Prvi čovjek HŽ Infrastrukture: Radovi u Podravini najveći su u novijoj povijesti Hrvatske

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Krajem ovog mjeseca trebali bi početi radovi na jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Podravini i Prigorju ikada, a to je rekontrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosjeka pruge na relaciji Križevci – Koprivnica. Riječ je o prijektu koji je, primjerice, infrastrukturno i financijski zahtjevniji od izgradnje Pelješkog mosta i u potpunosti bi trebao promijeniti željezničko putovanje od Zagreba do Koprivnice, točnije mađarske granice. Također, radi se o vrlo važnoj međunarodnoj trasi, koji bi svojom realizacijom mogla biti značajni zamašnjak u razvoju gospodarstva, ali i koja će bitno ubrzati i efikasnje povezati Podravinu s glavnim grasnom. O ovom projektu razgovarali smo s predsjednikom uprae HŽ Infrastrukture, Ivanom Kršićem.

PL: Rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka od Križevaca do državne granice s Mađarskom najveći je infrastrukturni projekt u Podravini i Prigorju. Možete li ga ukratko opisati? Što će se sve izgraditi i kolika je vrijednost tih radova?

Projekt  „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ nije samo najveći infrastrukturni projekt u Podravini i Prigorju, već je riječ o dosad najvećem pojedinačnom infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija. Vrijednost ugovora o građenju koji smo u ožujku ove godine potpisali s turskim izvođačem, tvrtkom Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S., iznosi 2 milijarde i 418 milijuna kuna. Osim rekonstrukcije i obnove postojeće željezničke pruge i izgradnje drugog kolosijeka, projektom je predviđena i rekonstrukcija kolodvora Lepavina i Koprivnica te izgradnja novog kolodvora Novo Drnje, dok će se postojeći kolodvor Mučna Reka prenamijeniti u stajalište. Također, rekonstruirat će se stajališta Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac i izgraditi novo stajalište Peteranec. Izgradit će se i sedam mostova, tri vijadukta, osam cestovnih nadvožnjaka, tri cestovna podvožnjaka i devet pothodnika. Ono što je lokalnom stanovništvu sigurno važno znati jest da će se na postojećoj dionici denivelirati sedam od ukupno 13 željezničko-cestovnih prijelaza. Također, denivelirat će se i sva četiri pješačka prijelaza, dok će se na preostalih šest željezničko-cestovnih prijelaza ugraditi novi uređaji za osiguranje prijelaza (polubranici i svjetlozvuk). Osim toga, projekt uključuje i izgradnju svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge, obnovu i modernizaciju kontaktne mreže i ostalih elektroenergetskih postrojenja te ugradnju novih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Generalno, na stajalištima i kolodvorima izgradit će se novi peroni, nadstrešnice, pothodnici i parkirališta za automobile i bicikle te će se omogućiti lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti. Nova dvokolosiječna dionica slijedit će postojeću trasu uz iznimku poddionice Carevdar – Lepavina pa će se ukupna duljina smanjiti s 43,2 km na 42,6 km. Ovom ćemo investicijom, uz projekt Dugo Selo – Križevci na kojem su radovi u tijeku, u cijelosti rekonstruirati postojeći i izgraditi drugi kolosijek željezničke pruge od Zagreba do mađarske granice.

PL: Koje su prometne, a koje gospodarske prednosti realizacije ovog projekta?

Iako je u ovom trenutku HŽ Infrastruktura nositelj brojnih projekata modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture diljem Hrvatske, s čime na bolje mijenjamo ne samo željeznicu nego i prometnu sliku Hrvatske, realizacija ovoga projekta je jedna dimenzija više – što zbog svoje vrijednosti, što zbog javnog značaja za cijelu zemlju. Njime zaokružujemo jedan dio zacrtanih planova modernizacije željezničke mreže na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora. Kada radovi budu gotovi, imat ćemo 42 kilometra modernizirane dvokolosiječne pruge čime će se povećati njezin kapacitet, podići brzina prometovanja i razina sigurnosti. Osim toga, vjerujemo da će, iako je izvođač radova iz Turske, priliku za rad kao podizvođači dobiti i hrvatske tvrtke. Projekt također donosi i nastavak naših nastojanja za obnovom čitavog koridora, što će u konačnici stvoriti uvjete za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ali i osnažiti željeznicu i stvoriti preduvjete za jačanje hrvatskoga gospodarstva. 

 Ivan Kršić, prvi čovjek HŽ Infrastrukture, projekt vidi kao važan zamašnjak ekonomije

PL: Što ovaj projekt konkretno znači za lokalnu zajednicu, osim više vlakova koji će proći prugom?

Važno je istaknuti da se dvokolosiječna pruga izgrađuje u svrhu povećanja brzine te propusne moći putničkih i posebno teretnih vlakova kojih je na predmetnom koridoru sve više. Drugim riječima, po završetku projekta omogućit će se brzina prometovanja vlakova od 160 km/h, s ograničenjem od 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici budući da se radi o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. U konačnici, skratit će se vrijeme putovanja putničkih, ali i teretnih vlakova.

PL: Koji su rokovi za izvođenje radova – kad bi se trebalo početi, a kad završiti s radovima?

Predviđeni rok završetka radova su 42 mjeseca od datuma početka radova. Iako smo planirali da će to biti ranije, nažalost, zbog izvanredne situacije pandemije koronavirusa bili smo primorani prolongirati početak radova za 25. lipnja ove godine. Naime, zaposlenici turske tvrtke koja će radove izvoditi nisu bili u mogućnosti ranije doći u Hrvatsku zbog mjera koje su bile na snazi u njihovoj zemlji. Nakon što su mjere popustile, prva skupina od 13 inženjera prošli je tjedan stigla u Hrvatsku kako bi započeli s pripremnim radovima te izradom izvedbenih projekata. Fizički radovi na terenu trebali bi započeti najkasnije krajem kolovoza.

PL: Na koji se način ovaj projekt financira i kolika je njegova vrijednost?

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2 milijarde i 624 milijuna kuna, dok je vrijednost radova, kao što smo ranije već spomenuli, 2 milijarde i 418 milijuna kuna. Projekt se s 85% prihvatljivih troškova sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a preostala sredstva osigurat će se iz državnog proračuna. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava HŽ Infrastruktura je potpisala s Izvršnom agencijom za inovacije i mreže (INEA), a njime je, osim radova koji predstavljaju najveću stavku, obuhvaćeno i upravljanje projektom, otkup zemljišta te nadzor nad izgradnjom.

PL: Ova je trasa dio međunarodne trase i svoj puni smisao dobiva tek kad se pogleda relacija Rijeka – Botovo, pa i Budimpešta. Kakvi su planovi za nadogradnju pruge od Zagreba do Rijeke, a kako gledate na budućnost projekta „nizinske pruge“ Rijeka – Botovo? Europska komisija, koja u  većoj mjeri financira ove projekte, imala je različite poglede glede financiranja trase Karlovac – Rijeka. Kakvo je trenutno stanje s tim projektom?

Što se tiče pruge koja povezuje glavni grad Hrvatske s najvećom hrvatskom lukom Rijekom, intenzivno radimo na tome da što skorije pokrenemo postupak nabave za izvođenje radova na najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu Hrvatski Leskovac – Karlovac. Vrijednost projekta iznosi 2 milijarde i 721 milijun kuna, a 85 posto sredstava sufinancira se putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskog fonda. U travnju ove godine objavili smo prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, što je preduvjet za pokretanje postupka javne nabave za odabir izvođača radova. Što se tiče projekta izrade studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju dionice Karlovac – Oštarije, postupak javne nabave je u tijeku, a za dionicu Oštarije – Škrljevo prošli smo mjesec potpisali ugovor za izradu studijske dokumentacije koja obuhvaća izradu idejnih rješenja, studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi te izradu studije utjecaja zahvata na okoliš. Za projekt izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani izrađen je idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola te se radi na izradi glavnog projekta. Tu je i nezaobilazni projekt Rijeka – Brajdica na kojem su radovi pri samome kraju, a kojim će Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobiti modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. To će ujedno stvoriti i uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu. Na kraju, ali ne manje važno, preostaje spomenuti i radove na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci koji su u tijeku. Pruga od državne granice s Mađarskom do luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Povezuje područje riječkoga željezničkog čvorišta s unutrašnjosti Republike Hrvatske, odnosno s drugim prugama na području Europske Unije. Nakon velikog investicijskog ciklusa koji smo započeli, imat ćemo modernu željezničku infrastrukturu u rangu europske. To će, uz znatan razvoj Luke Rijeka, imati i velik utjecaj na rast hrvatskog gospodarstva.

PL: U sklopu modernizacije i nadogradnje pruge Križevci – Botovo planira se izgradnja kolodvora Novo Drnje. Koja je važnost tog kolodvora?

Između postojećih kolodvora Drnje i Botovo izgradit ćemo novi kolodvor – Novo Drnje koji će biti otvoren za prijem i otpremu putnika i tereta. Po izgradnji, taj će kolodvor preuzeti funkciju postojeća dva pa će se iz tog razloga kolodvor Drnje ukinuti, dok će se Botovo prenamijeniti u otpremništvo i služiti za potrebe lokalnog teretnog prometa. Industrijski kolosijeci na području postojećega kolodvora Botovo bit će povezani na kolodvor Novo Drnje spojnim kolosijekom koji će se izgraditi paralelno uz novu dvokolosiječnu prugu.

PL: Postoji li već rješenje u projektnoj dokumentaciji na koji način će kolodvor Novo Drnje biti cestovno povezan s državnom cestom D41, što najviše zanima lokalno stanovništvo?

Projektnom dokumentacijom predviđena je izgradnja priključne prometnice s južne strane budućeg kolodvora Novo Drnje u duljini od oko 188 metara. Dakle, priključna prometnica gradit će se u nastavku postojeće slijepe Ločke ulice čime ćemo u konačnici osigurati pristup kolodvoru Novo Drnje s državne ceste D41.

PL: Koja bi bila dugoročna vizija tvrtke HŽ Infrastruktura?

HŽ Infrastruktura je trenutno nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i najveći korisnik bespovratnih sredstava Europske Unije u prometnom sektoru. Želimo povećati kapacitet pruga, podići brzinu prometovanja te podići razinu sigurnosti. Brojnim projektima izgradnje, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture koje danas provodimo ili koji su u pripremi diljem Hrvatske, a vrijedni su milijarde kuna, još jednom potvrđujemo da smo kao tvrtka, uz potporu resornog ministarstva i Vlade RH, spremni nositi se s najvećim izazovima koji se pred nas stavljaju. Sve ono što se desetljećima govorilo, bolje reći obećavalo, o kvalitetnome željezničkom prometu i infrastrukturi, ovih dana postaje stvarnost. Kad je u pitanju željeznička infrastruktura, danas se u Hrvatskoj gradi i obnavlja više no ikad. Tako planiramo nastaviti i dalje, budući da je krajnji cilj HŽ Infrastrukture revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima.

Foto (HŽ Infrastruktura)

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI