Sin kontroverznog poduzetnika u Legradu želi graditi jednu od najvećih elektrana na svijetu

Boris Hrlec, sin kontroverznog poduzetnika Borislava Hrleca, poznatog po propalom projektu termoelektrane Koprivnički Ivanec, na području naše županije želi graditi jednu od najvećih solarnih elektrana, ne u zemlji, ne u Europi, nego u svijetu!

Ova tema objavljena je u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Kako doznajemo, a isto nam je potvrđeno i službeno, radi se o elektrani na sunčevu energiju snage 483 megavata (MW). Svrstalo bi je to među desetak najvećih na svijetu, a uz onu u španjolskoj Murciji, svakako najveću u Europi. Lokacija je zamišljena u Kutnjaku u općini Legrad.

Primjera radi, u Rasinji je u pripremi projekt jedne od većih europskih solarnih elektrana privatnog investitora Darka Kolareka, koprivničkog poduzetnika koji se udružio s varaždinskim Solvisom. Tamo bi trebalo niknuti polje solarnih kolektora na 70 hektara, a snaga bi bila oko 50 megavata. U razgovoru s Kolarekom doznajemo kako ta investicija košta oko 40 milijuna eura. Sličan projekt, manjeg kapaciteta, postoji i u općini Drnje, istog investitora.

Ova solarna elektrana u Mađarskoj je na 18 MW

Više nego ambiciozan projekt Borisa Hrleca, solarna elektrana od gotovo 500 megavata mogla bi, prema tome, koštati više od 350 milijuna eura. To je u rangu projekata poput pelješkog mosta ili gradnje i modernizacije pruge od Križevaca do mađarske granice, što su ujedno i najveći pojedinačni infrastrukturni projekti u suvremenoj hrvatskoj povijesti.

Dodajmo i da jedan MW godišnje može električnom energijom zadovoljiti potrebe čak 400 kućanstava. Jednostavnom računicom, ovaj Hrlecov projekt, čak i uz iskoristivost od 35 posto, mogao bi u potpunosti opskrbljivati električnom energijom 60.000 kućanstava, više od 200.000 žitelja.

U županijskoj upravi doznajemo kako se radi o kogenerativnoj elektrani, što znači da se prodaje dobivena struja, a veći dio koji otpada na toplinu koristi se za grijanje kućanstava, poljoprivredu ili industriju. S obzirom na to da je prosjek iskoristivosti takvih elektrana oko 35 posto, to znači da bi postrojenje od 483 MW moglo dati oko 150 megavata električne energije, a ostatak od 330 megavata bila bi toplina, što je mnogo, a stručnjaci s kojima smo razgovarali o ovom projektu samo su se pitali kome se to misli prodati? Investitor je, dodajmo, EEG Energy Gas iz Zagreba, to jest Boris Hrlec, no neslužbeno doznajemo kako iza svega stoji njegov otac Borislav Hrlec. Jedino što je poznato jest da se osim kogenerativnog postrojenja radi i o solarnim elektranama od 38 MW te stakleniku sa solarnim postrojenjem od 28 MW.

Najveća elektrana u našem kraju je hidroelektrana Donja Dubrava

Dodajmo da u županiji ima još nekoliko manjih privatnih elektrana, a svakako jest zanimljivo da jednu solarnu ima čak i župa Novo Virje. Struja se koristi za potrebe župnog dvora, a ostatak se prodaje distributeru. U zelenu priču uključuju se i naši gradovi poput Križevaca projektima poput Križevačkih sunčanih krovova. Radi se o instaliranju manjih sunčanih elektrana na krovovima javnih ustanova u koje mogu ulagati i građani uz pomoć mikrozajmova na rok od 10 godina, a u tom razdoblju vraća im se ulog s kamatama.

Hrlecov projekt u Kutnjaku pak nije jedini ovakav projekt na području općine Legrad. Podsjetimo da je kompanija Terra Energy Production company zainteresirana za gradnju velike geotermalne elektrane od 20 megavata, a projekt je vrijedan oko 60 milijuna eura! U općini doznajemo kako će kroz koji mjesec dostaviti lokacije za postavljanje bušotina. Također, na tamošnjem području postoji još jedan veliki projekt vrijedan više od pola milijarde kuna. Radi se o projektu Bukotermal na području Malog Bukovca u Varaždinskoj županiji koji se naslanja na našu županiju. U prvoj fazi projekta predviđena je gradnja termoelektrane snage dva megawata koja bi svoju snagu crpila iz dvije postojeće bušotine u Lunjkovcu i Kutnjaku. Potom bi slijedilo bušenje dodatnih pet bušotina i izgradnja još jedne elektrane, ali ovoga puta snage 10-15 megawata, što je neusporedivo veći projekt. Ulaganja u dodatna istraživanja, ali i ishođenje dokumenata, vrijedna su 20 milijuna kuna. 

Te dvije geotermalne elektrane trebale bi zamijeniti planirane hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 protiv kojih se bore zelene udruge.

Trenutno najveća i najsnažnija elektrana na našem području je hidroelektrana Donja Dubrava, snage oko 80 MW. Nalazi se na tromeđi Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, a obuhvaća dionicu od Hrženice do Donje Dubrave. Treba podsjetiti kako je svojevremeno propao veliki državni projekt hidroelektrane Novo Virje, da bi prije deset godina Vlada RH dala „zeleno svjetlo“ za dvije manje elektrane Molve 1 i Molve 2, vrijedan čak 400 milijuna eura. No, i taj megaprojekt nikad nije zaživio i vjerojatno i neće s obzirom na to da nije prioritet susjednoj Mađarskoj, a i zbog već najavljene gradnje geotermalnih elektrana kod Legrada.

Posljednjih godina pak niču manje elektrane na biomasu, a u našoj su županiji čak četiri. Tri su na kalničkom području, a jedna u Virju. Bioelektrana Gregurovec, kao i ona u Orehovcu te Virju (Matvej) snage su 1 MW, a ona na Kalniku ima kapacitet do 2 MW.

Friščićeva elektrana neslavno je propala

Borisov otac Borislav Hrlec, bivši HSS-ov tajkun, u Koprivničkom Ivancu prije više od 10 godina htio je graditi termoelektranu na drvnu biomasu, popularnu „Friščićevu elektranu“ snage oko 60 megavata. Bio je to projekt od 80 milijuna eura koji je neslavno propao, a cijeli slučaj na kraju je završio čak i na međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Zasad još uvijek nije poznato kako je ta priča završila. Zna se tek kako je nizozemski ulagač Amlyn holding tužio državu Hrvatsku pod obrazloženjem da je stopirala projekt termoelektrane u Ivancu. Inače, glavni investitor u samom početku bio je ugledni njemački poduzetnik Jurgen Berth Steinke (Amlyn), 75-postotni vlasnik tvrtke E-two energy koju je osnovao s Hrlecom. Na kraju je i on tužio Hrleca zbog financijskih malverzacija. Protiv njega je bila podignuta i optužnica za malverzacije teške 1,1 milijun eura, koje je, sumnjali su tužitelji, izvukao iz E-two energyja. 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI