vijencu paliti po jednu svijeću više, tako da su na Badnju večer gorjele 24 svijeće. Bila je to simbolika koja se preklapala s tekstom iz Ivanova evanđelja, a odnosi se na Krista, novorođeno dijete u Betlehemu. Došašće svijećama na adventskom vijencu simbolički razgoni tamu i unosi svjetlo među ljude – kaže Marko Rac.
Početna zamisao o vijencu s 24 svijeće pokazala se nepraktičnom. Praktičnije je bilo postaviti jednu svijeću za cijeli tjedan i tako sad za četiri nedjelje došašća imamo četiri svijeće. Svake nedjelje došašća upali se jedna svijeća više.
– Običaj pravljenja adventskog vijenca u Katoličkoj se crkvi počeo postupno, najprije u Njemačkoj, uvoditi nakon Prvog svjetskog rata. Njegova simbolika nije odudarala od katoličkog liturgijskog poimanja da svjetlo simbolizira Krista, a borove grančice upućuju na Kristovo rođenje. Vijenac u sebi ima i drugih simboličkih značajki. Tako njegov oblik prstena predstavlja zatvoreni krug koji podsjeća na nešto trajno čemu nema prestanka, a to se može primijeniti na Božju vječnost – dodaje Marko Rac.
Četiri svijeće na vijencu simbolično označavaju četiri nedjelje u došašću, ali mogu se shvatiti i kao četiri elementa koji predstavljaju četiri strane svijeta. U vijencu je, ističe župnik Rac, mnogo toga povezano kao što su svjetlo i nada, nebesko i zemaljsko, vječnost i vrijeme te Bog i svijet.
– Adventski vijenac ne bi smio biti samo ukras na našim stolovima ili običaj kojemu ne znamo značenje. Bilo bi dobro da ga u obiteljskom krugu sami izrađujemo i da pritom stariji mlađima tumače njegovo značenje. Svrha toga je stvaranje smirenoga, opuštenoga i toplijega ozračja u obitelji. Prilika je to da se malo povučemo iz svagdašnje buke, da isključimo uređaje i aktivnosti koji unose nemir u našu u dušu i da pažnju preusmjerimo na ono bitno, na Onoga, koga u došašću želimo dostojno i budno dočekati – zaključio je Marko Rac. (db)
FOTO: NIKOLA WOLF

Podijeli:Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn