Sirotinjska bolest, koja je kod nas već bila zaboravljena, opet u porastu

Podravski list profile

U jednom vrtiću s područja Koprivničko-križevačke županije ovih dana počeli su provoditi preventivne mjere za suzbijanje svraba. Iako se bolest u vrtiću nije pojavila, doznajemo od roditelja, jedno dijete bilo je u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom, pa se mjere provode prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U povodu toga roditelji su dobili upute na što pripaziti da se bolest ne bi pojavila i što učiniti ako primijete simptome.

– Bolesti zasad nema, pa stoga ni razloga za paniku. Dakle, nitko u vrtiću nije zaražen i činimo sve da do zaraze ni ne dođe, stoga smo uveli preventivne mjere – rekla nam je dr. Maja Blažeković iz Zavoda za javno zdravstvo.

Dodaje, bolest nije opasna po život i lako se liječi, ali je vrlo neugodna. I dok su se prije samo šest godina mogli nabrojiti na prste jedne ruke, oboljelih od svraba odnosno šuge iz godine u godinu sve je više, pokazuju podaci županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Sve je nekako krenulo nagore 2014. i 2015. godine, kada je zabilježeno 50-ak oboljelih, a 2016. 21 oboljeli. Godinu kasnije broj je opet skočio na 54 oboljelih, lani ih je bilo čak 61, a ove godine, zaključno s prošlim tjednom, 52. Ono što je svrab nekad bio, sirotinjska bolest, danas više nije, jer se liječnici susreću s oboljelima u svim slojevima društva, od najsiromašnijih do izuzetno imućnih. Otkud toliko zaraženih, ne znaju točno ni liječnici.

– Prije bih rekla da je ova bolest znak druželjubivosti, a ne siromaštva. Budući da je već pomalo zaboravljena, često se kasno dijagnosticira jer ljudi misle da je riječ o alergiji, pa se ne liječe. A kada i saznaju, mnogi ne žele prihvatiti dijagnozu i ne prate upute liječnika, pa se to vuče unedogled i zaraze se mnogi – rekla je dr. Blažeković.

Vodeći znak bolesti je svrbež kože, koji je intenzivniji noću i vrlo je neugodan, a uzrokuje je parazit koji nastanjuje površinski sloj kože. Pojavljuje se i osip. Kožne promjene najčešće se mogu uočiti u prostorima između prstiju ruku i stopala, zapešću, pazušnim naborima, genitalnoj regiji, unutarnjoj strani bedara, struku, a u male djece i u vlasištu, na licu te dlanovima i tabanima. Do zaraze dolazi prijenosom oplođene ženke direktnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, a rjeđe posredstvom posteljine, rublja ili odjeće te životinja i posrednika. No, da bi došlo do prijenosa infekcije, kontakt mora biti dugotrajan. Dakle, nećete se zaraziti rukovanjem sa zaraženom osobom.

Širenju epidemije općenito pogoduju loše socijalno-ekonomske prilike i nizak higijenski standard, dijeljenje kreveta i odjeće. Svrab je česta pojava diljem svijeta i infekcijom su zahvaćeni ljudi svih rasa i društvenih slojeva, kažu liječnici, no dobra je vijest da se relativno lako liječi. Pritom je posebno važno da se liječe svi članovi obitelji te da se održava primjerena razina higijene poput pranja posteljine, tepiha i slično. (mi)

FOTO: Pixabay/Ilustracija

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti