Šefica podravskog Centra za socijalnu skrb: Sve više roditelja nema uvjete za odgoj djece

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Razgovarali Ivana Dežić i Matija Dolenec

Nakon dramatične akcije Centra za socijalnu skrb Ludbreg u kojoj je izuzeto sedmero djece iz obitelji nedaleko od Ludbrega, razgovarali smo s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb u Ludbregu Anicom Zember, koja nam je rekla više o stanju u području socijalne skrbi na ludbreškom području. Pričali smo o broju udomljene djece, problemu manjka udomiteljskih obitelji, tendenciji prenamjene domova u centre za pružanje usluga. Osim toga, tema su bili i problemi zajamčenih minimalnih naknada za romsku zajednicu koje se ne troše namjenski, zatim problem starijih ljudi koji ostaju bez skrbi zbog preseljenja djece, kao i tema udomljavanja djece u istospolnim zajednicama.

PL: Koliko djece imate u sustavu? Povećava li se ili smanjuje broj udomljene djece na ludbreškom području?

Trenutno imamo 41 dijete pod našom skrbi, 31 je u udomiteljskim obiteljima, a 10 djece smješteno je u ustanovama. Postoji tendencija pada u posljednje vrijeme, nismo imali veća oduzimanja ili neke poteškoće na terenu. Ne događaju nam se često situacije kao ova nedavna. Zapravo, u posljednje smo vrijeme imali više smještaja djece na zahtjev roditelja koji se zbog raznih životnih nedaća privremeno ne mogu skrbi o djeci, primjerice, prošle je godine jedna majka zatražila smještaj za svoju djecu jer nije imala mogućnosti djecu voditi u dječji vrtić i pruži im odgovarajuće stambene uvjete. Zamolila je da ih zbrinemo dok ona ne stvori uvjete; sada traži posao, redovno posjećuje djecu i zadovoljna je što su djeca u udomiteljskoj obitelji i što polaze dječji vrtić.

Anica Zember

PL: Kako dolazi do mjere oduzimanja djeteta i je li to krajnja mjera?

Centar radi procjenu rizika za svako dijete i izriče žurnu mjeru ako je ugrožen život ili zdravlje djeteta. Takva mjera Centra može trajati 15 dana, a o svakom duljem izdvajanju djece iz obitelji odluku mora donijeti sud. Centar ima obvezu u roku od 72 sata od izdvajanja djece dostaviti sudu sve relevantne podatke, a sud zatim svojom odlukom može, ali i ne mora prihvatiti prijedlog Centra. Sudu se može predložiti da se djeca oduzmu roditeljima na godinu dana ili može predlagati da se roditelji liše roditeljske skrbi. Ako roditelji dokažu da su stvorili uvjete, sud može donijeti odluku da im se vrati roditeljska skrb. Ako su roditelji lišeni roditeljske skrbi i ako je izvjesno da neće moći u budućnosti stvoriti uvjete za skrb o djeci, mogu se pokretati postupci radi posvojenja djece.

PL Kakvo je stanje s brojem udomiteljskih obitelji? Ima li ih dovoljno i koje su razlike između udomiteljskih obitelji i domova?

Udomiteljskih obitelji nedostaje i stalno radimo na tome da imamo što više udomiteljskih obitelji, jer je tendencija da se djeca u što manjoj mjeri šalju u domove. Naime, smještaj djece u udomiteljske obitelji bolji je za sveukupni razvoj djece, intelektualni, psihički, emocionalni… Djeca dobiju spoznaju o važnosti obiteljskih veza i nauče rješavati probleme unutar obitelji. Stvaraju i čvršće emocionalne veze i jednostavno nauče o stvarnom životu.

PL: Neki su domovi prenamijenjeni u centre za pružanje usluga u zajednici. Što to znači u praksi?

Centri za pružanje usluga u zajednici danas su pružatelji više vrsta socijalnih usluga: savjetovanje pojedinaca i obitelji, savjetovanje bioloških i udomiteljskih obitelji, edukacija udomitelja i poludnevni boravak. Poludnevni boravak je socijalna usluga koja podrazumijeva boravak djece u njihovoj ustanovi nekoliko sati tijekom dana. U tom vremenu djeca uče školsko gradivo, socijalne vještine, kreativno korištenje slobodnog vremena. Djeca se svakodnevno odvoze u školu i vraćaju u svoje obitelji. Iz našeg iskustva djeca koja su ostvarila pravo na poludnevni boravak znatno su poboljšala školski uspjeh, osnažili su socijalne vještine, stječu bolje higijenske navike, mijenjaju odnos prema svojoj okolini. Često stručni radnici ne rade samo s djecom, nego i njihovim roditeljima.

PL: Već duže vrijeme puno se piše o problemu zajamčenih minimalnih naknada za romske obitelji koje se ne troše namjenski, kakvo je stanje u Ludbregu?

U Ludbregu je generalno dobro jer ovdje romska zajednica gotovo da i nije korisnik zajamčenih minimalnih naknada, budući da je većina zaposlena. Korisnici su većinom samci ili osobe koje zbog bolesti nisu sposobne za rad. Od romske nacionalne manjine korisnici su osobe koje se doseljavaju na naše područje i tu postoje određeni problemi. Moram spomenuti da u Ludbregu imamo samo 118 korisnika zajamčene minimalne naknade (sveukupne populacije), što je zaista malo i svatko tko želi naći posao može se zaposliti ovdje.

PL: Kakav je Vaš stav o politici koja se provodi u vezi tih naknada i koje bi bilo najbolje rješenje?

Mogu govoriti iz našeg iskustva jer smo prije otprilike pet godina imali isplatu u naravi kod nekoliko obitelji, što znači da smo imali ugovor s trgovinom u kojoj se odredi iznos za neku obitelj, ali u praksi izvršenje nije bilo moguće. U trgovinu je dolazila čitava obitelj, bilo je nereda i krađa, a postojao je i problem skladištenja hrane. Smatram kako je najbolje rješenje za neke obitelji da se odredi distributer koji bi na tjednoj razini prema potrebi dovozio hranu u kuću. Tako ne bi bilo potrebe za skladištenjem i korisnici bi redovito dobivali namirnice.

PL: Postoji li na našem području problem sa starijom populacijom čije se obitelji sele u inozemstvo zbog posla ili se zbog nekih drugih razloga ne brinu o starijim osobama?

Naravno da postoji, dio ovog problema rješavamo na način da nam mještani ili pojedine općine, ovdje moramo pohvaliti općinu Mali Bukovec, jave za svaku obitelj koja je u potrebi. Nakon odlaska kod takve starije osobe ili obitelji pronalazi se najpovoljniji način skrbi; dio problema je rješiv dolaskom gerontodomaćice u obitelj, negdje je potrebna samo jednokratna novčana pomoć, a dosta često je potrebno starije osobe zbrinuti kroz uslugu dugotrajnog smještaja uglavnom u udomiteljskim obiteljima. Poznato je da se starije osobe teško odlučuju prijavljivati djecu koja se ne brinu o njima, uvijek pronalaze opravdanja za njihove postupke iako su razlozi nebrige o roditeljima često neopravdani. Nakon razgovora s djecom, većina ih se počinje brinuti o roditeljima ili pronalaze načine da im osiguraju skrb.

PL: Nedavno se puno pričalo o odluci Ustavnog suda prema kojoj istospolne zajednice imaju pravo udomljavanja djece. Kakav je Vaš stav u vezi tog pitanja?

Odluka suda je donesena i tu odluku bi trebalo poštivati. Ja osobno nemam predrasuda i smatram da svi kvalitetni, obrazovani ljudi koji imaju kompetencije, uvjete i želje da se bave udomiteljstvom imaju i puno pravo na udomljavanje.

PL: Koji su projekti i planovi Centra za ovu godinu?

Partneri smo s udrugom udomitelja iz Varaždina ‘Zipka’. Prijavljena su četiri projekta koja se temelje na pomoći djeci koja izađu iz sustava udomiteljstva te pomoći djeci u udomiteljskim obiteljima kako da se lakše nose s konfliktnim situacijama, prilagođavanjem i slično. Upravo nas je „Zipka“ obavijestila da je projekt „Ključ uspjeha“ prihvaćen te će jedno dijete s našeg područja moći polagati vozački ispit iz sredstava projekta. Ovo je sigurno značajna pomoć mladima i ima za cilj stvaranje što povoljnijih predispozicija za zapošljavanje.

PL:  Osim ‘Zipke’, surađujete li s još nekim udrugama ili ustanovama?

Jako dobro surađujemo s Centrom za pružanje usluga u zajednici ‘Svitanje’ iz Koprivnice koji rade odličan posao na terenu s djecom, obilaze i udomiteljske i biološke obitelji, puno rade s djecom na prilagodbi i kod njih imamo desetero djece na poludnevnom boravku, a moram spomenuti i Udrugu za osobe s invaliditetom ‘Ludbreško sunce’ koja godinama obavlja velik posao i sada kod njih također imamo 25 djece s posebnim potrebama na poludnevnom boravku, koja bi, da nema njih, možda morala biti u udomiteljskim obiteljima i to je jako velika stvar. Udruga Ludbreško sunce također u svoje tri stambene zajednice pruža smještaj za odrasle osobe s posebnim potrebama, a tu pokrivaju i šire područje tj. imaju korisnike i iz drugih Centara za socijalnu skrb.

FOTO Podravski list

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI