PRVOBORAC HDZ-a Marko Mioč: Da je sada ’41. godina, otišao bih u partizane, oni su stvarali Hrvatsku

Bio sam član Saveza komunista, jer se to rutinski moralo biti za mjesto javnog tužitelja, ali nikad nisam vjerovao u taj sustav


Autor: podravski.hr — 31.03.2018. / 9:33 Aktualno

Ugledni odvjetnik Marko Mioč uspješno se bori s teškom bolešću

Prošlo je više od pola stoljeća otkako je upravo svršeni pravnik Marko Mioč došao u Koprivnicu. Više nego dovoljno da se rođeni Hercegovac iz Šuice kod Tomislavgrada osjeća punokrvnim Podravcem, ali ipak nedovoljno da bi ga se primilo „kajkanje“. Potumplanom podravskom uhu lijepo je čuti njegov pravilan štokavski izgovor s prirođenim preskakanjem naglasaka.
– Prema povijesnim dokumentima, Mioči su porijeklom iz Dalmacije, iz okolice Metkovića, odakle su se otisnuli u unutrašnjost. Ja sam se rodio u Šuici, mjestu s oko 3000 duša, koje je dalo jako puno intelektualaca. Rasuli su se mnogi diljem Hrvatske, ali i svijeta. Odrastao sam u kraju u kojemu se, kako se kaže, teško živi i lako umire za Hrvatsku – reći će poznati koprivnički odvjetnik, koji je igrao jednu od ključnih rola u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice u našemu kraju.
Hrvatstvo je, veli, upio s majčinim mlijekom, a domoljublje je možda i presudno odredilo njegov život. Ako ništa drugo, priuštilo mu je brojna saslušanja kod službenih organa bivše države zbog sumnja da je povezan s neprijateljskom emigracijom.
Iz Šuice se kao gimnazijalac otputio u Zagreb, k ujaku, na dovršetak srednje škole, a da bi potom financirao studenski život, radio je sve i svašta, najviše kao noćni čuvar.
– Na drugoj godini, kao izvrstan student Pravnog fakulteta, dobio sam stipendiju Savezne uprave carine, a kad sam završio fakultet, ponudili su mi posao u Rijeci ili Koprivnici. Odlučio sam se za Koprivnicu zbog blizine Zagreba. Došao sam 1. travnja 1964. godine i radim kao pravnik na carini. Ovdje sam upoznao svoju suprugu, poznatu rukometašicu, kapetanicu RK Podravke, a kasnije smo se i vjenčali – pripovijeda Mioč.
Nakon nekoliko carinskih godina postaje javni tužilac u Đurđevcu, a nakon dva mandata biva imenovan zamjenikom okružnog tužitelja u Bjelovaru, no na toj poziciji nije se dugo održao.
– Bio sam član Saveza komunista, jer se to rutinski moralo biti za mjesto javnog tužitelja, ali nikad nisam vjerovao u taj sustav. Razriješen sam dužnosti zamjenika tužitelja zbog veza s neprijateljskom emigracijom. Okvalificirali su me kao neprijatelja režima na temelju mog porijekla. Praktički sam nečasno otpušten, bez ikakvih prava – prisjeća se Mioč.
Potom nekoliko godina radi u Varaždinskoj banci, a 1989. godine osniva odvjetnički ured.
– Uz kolegu Ranilovića jedini sam tada koristio naziv odvjetnik, svi su drugi bili advokati. Znao sam da će mi to smetati, ali tako je nalagao moj hrvatski osjećaj. Pretežito sam se bavio kaznenim pravom i ubrzo sam dobio brojne klijente, ne samo s koprivničkog područja, nego i iz Bjelovara, Čakovca, Varaždina, Zagreba, Rijeke… – veli Mioč.
Iste godine učlanjuje se u HDZ, dakle na samome početku, kad je sjedište stranke još bilo u barakama u Savskoj ulici. Naputak iz cenrale bio je da se krene u osnivanje lokalnog ogranka nakon što se skupi 15-tak pristalica.
– Tada sam upoznao dr. Tuđmana i Manolića, koji mi je na adresu odvjetničkog ureda poslao pristupnice. I ubrzo nas se skupilo 17 zanesenih Hrvata, u doba kad je to još bilo opasno, nismo znali hoće li nas uhapsiti, a bili smo pozivani na informativne razgovore – veli Mioč.
Osnivačka skupština koprivničke podružnice HDZ-a održana je 16. veljače 1990. godine u tadašnjemu Domu kulture. Utemeljitelji su prije početka bili u potpunoj neizvjesnosti koliko će se ljudi pojaviti, a odaziv je na kraju premašio sva očekivanja.
– Kada je došao taj dan, rijeke ljudi počele su se slijevati u Dom kulture. Interes je bio nevjerojatan, dvorana je bila prepuna, sve je podrhtavalo od silnog mnoštva. Vladao je veliki zanos. Ja sam vodio osnivačku skupštinu i sjećam se dobro da bi na svako spominjanje hrvatskog naroda i njegovog prava na samoopredjeljenje sve do odcjepljenja od Jugoslavije ljudi ustajali, pljeskali i skandirali: Hrvatska, Hrvatska… Bilo je to veličanstveno, neopisivo. Oko Doma kulture kružila je milicija, a u predvorju s bili agenti državne sigurnosti, što smo znali i što je čitavom skupu davalo dodatnu napetost. Hvala Bogu, na kraju je sve dobro prošlo i nije bilo nijednog incidenta – prisjetio se Mioč.
Malo se zna da su na utemeljiteljskoj skupštini HDZ-a u Koprivnici usvojena dva dokumenta od nacionalne važnosti – Statut stranke i Programska deklaracija, u kojoj su navedeni osnovni ciljevi stranke uključujući težnju za pristupanjem euroatlantskim integracijama.

 

Marko Mioč autor je monografije o tome kako se stvarao koprivnički HDZ

Mioč drži kako se proglašenje ustaške NDH 10. travnja 1941. godine može smatrati ostvarenje težnja Hrvata za samostalnom državom, ali sve što su ustaše činili potom bilo je loše.
– Da sam 1941. godine pred dilemom kome se priključiti, sigurno bih otišao u partizane. Tada se i program hrvatskih komunista odnosio na stvaranje federalne Hrvatske, dakle već tada se trebao ostvariti koncept državnosti. No, nakon rata Hrvati su izigrani i stvorena je boljševička Srboslavija. Priznajem da sam bio iznenađen i tužan kad je umro Tito, ali to je kratko trajalo. Kasnije sam shvatio kako je on sasvim drukčija osoba nego što ga je bivši režim prikazivao. I nakon smrti je obmanuo narod jer se od Ljubljane do Beograda vozio njegov prazan lijes – reći će umirovljeni koprivnički odvjetnik.
Usprkos velikom političkom angažmanu za demokratskih promjena, nikad nije pomišljao o napuštanju svoje profesije, „iako je bilo takvih ponuda“.
– Odvjetništvo definiram kao najslobodniju od svih slobodnih profesija. Uvijek sam mu bio privržen i nikad nisam u materijalnome smislu profitirao od pripadnosti HDZ-u. Dapače, ponekad me nisu zbog toga nisu htjeli odabrati za zastupanje – veli Mioč.
Ured vodi do 2015., kada teška dijagnoza ubrzava umirovljenje. Prije dvije godine operiran je i prošao je zračenje i kemoterapiju, a bolest je sada pod kontrolom. Umirovljeničke dane provodi živo prateći politiku, a sada ima više vremena za svoju staru pasiju, čitanje, kao i za rekreativno bavljenje svojim voćnjakom.
– Član sam gradskog odbora HDZ-a, član Odbora za javna priznanja, vodim Zajednicu utemeljitelja, imam puno obaveza i nije da ne znam što ću sa sobom – veli Mioč, a također radi na drugome dijelu svoje monografije „HDZ u Koprivnici“, čiji je prvi tom objavio prije dvadesetak godina. (hš)
FOTO: HRVOJE ŠLABEK