Rođena Podravka u vrhu svjetske kompanije: Ne odustajte ako netko kaže “Ne”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

S Aleksandrom Babić razgovarali smo u njezinu uredu na 12. katu Zagreb Towera, uredu koji skromnošću ne odaje da se radi o jednoj od ključnih menadžerica globalne kompanije Mastercard za Europu. Nakon faksa počela je raditi u Podravci, ali se brzo otisnula u regionalni, a potom i globalni menadžerski svijet. U Mastercardu je vodila marketing za Hrvatsku i Sloveniju, potom za srednju i istočnu Europu, a onda je preuzela ingerencije za Bliski istok i Afriku. Nedavno se iz Dubaija, gdje joj je bio ured i privremeni dom, vratila u Europu, pa češće, kako kaže, ima prilike biti u Koprivnici i rodnom Đelekovcu. S gospođom Babić razgovaramo kako o Mastercardu i kartičnom poslovanju, tako i o izazovima s kojima je suočena kao internacionalna menadžerica.

U kompaniji je gotovo 11 godina

PL: Kakva je točno vaša pozicija u Mastercardu?

– U kompaniji sam gotovo 11 godina, počela sam u Hrvatskoj, a unazad tri i pol mjeseca na europskoj razini ‘pokrivam’ marketing za poslovne korisnike – izdavatelje kartica, banke, trgovce –  te istraživanje tržišta. Također vodim proizvodni marketing, dakle sve ono što se odnosi na naša rješenja, proizvode i usluge koje ‘prevodimo’ na jezik koji je razumljiviji za našu prodajnu silu. Naša europska regija pokriva također tržišta poput Izraela, Kazahstana i Gruzije.

PL: Kad ste prije 20-ak godina završili fakultet i zaposlili se u Podravci, jeste li pomišljali da ćete završiti u biznisu kartičnog poslovanja?

– Ne. Odlično je bilo što sam došla u Podravku u vrijeme kad je ona radila ‘školski’ marketing, što je bila fenomenalna prilika za nekoga tko je friško došao s fakulteta da nauči osnove toga kako se marketing primjenjuje u praksi. Marketing je bio u središtu donošenja odluka, a tada se događalo i repozicioniranje proizvoda u suradnji s konzultantima. Ja sam kao product menadžer bila zadužena za marmelade i pekmeze, najstariji Podravkin program. Nisam ni slutila da ću raditi u Mastercardu, ali sam oduvijek bila radoznala, otvorena prema novome i imala sam želju mijenjati stvari ako vidim da ih treba mijenjati. To me cijelo vrijeme pokreće.

PL: Kakva vas sjećanja vežu uz to vrijeme?

– Bilo je to lijepo vrijeme i imala sam priliku puno naučiti, a počela sam i putovati po zemljama u okruženju. Naučila sam kako treba čitati tržište, kako razmišljati o tržištu i o tome što treba učiniti kako bi proizvodi bili uspješniji. To su temelji koje i danas koristim.

Nakon Hrvatske i Slovenije počela je pokrivati tržišta središnje i istočne Europe

PL: Nakon Podravke radite u VIP-u, General Motorsu i Philip Morrisu, a negdje sam pročitao kako ste kazali da je Mastercard došao slučajno…

– Kad sam radila u Philip Morrisu, baš sam studirala MBA i jedna mi je kolegica spomenula kako Mastercard, za koji sam do tada jedva čula, traži marketing menadžera za Hrvatsku i Sloveniju. U to vrijeme, nakon dvije i pol godine u tadašnjem poslu, razmišljala sam o tome što dalje, javila sam se i dobila ponudu. Međutim, Mastercard tada nije imao firmu u Hrvatskoj, tako da sam dvije godine radila kao vanjski konzultant dok nije osnovana tvrtka u Hrvatskoj. Još tri godine bila sam jedini zaposlenik i radila sam ‘od kuće’. U međuvremenu sam dobila širu ulogu od Hrvatske i Slovenije.

PL: Kad čovjek čita punktove vaše poslovne karijere, vidi da se šire na Aziju, Bliski istok, Afriku. Koliko je takva intenzivna karijera donijela promjena u vašem životu?

– Nakon Hrvatske i Slovenije počela sam pokrivati tržišta središnje i istočne Europe i doznala da postoje velike razlike, koliko god mislili da smo slični. Razlike postoje u kulturi, u financijskoj uključenosti i u samim tržišnim profilima. Prije povratka u Europu, pak, tri i pol godine radila sam iz Dubaija, gdje je naša centrala za Bliski istok i Afriku. Sve promjene koje su mi se događale, bilo između kompanija ili unutar kompanije, događale su se jer sam bila vrlo jasna da je došlo vrijeme za promjenu. Tako sam kazala da bih željela raditi ondje gdje se moje znanje i iskustvo mogu najbolje iskoristiti, na tržištu koje je u rastu. Kad su me pitali gdje, rekla sam: Pa zašto ne Afrika? I inače bi svatko do nas, ako ima ideje, trebao ih izreći. Ako ih ne izrečemo, nitko za njih neće znati.

Prisutni smo u 210 svjetskih zemalja

PL: Jeste li u Dubaiju imali poseban režim kao žena, jeste li imali neugodnosti ili ‘zanimljivih’ socijalnih situacija?

– Ne. Emirati su iznimno liberalno i otvoreno okruženje. Kad dođete u neku sredinu, trebate poštivati kulturu i manire pristojnosti, ali ništa drastično i ništa izuzetno. Što se posla tiče, dvije godine bila sam u vodećoj ulozi za marketing za korisnike i proizvode za regiju, a onda sam preuzela zadatak širenja u Africi, od izrade strategije do zapošljavanja i uvođenja novih ljudi u posao.

PL: Znači, kompanija vam povjerava strateške poslove, šalje vas da osvajate nova tržišta…

– To je nekakva ‘crvena linija’ u mojoj karijeri, naravno, kad su marketing i komuniciranje u pitanju.

PL: A vi to, izgleda, i volite?

– Ha, ha, izgleda da to malo i tražim…

PL: Jeste li s povratkom u Europu uplovili u mirniju luku?

– Mirniju ne, zanimljivu svakako. Moja europska uloga iznimno je široka, moram razumjeti vrlo širok krug područja, a moja je uloga i da ih na neki način povezujem.

PL: Vjerujem da većina ljudi smatra kako je Mastercard kompanija koja ‘štanca’ kartice, ali vi komunicirate kako ste tehnološka kompanija u području plaćanja…

– Mastercard definitivno jest tehnološka kompanija, mi ne izdajemo kartice, mi dajemo franšize, potpisujemo ugovore s partnerima na tržištima. Jedan tip ugovora je dozvola da izdaju kartice koje nose naše brendove – Mastercard i Maestro. Drugi tip je ugovaranje prava na prihvat kartica s trgovcima. U pozadini su iznimno kompleksne tehnološke procedure povezane s našim centralnim sustavom. Prisutni smo u 210 svjetskih zemalja i u njima povezujemo financijske institucije. Također se bavimo savjetovanjem.

Globalni prosjek je takav da se otprilike 85 posto svih plaćanja danas provodi gotovinom

PL: U čemu je štos, zašto bi ljudi uopće plaćali karticama?

– Ako čovjek izgubi karticu, nazvat će banku i njegov novac nije pod rizikom. Ako izgubite novac, doista ste ga izgubili. Plaćanje karticom jednostavnije je i brže nego plaćanje gotovinom.

PL: Negdje sam pročitao da neku od kartica s vašim brendom ima više od dvije milijarde ljudi…

– Oko 2,4 milijarde. Svaki treći čovjek na svijetu. To je velika brojka.

PL: Kad je, uopće, ‘izumljena’ prva kartica?

– Priča je počela prije nešto više od 50 godina u SAD-u. Anegdota kaže da je osoba iz financijskog svijeta željela platiti večeru u restoranu, ali sa sobom nije imala gotovine. Tu se rodila ideja o nečemu što bi nadomjestilo novac. I Mastercard je na tržištu upravo toliko, pedeset godina. Evolucija je krenula u SAD-u, a nedugo potom i u Europi, a počelo je s kreditnim karticama. Kad je o vrstama kartica riječ, prva je podjela na kartice za privatne i poslovne korisnike, a unutar toga postoje debitne kartice, koje izravno terete tekući račun, pa charge kartice, s odgodom plaćanja, te ‘prave’ kreditne kartice, kod kojih se mjesečno otplaćuje neki minimum, koji je obično do pet do deset posto dugovanja.

PL: Koliko se danas u svijetu koristi ‘keš’. Koliko znam, u Skandinaviji je gotovo nestao, a u Hrvatskoj se navodno tek oko trećine plaćanja provodi karticama…

– Globalni prosjek je takav da se otprilike 85 posto svih plaćanja danas provodi gotovinom, a samo 15 posto jesu elektronska plaćanja. Međutim, razlike su velike od regije do regije, od zemlje do zemlje. Čak su i u Europi razlike velike, od Skandinavije i Velike Britanije, u kojoj su postoci elektronskih transakcija visoki, do Italije ili Njemačke, u kojima je postotak niži. U Africi je, pak, u prosjeku više od 95 posto plaćanja gotovinsko.

PL: A u čemu je budućnost?

– Tehnologija se razvija i danas već govorimo o mobilnim plaćanjima, u kojima nema potrebe za plastičnom, već virtualnom karticom. Mnogo je različitih opcija i Mastercard sudjeluje u njihovu razvoju. Također ulažemo u područje sigurnosti, pogotovo biometrijske, koja je jedinstvena za svaku osobu. 

PL: Hoće li doći trenutak kada će se gotovina anulirati iz svakodnevnog života?

– To je iznimno teško prognozirati jer uključuje procjenu o promjenama navika, a ljudi se ne mijenjaju brzo. Tehnologije ubrzavaju taj trend, ali nemoguće je reći da će gotovina nestati za pet ili deset godina, bilo bi to proroštvo.

PL: Kako gledate na kriptovalute poput bitcoina, kakva je njihova perspektiva?

– Pozorno pratimo što se događa. Citirala bih našeg predsjednika uprave: Nismo ušli u to područje i nećemo ulaziti bez temeljite analize. Možda ste upoznati s time da je Facebook najavio svoju kriptovalutu libru, a Mastercard je s njima potpisao pismo namjere o suradnji, ali smo nakon temeljitog istraživanja odlučili da u ovome trenutku još nećemo ulaziti u to. S druge strane, imamo dosta patenata u tehnologiji blockchaina i u njoj vidimo mnogo potencijala.

Ne treba odustati ako vjeruješ u nešto i ne treba posustati kad ti netko kaže ‘ne’

PL: Rođena ste Koprivničanka…

– Ponosna Đelekovčica…

PL: …koliko ste u dodiru s rodnim krajem?

– Cijena ovog posla i profesionalnog života jest da oduzima puno vremena, tako da sam sa slobodnim ostatkom vremena jako škrta, dobro pazim na što ga koristim. To je vrijeme primarno rezervirano za obitelj i prijatelje. Nakon povratka iz Dubaija češće sam u Koprivnici i Đelekovcu nego prije.

PL: Gdje su vam sve uredi?

– Naša globalna centrala je u državi New York, europska centrala je u Waterloou u Belgiji, veliki ured je i u Londonu. Najviše vremena, više od pola, provodim na putu.

PL: Vidjeli ste pola svijeta, kako gledate na razvoj naše zemlje u zadnjih 20-ak godina. Jesmo li iskoristili svoje potencijale?

– Moje je mišljenje da nismo i da postoji mnogo toga što bismo morali napraviti, pogotovo u smislu poticanja mikro i malog poduzetništva i u pogledu cijelog okvira u kojemu kompanije posluju. Morali bismo se podsjetiti nekih dobrih vrijednosti koje imamo i ponovno početi živjeti te vrijednosti. Prije svega vrijednost rada, cijenjenje rada. Hrvatska ima nevjerojatnu kvalitetu vode, zraka i hrane, što uzimamo zdravo za gotovo i ne razmišljamo koliki je to potencijal. Jako smo fokusirani na turizam, što je dobro sve dok je dobro. Također, trebali bismo biti malo fleksibilniji u smislu pokretljivosti, previše smo vezani za jedno mjesto, što nas ograničava. No, definitivno smatram da Hrvatska ima puno potencijala što je i jedan od razloga zašto sam upravo nju izabrala za svoju trenutnu destinaciju, a ne London ili Bruxelles.

PL: Koje biste karakteristike izdvojili kao najvažnije za razvoj jedne impresivne menadžerske karijere poput vaše?

– Iskrenost, transparentnost, profesionalnost u svakome smislu, otvorenost prema drukčijem, prema novom, prema različitom. I ne manje važno – upornost. Ne treba odustati ako vjeruješ u nešto i ne treba posustati kad ti netko kaže ‘ne’. Iznimno sam ponosna na to što sam, vjerujem, nakon svega što sam prošla, ostala svoja, autentična.

FOTO Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI