Sindrom o kojem se ne govori: Izraženo pretjerivanje u zdravoj hrani vodi u poremećaj

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Uobičajeno je razmišljanje kako se pravilnom prehranom može pozitivno utjecati na ljudsko zdravlje i spriječiti pojava nekih nezaraznih kroničnih bolesti.

Međutim, za neke ljude fokus na „zdravu“ prehranu može prerasti u poremećaj prehrane poznat kao ortoreksija. Kao i kod drugih poremećaja prehrane, potrebna je intervencija zdravstvenih stručnjaka kako bi se ovakav problem uspješno prevladao.

Ortoreksija ili ortoreksija nervoza je poremećaj prehrane koji obuhvaća nezdravu opsesiju „zdravom“ i pravilnom prehranom. Za razliku od ostalih poremećaja prehrane, osobe s ortoreksijom iznimno su usredotočene na kvalitetu hrane, a ne količinu, odnosno, primaran im cilj nije gubitak kilograma. Umjesto toga, oni imaju ekstremnu fiksaciju čistoćom njihove hrane, kao i opsesiju blagodatima zdrave prehrane. Medicinska zajednica polako počinje prepoznavati ortoreksiju kao problem iako još službeno nije definirana kao poremećaj prehrane. Izraz „orthorexia“ po prvi je put uveo liječnik Steven Bratman 1997. godine, a izveden je iz grčke riječi “orthos”, što znači “pravo”.

Uzroci

Treba naglasiti kako postoji razlika između pojedinaca koji žele promijeniti način života i poboljšati svoje zdravlje mijenjajući svoju prehranu i onih kod kojih taj fokus može postati ekstremniji, odnosno koji razviju ortoreksiju.

Istraživanja o uzrocima ortoreksije je malo, ali opsesivno-kompulzivne tendencije i povijest poremećaja prehrane prepoznati su kao faktori rizika. Ostali faktori rizika uključuju sklonost perfekcionizmu, anksioznost ili potrebu za kontrolom. Pokazalo se kako se kod osoba određenih profesija, kao što su zdravstveni radnici, operni pjevači, baletni plesači, glazbenici simfonijskog orkestra i sportaši, ovaj poremećaj češće pojavljuje, nego u prosječne populacije. Rizik također može ovisiti o dobi, spolu, razini obrazovanja i socioekonomskom statusu, ali potrebno je provesti više istraživanja prije nego što se donesu konačni zaključci.

U nekim slučajevima može biti teško odrediti razliku između ortoreksije i opće brige o zdravoj prehrani. Također, budući da ne postoje univerzalno dogovoreni dijagnostički kriteriji, teško je odrediti točnu dijagnozu.

Problemi

Pojedinci s ortoreksijom ni u jednom trenutku ne vole gubiti kontrolu kada je u pitanju hrana. Prateći rigorozne obrasce prehrane mogu učiniti svakodnevne situacije itekako kompliciranima i zahtjevnima. Sudjelovanje u normalnim društvenim aktivnostima u kojima je hrana fokus, poput objedovanja u društvu i izvan kuće, nimalo im nisu jednostavna. Uz to, nametljiva razmišljanja vezana uz hranu i sklonost da se njihove prehrambene navike smatraju superiornijima mogu dodatno zakomplicirati društvene interakcije. Sve to može dovesti do socijalne izolacije, koja je kako se čini, uobičajena među ljudima koji imaju ortoreksiju.

Ako im se poremete planovi i navike vezane uz hranu i objedovanje, pojedinci s ortoreksijom često doživljavaju intenzivnu frustraciju. Kršenje nametnutih prehrambenih pravila može uzrokovati osjećaj krivnje, samopredbacivanja, prisiljavanja na čišćenje organizma ili post. Puno vremena troše na čitanje prehrambenih deklaracija, provjeravanje je li hrana dovoljno „čista“, na otkrivanje podrijetla namirnica i moguće kontaminacije. To može uključivati​​ zabrinutosti zbog izloženosti pesticidima, mliječnih proizvoda s dodatkom hormona, umjetnih aroma ili konzervansa. Slobodno vrijeme provode tako da istražuju, raspoređuju, važu ili mjere hranu te planiraju buduće obroke. Nedavna istraživanja pokazuju da je ta neprekidna zaokupljenost hranom i zdravljem povezana sa slabijom radnom memorijom. Oni koji imaju ortoreksiju manje su uspješni u obavljanju zadataka koji zahtijevaju fleksibilno rješavanje problema.

Negativni učinci

Iako su studije o ortoreksiji ograničene, postoji značajan rizik za pojavu zdravstvenih komplikacija koje se javljaju i u drugih poremećaja prehrane. Neki od njih su nedostatak esencijalnih hranjivih tvari uzrokovan restrikcijom namirnica, što može rezultirati neuhranjenošću, anemijom ili poremećajima u radu srca. Dodatni zdravstveni problemi mogu uključivati ​​probavne smetnje, neravnotežu elektrolita i hormona te narušeno zdravlje kostiju. Posljedice ortoreksije mogu biti ozbiljne kao i one drugih poremećaja prehrane.

Ako se ne liječe, mogu dovesti do velikog broja zdravstvenih komplikacija. Prvi korak u prevladavanju ortoreksije prepoznavanje je njene prisutnosti. To može biti izazovno, jer pojedinci koji imaju ovaj poremećaj često to ne prepoznaju te ne uviđaju negativan utjecaj takvoga ponašanja na svoje zdravlje i na vlastiti društveni život. Nakon što je problem prepoznat, preporučuje se potražiti pomoć multidisciplinarnog tima zdravstvenih stručnjaka, poput onog koji uključuje liječnika, psihologa i dijetetičara. Uobičajeni postupci liječenja uključuju prevenciju izlaganja potencijalnim okidačima, promjene u obrascima ponašanja, kognitivno restrukturiranje i različite oblike treninga opuštanja.

Konačno, edukacija o znanstveno valjanim podacima o prehrani također može pomoći osobama s ortoreksijom da preispitaju svoja vjerovanja o pojedinim namirnicama i hrani.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI