Rektor Marin Milković: “Poslodavci rado zapošljavaju studente sa Sjevera jer mi im dajemo ‘gotove ljude’.”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Marin Milković nedavno je dobio novi mandat, jednoglasno, na čelu najmlađeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta Sjever. Osim toga, prvi čovjek Sjevera trenutno obnaša i dužnost predsjednika Rektorskog zbora. Sveučilište Sjever, dodajmo, povezalo je studijske programe u Koprivnici i Varaždinu prije šest godina. Danas slovi za najbrže rastuće u regiji koje pomno prati svjetske trendove u novim studijskim programima.

PL: Potvrđen vam je novi mandat na čelu Sveučilišta Sjever, kako ocjenjujete proteklo razdoblje i koji su vam planovi u narednom vremenu?

Činjenica je da nam dosadašnji razvoj koji smo ostvarili postavlja visoku stepenicu i u narednom razdoblju te traži jasne strategije djelovanja u svim segmentima pozicioniranja naše ustanove, kako bismo i u nastupajućem mandatnom razdoblju uspjeli ostvariti željene ciljeve.

Uz potporu lokalne zajednice koju, posebno u Koprivnici, imamo od samih početaka, Sveučilište se povezuje i s brojnim respektabilnim partnerima: potpisano je više desetaka ugovora o partnerstvu i suradnji s nizom inozemnih sveučilišta. Ostvareni su prvi projekti internacionalizacije u domeni visokog obrazovanja. Osmišljeni su i pokrenuti INTERREG i CEPUS projekti sa zemljama u susjedstvu. Uspješno je priveden kraju projekt Jean Monnet programa kojemu smo bili i voditelji te je kao nastavak pokrenut i novi modul u njegovu sklopu. U sklopu Erasmus+ projekta ostvaren je značajan napredak i to na svim područjima i aktivnostima što je rezultiralo i povećanjem financiranja od strane Agencije za mobilnost i programe EU.

Aktivnosti na Erasmus+ projektima utrostručili su financijske vrijednosti odobrenih sredstava za međunarodnu suradnju i razmjenu u odnosu na one koje smo imali 2016. godine. Sveučilište je potpisalo više desetaka ugovora o partnerstvu s nizom gospodarskih subjekata u regiji i šire. To je omogućilo pokretanje istraživačkih aktivnosti, stručnih projekata, ali i stipendiranje te lakše zapošljavanje studenata, pokretanje novih studijskih programa.

Sveučilište je ulagalo značajna sredstva u radnu okolinu i infrastrukturu. Za Sveučilišni centar Koprivnica tu je projekt koji se nalazi u aktivnoj fazi realizacije – uređenje i opremanje laboratorija i predavaonica za potrebe Odjela za prehrambenu tehnologiju, proveden je postupak odabira izvođača radova i nadzora – predviđeni dovršetak je u proljeće 2021. godine. Tu je naravno i uređenje i opremanje Znanstveno-istraživačkog centra u SC Koprivnica.

PL: Sveučilište Sjever jedno je od domaćih sveučilišta koja se najbrže razvijaju. U početku je bilo određenih “kočnica” u njegovu razvoju, kakav je danas odnos akademske elite prema našem sveučilištu? 

Sveučilište Sjever izraslo je u respektabilnu ustanovu koja svojim rastom nije izgubila na kvaliteti i koja je postupno prihvaćena i u akademskoj zajednici, gdje je prepoznat naš rad i naša inovativnost. Suradnja s ostalim sveučilištima na visokoj je razini i na, moglo bi se reći, prijateljskim osnovama. Kod nas na sveučilište rado dolaze rektori svih hrvatskih sveučilišta, a ja sam trenutno predsjednik Rektorskog zbora u kojemu je Sveučilište Sjever ravnopravno s ostalim hrvatskim sveučilištima. Također, ugledu sveučilišta doprinijelo je i pokretanje Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Mediji i komunikacija, kao i uključenje u srednjoeuropski konzorcij sveučilišta u okviru kojega je pokrenut združeni međunarodni doktorski studiji u suradnji sa sveučilištima u Pragu, Bratislavi, Budimpešti, Puli i Šopronu.

Ostvarili smo i iznimne rezultate po pitanju znanstvene produktivnosti (broj radova u indeksiranim bazama/FTE) prema kojoj držimo prvo mjesto u odnosu na ostala sveučilišta RH, što svakako podiže ugled Sveučilišta Sjever. Uvjeren sam da naše Sveučilište, kao i svako drugo, mora biti prepoznato i globalno po svom znanstveno-istraživačkom radu.

Trenutni broj znanstvenih i stručnih projekata i prihodi koji se ostvaruju od njih u kontinuiranom je porastu. Po tom pitanju imamo kvalitetno razrađenu regulativu i pravilnike koji stimuliraju i nagrađuju takav rad nastavnika.

PL: Gleda li se i danas, na tržištu rada, prije svega je li diploma iz Zagreba, eventualno Osijeka, Rijeke ili Splita i koliko je to uopće važno?

Vjerujem da se ipak gleda i to nije nužno loše. Poslodavci rado zapošljavaju naše studente jer mi im dajemo „gotove ljude“ koji su odmah spremni preuzeti skoro sve očekivane zadatke. Naši studenti kroz različite projekte i vježbovnu nastavu, uz teorijska, dobivaju i značajna praktična znanja i kompetencije. Nadalje, naši se programi kontinuirano nadopunjuju najnovijim spoznajama tako da studenti dobivaju suvremena znanja, vještine i kompetencije. Činjenica je da su studenti zrcalo našega rada i naših međusobnih odnosa te da se njihov uspjeh na budućem tržištu rada temelji na osiguranju visokokvalitetnog znanstvenog, umjetničkog i stručnog nastavnog procesa temeljenog na egzaktnim vještinama i kompetencijama koje se traže na današnjem modernom tržištu. Uspjeh i renome, kao i svaka buduća afirmacija naše ustanove, te njezino pozicioniranje u zajednici drugih sveučilišta u RH i EU, ovisi isključivo o našem trudu i uspješnosti našega rada.

PL: Prošlih godina bili ste nezadovoljni odnosom države prema našem sveučilištu i visini potpora koje su nesrazmjerne u odnosu na ostala sveučilišta.

I dalje smo sveučilište za koje se najmanje izdvaja po nizu najvažnijih kriterija, ali i tu se situacija postupno mijenja nabolje i nadamo se da će se taj trend i nastaviti. U manjem financiranju nikada nismo nalazili izgovor, nego naprotiv, svojim smo kvalitetnim radom, znanstvenom izvrsnošću i dobrim upisnim rezultatima uporno dokazivali kako Sveučilište Sjever zaslužuje ravnopravan status, jer se svako ulaganje u naše sveučilište višestruko vraća.

“Prema broju objavljenih znanstvenih radova u indeksiranim bazama, Sveučilište Sjever drži prvo mjesto u odnosu na ostala sveučilišta RH.”

PL: Sjever je već sada mnogo utjecao na razvoj Koprivnice. U planu su veliki projekti, jedan od glavnih je Znanstveno-istraživački centar.

Mi nikada nismo odustali od Znanstveno-istraživačkog centra. To je projekt koji je izvrsno osmišljen i vjerojatno vam je poznato da je Sveučilište Sjever tu bilo nepravedno zakinuto. Dokaz da je pravda spora, ali dostižna, je i spor koji je sveučilište po ovom pitanju pokrenulo i na Upravnom sudu RH dobilo presudu u svoju korist. Vjerujem da je navedena presuda prekretnica i da će se uspostava ovog nama jako važnog projekta izgradnje ZIC-a u SC Koprivnica, vrijednog 38 milijuna kuna, nastaviti u vrlo skoro vrijeme. Tome u prilog ide i to što je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u navedenom sporu zauzelo istovjetno stajalište kao i Sveučilište Sjever.

PL: Koliko danas studenata studira na Sjeveru te u kojem smjeru ide razvoj Centra, planirate li neke nove programe?

Ukupno na Sveučilištu Sjever studira više od 4300 studenata na 26 studijskih programa. Takva raznolikost studijskih programa na našoj ustanovi zahtijeva kvalitetan, organiziran i planiran rad sa studentima u svim segmentima studiranja. U SC-u Koprivnica trenutno studira oko tisuću studenata i taj se broj kontinuirano povećava. Povećavamo i broj studijskih programa kako bismo svojim studentima mogli ponuditi što raznovrsniji odabir studija i što zanimljivije programe. Također, nekoliko novih studijskih programa na svim razinama već je neko vrijeme u pripremi. O njima ćemo više govoriti za nekoliko mjeseci. Kao što sam već rekao, započelo je uređenje i opremanje zgrade za potrebe Odjela za prehrambenu tehnologiju. Investicija iznosi oko sedam milijuna kuna, a predviđeni dovršetak radova je u proljeće 2021. godine.

PL: U kojoj fazi je gradnja studentskog kampusa, što on znači za studente?

Po pitanju studentskog standarda i naše opredijeljenosti za aktivno rješavanje studentskih potreba, moram istaknuti da smo u SC-u Koprivnica vlastitim sredstvima izgradili i opremili te u rad protekle godine pustili studentski restoran. Također, važno je istaknuti da je zahvaljujući potpori Grada Koprivnice raspisan natječaj te odabran izvođač (koncesionar) za izgradnju studentskog doma unutar kampusa u kojemu će se na oko 1100 četvornih metara urediti najmanje 80 kreveta. Navedeni objekt trebao bi biti dovršen kroz dvije godine, što će sigurno riješiti problem smještaja dijela studenata.

PL: Nastava se odvija po nekom hibridnom modelu, mogu li profesori i studenti ispuniti zahtjeve na taj način?

Nastava se odvija prema hibridnom modelu nastave – dio predavanja, seminara i osobito vježbi odvija se kontaktno na Sveučilištu Sjever, uz pridržavanje zavidne razine epidemioloških mjera. Sveučilište je radi zaštite svojih studenata i nastavnika, ali i zajednice u kojoj djeluje, izdvojilo i izdvaja znatna materijalna sredstva: nabavljeni su roboti koji mjere temperaturu svima koji ulaze u zgradu, pritom kontrolirajući nose li maske i glasovno upozoravaju na to, angažirane su vanjske zaštitarske i dezinfekcijske službe, na katedre su postavljene pregrade od pleksiglasa, ujutro prije početka nastave i u sredini nastave jedan sat je odvojen za dezinfekciju zgrada, obavezno je nošenje maski i dezinfekcija ruku, pomno se vodi evidencija dolazaka i kretanja svih nastavnika i studenta u krugu zgrade, a osiguran je i razmak među studentima.

Vjerujemo da je upravo to, kao i zavidna razina odgovornosti nastavnika i studenata, dovela do toga da na Sveučilištu nije zabilježen još nijedan slučaj lokalne transmisije i time možemo biti više nego zadovoljni. Što se tiče kvalitete nastave, Sveučilište Sjever još je na proljeće među prvima uspostavilo online nastavu, postavilo sve kolegije na e-platforme, a valja istaknuti i razvijenu naviku studenata da im profesori postavljaju materijale za učenje putem interneta. Tada smo otišli i korak dalje te se većina nastave tijekom druge polovine ljetnoga semestra održavala uživo, putem videokonferencijskih veza.

Za ovaj semestar pomno smo se pripremili; odlučili smo za brucoše nastavu pokrenuti dva tjedna ranije, još u rujnu, oni su u ta dva tjedna bili jedini u zgradi i imali su intenzivnu nastavu. Studenti ne gube na kvaliteti nastave jer sve što je potrebno – odrađuju kontaktno, a ostali dio programa odrađuju putem videokonferencijskih alata.

PL: Za svako Sveučilište vrlo je važan domaći nastavni kadar, prošlo je sad već više godina od osnivanja, vide li se pomaci u tom smjeru?

Mi smo u profesionalni razvoj naših djelatnika kontinuirano ulagali sve ove godine, a ulažemo i dalje. O tome ponajbolje govori broj provedenih postupaka izbora u zvanja te napredovanja u zvanjima koja smo proveli u posljednjem mandatu, kao i broj novih zapošljavanja. Smatram da su upravo ti rezultati dosadašnje kadrovske politike omogućili naš izrazito dinamičan i ekspanzivan razvoj te da tako trebamo nastaviti djelovati i u budućnosti.

Kao i u dosadašnjem radu, osnovnu smjernicu razvoja naše ustanove temeljim na profesionalnom razvoju i napretku svakog našeg nastavnika, suradnika ili djelatnika u administraciji.

U Koprivnici imamo dodatnu misiju povezivanja s lokalnom zajednicom i lokalnim kadrovima. Uz nekolicinu nastavnika koji su stalno zaposleni na Sveučilištu još od 2012. godine, a kojima je u međuvremenu omogućena doktorska izobrazba, vrlo nas veseli što smo u rad uključili i neke od kadrova koje smo sami obrazovali i koji imaju diplomu magistara Sveučilišta Sjever. Oni su sada uključeni kao vanjski suradnici – asistenti koji nastavljaju svoj profesionalni razvoj na našem doktorskom studiju. Vjerujem da su upravo oni jamstvo buduće uspješnosti Sveučilišta.

PL: Na kraju, zašto bi netko došao studirati u Koprivnicu, a ne recimo u neki drugi grad, što je to posebno što nudi SS i koprivnički Centar?

Sveučilište Sjever je mlado i dinamično sveučilište i već po tim odrednicama odgovara studentskoj populaciji. Kod nas mogu dobiti kvalitetnu izobrazbu u „poslovima budućnosti“ kao što su, primjerice, Ambalaža, recikliranje i zaštita okoliša, Održiva mobilnost i logistika, Prehrambena tehnologija, Komunikologija, mediji i novinarstvo ili Medijski dizajn – odnosno svi naši koprivnički studijski programi.

Osim aktualnih programa, tu je i način studiranja čvrsto povezan s gospodarstvom, u kojem studenti bivaju osposobljeni za sve zahtjeve na svojim budućim radnim mjestima. Ono što nas izdvaja je individualni pristup svakom studentu, mentorski odnos nastavnika i studenata, iznimna ljubaznost i susretljivost nenastavnog osoblja i gotovo obiteljsko ozračje na Sveučilištu. Mi stvarno postojimo zbog svojih studenata i u svakom se trenutku trudimo dati ono najbolje što možemo. A možemo mnogo.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI