Prvi slučaj ‘kravljeg ludila’ kod nas, pacijent nije preživio

Podravski list profile

Jedan slučaj zaraze, s kobnom posljedicom, Creutzfeldt-Jakobove bolesti, poznatije i kao „kravlje ludilo“, obilježio je epidemiološki i više nego zanimljivu prošlu godinu u županijskom Zavodu za javno zdravstvo, koji je lani zabilježio čak 5008 oboljelih od raznih zaraznih bolesti, od upale grla do tuberkuloze.

Pitali smo stoga Epidemiologiju što se to točno dogodilo u već spomenutom slučaju, no mnogo detalja o oboljeloj osobi nisu nam otkrili. Čak niti s kojeg je područja, tek su spomenuli da je riječ o starijem stanovniku naše županije te da bolest nije prouzročilo jedenje mesa zaraženih goveda.

Kako nam je objasnila dr. Maja Blažeković, Creutzfeldt-Jakobova bolest uobičajeno se dijeli na familijarni, sporadični i iatrogeni oblik te novu varijantu bolesti. Sporadični oblik obuhvaća 85 posto slučajeva, dok 15 posto obuhvaća familijarni oblik. Iatrogeni oblik pak nastaje kontaminacijom uslijed medicinskih postupaka. Opisani su slučajevi nastali uslijed liječenja hormonom rasta, transplantacijom rožnice, radom s inficiranim perifernim tkivima, transfuzijom konzerviranih krvnih stanica ili putem kontaminiranih kirurških instrumenata.

– Sporadični oblik pojavljuje se u srednjoj i starijoj životnoj dobi, a najčešće u sedmom desetljeću života. Poremećaj kognitivnih funkcija, odnosno znakovi progresivne demencije, obično su prvi klinički simptomi bolesti, no bolest može početi i psihijatrijskim poremećajima kao što su psihoza, anksioznost, depresija, paranoja, opsesivno-kompulzivno ponašanje, poremećajima vida kao što su kortikalna sljepoća, vizualne halucinacije, piramidnim ili ekstrapiramidnim simptomima te karakterističnim mioklonizmima. Nažalost, bolest je neizlječiva i završava smrću najčešće u trajanju od dvije godine – objasnila nam je dr. Blažeković i dodala da je u našoj županiji bila riječ o sporadičnom slučaju, koji je završio smrtno.

No, ova bolest nije kraj „zanimljivostima“ u izvješću Zavoda. Još su dvije osobe lani preminule, ali ne od tuberkuloze, što je u ranijim godinama uglavnom bio slučaj, nego od – salmonele i hripavca. Hripavac je cijepljenjem gotovo iskorijenjen i uglavnom ne znači smrtnu ugrozu, no i ovaj je slučaj dokaz koliko bolest može biti opasna. Salmonela također u pravilu nije teško oboljenje, osim ako se ne proširi na druge organe i krv. Stoga, opreza pri rukovanju hranom nikad dosta.

Kada se pak pogledaju bolesti koje su se prvi put pojavile, među njima ističu se tri slučaja kriptosporidioze, jedan slučaj listerioze te šest slučajeva groznice zapadnog Nila.

Kriptosporidioza je parazitska bolest koja se prenosi pijenjem zaražene vode, a manifestira se jakim proljevom. Listerioza, pak, bakterijsko je oboljenje koje se dobiva jedenjem zagađenih mliječnih nepasteriziranih proizvoda i sirovog povrća, a groznicu zapadnog Nila šire zaraženi komarci te je riječ o „najnovijoj“ bolesti, koja širi strah diljem zemaljske kugle. Lani je od te bolesti u Hrvatskoj umrlo dvoje ljudi, a u našoj županiji najteže je pogodila stariju žensku osobu iz Kalinovca, koja je iz koprivničke bolnice prebačena u Kliniku Fran Mihaljević, gdje joj je spašen život.

FOTO: ARHIVA

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti