SJEVER: Čak 86 posto naših studenata studira u STEM-u, nitko drugi nema ni 50 posto

Podravski list profile

Prošli tjedan održan je u Koprivnici okrugli stol na temu razvoja visokog obrazovanja u našoj županiji. Susreli su se s jedne strane čelnici obrazovnih institucija, a s druge strane gospodarstvenici. Dr. Mario Tomiša, prorektor Sveučilišta Sjever za Sveučilišni centar Koprivnica, koji je bio jedan od sudionika, kaže kako bez sinergije obrazovanja i gospodarstva nema razvoja. Na tome tragu s dr. Tomišom razgovaramo o dosadašnjem i budućem razvoju Sveučilišta Sjever.

PL: Kako ide razvoj Sveučilišta Sjever, u kakvoj je danas poziciji?

– Od osnivanja Medijskog sveučilišta, preko integracije s Varaždinom i otkako smo 2015. godine postali državno sveučilište, postavili smo ustanovu na noge, organizirali nastavu te znanstveni, umjetnički i stručni rad, opremili laboratorije te privukli kvalitetno nastavno i nenastavno osoblje. Jedan od glavnih ciljeva bio nam je otvaranje studijskih programa u suradnji s gospodarstvom. Počelo je s trima medijskim studijima u Koprivnici, a danas imamo deset programa. Otvorili smo dva preddiplomska studija za koje držimo da su struke budućnosti.

Prehrambena tehnologija potpuno je logična u našem kraju, u kojemu postoje Podravka, Vindija i nekoliko tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a drugi program je logistika i mobilnost, koja je definirana kao jedna od šest struka budućnosti. Logistika danas ne znači biti skladištar i voziti viljuškar, nego je to tehničko-gospodarska struka u koja uključuje sve od planiranja proizvodnje i transporta preko same proizvodnje do isporuke potrošačima. Pogledajte Amazon i Alibabu, to su ogromni logistički sustavi. Šef uprave Applea nedavno je zatražio da se skrati vrijeme između dva avionska leta za 30 sekunda. To govori koliko se ide u detalje i koliko je logistika važna.

Otvorili smo i četiri diplomska studija kao vertikalu na preddiplomske, među ostalim i održivu mobilnost i logistiku. Kurikulum za taj studij pisao je međunarodni konzorcij iz Hrvatske, Njemačke i Španjolske te su korištene najnovije spoznaje. Imamo također i diplomski studij ambalaže, kao i medijskog dizajna te komunikologije, medija i novinarstva.

PL: Kako koprivnički centar izgleda u brojkama?

– Pet preddiplomskih studija, četiri diplomska, jedan poslijediplomski, doktorski studij i 820 studenata. Vjerujem da ćemo za dvije godine doći na prag od tisuću studenata.

PL: Koliko vam je važno da budete okrenuti regionalnom gospodarstvu i da obrazujete kadar za njega?

– Iznimno važno. Egzaktni podaci kažu kako 86 posto studenata Sveučilišta Sjever studira u STEM području, takozvanom inženjerskom području, kojeg Hrvatskoj nedostaje. Koliko znam, ni jedno drugo hrvatsko sveučilište nema ni 50 posto STEM-a. U tom području vidimo daljnji svoj razvoj, imamo nekoliko velikih tvrtki, jak obrt u regiji, srednje poduzetništvo raste i zato u tom području otvaramo programe, u suradnji s gospodarstvom. U Varaždinu smo, recimo, pokrenuli specijalistički poslijediplomski studij koji se zove poduzetništvo i europski fondovi, a ključni nam je partner u tome HGK.

PL: Još uvijek se u nekim sveučilišnim krugovima mogu čuti kritike da Sveučilište Sjever školuje ljude iz ‘nekorisnih’ i ‘nepotrebnih’ zanimanja. Kako to komentirate?

– Baza svega je neznanje. Kad bi ti kritičari znali prave brojke, ne bi plasirali pogrešne teze. No, mi se na to ne obaziremo. Prema službenim podacima, tri su naša studijska programa bila među deset najtraženijih prošle godine – fizioterapija, medijski dizajn i multimedija.

PL: Na prošlotjednom okruglom stolu bilo je riječi o strateškom pozicioniranju naše regije. Što kažete, imamo li mi uopće jasnu razvojnu strategiju?

– Neke stvari jesu definirane, a neke bi tek trebalo, i to ne samo za našu regiju, nego na razini Hrvatske. Rekli smo da smo turistička zemlja i… Dakle, nedostaje nam nadgradnja. I mi sa Sveučilišta želimo dati doprinos da se strateške odrednice što prije definiraju. Novi okrugli stol bit će u listopadu, a mi ćemo biti domaćini.

Bez sinergije obrazovnih institucija, gospodarstva i lokalne samouprave ne može se ići naprijed, ne možemo u potpunosti iskoristiti svoje potencijale. Strategija mora biti sinkronizirana, mora se znati kamo ide država, što traži gospodarstvo. Vani, primjerice, kad se navodi neki obrazovni program, uz druge podatke navodi se i kolika se plaća može očekivati nakon svršetka školovanja. To želimo i kod nas, da se nekome tko upiše, primjerice, mehatroniku, zna da ga čekaju Lasseberger, Rasco ili LPT iz Preloga…

PL: Kod nas je, čini mi se, problem da se politika uglavnom koncentrira na razdoblje između dvaju izbora, a razvojna strategija mora gledati na dulji rok…

– Srednja škola traje četiri, a fakultet pet godina. U sustavu obrazovanja i znanosti ne radimo za danas, moramo razmišljati o budućnosti. Jedan prag mora biti deset godina, a drugi razina generacije, znači 30 godina. Šef Podravkine uprave Marin Pucar na okruglom stolu spomenuo je kako u doba kad je završio fakultet nije bilo mobitela. A danas se i ugovori potpisuju elektroničkim putem, pa i putem mobitela. Dakle, moramo razmišljati što će biti za 20 godina jer ljudi koji dobivaju naše diplome moraju raditi godinama.

PL: Jeste li optimist, hoćemo li načiniti taj korak?

– Situacija nije dobra, to pokazuju brojke, no optimist sam, bez toga ne bih mogao raditi ovaj posao. Kad smo prije desetak godina počeli razgovarati o razvoju visokog obrazovanja u Koprivnici, imao sam iskustvo sudjelovanja u razvoju visokog školstva u Varaždinu te sam bio svjestan da se stvari mogu pokrenuti ako se stvori kritična masa. Nama je ponekad potrebno da dogori do noktiju da se stvari pokrenu.

PL: S jedne strane imamo lošu demografiju, a s druge ljudi odlaze iz Hrvatske. Utječe li to na upise na Sveučilište Sjever?

– Mi smo jedino hrvatsko sveučilište koje je popunilo redovite kvote u prvom upisnom roku. Zadovoljni smo lanjskim upisima, ali znamo da to nije održivo ako se stvari neće mijenjati u pozitivnom smjeru. Ako postoje problemi u Osijeku ili Križevcima, pitanje je dana kad će problemi doći i u Varaždin i Koprivnicu. Pogledajte, broj maturanata u zemlji u nekoliko je godina pao za dvije do tri tisuće. Rađa se rekordno mali broj djece.

Školski razredi su manji. Za moje generacije u razredu je bilo 36 učenika. U razredu jedne moje kćeri je 21 učenik, a druge njih samo 18. S druge strane, broj visokih učilišta i programa koji se nude porastao je. Valja se iznimno truditi i njegovati izvrsnost da bi se studenti željeli upisati k nama.

PL: No, bit će da je važan i standard života koji se nudi studentima. Je li to točno?

– Naravno. Evo, mi uskoro otvaramo studentsku menzu, a počeli su i razgovori o gradnji studentskog doma. Svjesni smo da kao sveučilište svojim potencijalnim studentima nudimo jedan paket – dobre i napredne studijske programe, dobre laboratorije, dobre profesore, kvalitetno okružje za stručni razvoj, ali i menzu, dom, kulturni i zabavni život u gradu… Najmlađe smo sveučilište u Hrvatskoj i stoga u nekim stvarima još zaostajemo.

PL: Kada bi se mogao izgraditi studentski dom?

– Želja nam je da to bude što prije. Dom sa 100 do 150 mjesta sigurno bi odmah bio popunjen. O investiciji razgovaramo s Gradom Koprivnicom i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ni jedno sveučilište ne investira u dom, a ni u studentsku menzu. Mi smo jedini uložili – bili smo na to prisiljeni – 3,5 milijuna kuna vlastita novca u obnovu zgrade i opremanje menze. To je gotovo desetina našeg godišnjeg budžeta. Ove godine, primjerice, investiramo 4,5 milijuna kuna u laboratorije za prehrambenu tehnologiju, upravo ovih dana očekujemo građevinsku dozvolu.

PL: Što možete reći o najneposrednijem utjecaju Sveučilišta Sjever na gradsku ekonomiju, od iznajmljivanja soba i stanova do ugostiteljske potrošnje i sličnog?

– Srednju sam školu završio u Varaždinu i magistrirao sam ondje. To mi je bilo prekrasno razdoblje. Grad pun mladih ljudi, svašta se radi i događa… Dolazak studenata, ali i profesora, može samo obogatiti grad. Naravno, i u ekonomskom smislu. U Koprivnici je na rekordno visokoj razini iznajmljivanje stanova i kuća, a čujem da je dosta ljudi ušlo u stambene adaptacije kako bi se bavilo tom djelatnošću. To je, svakako, pozitivno. Mogu reći da mnogi naši studenti – a to znamo jer ih često anketiramo – nisu ni znali gdje je Koprivnica i da su se ugodno iznenadili kad su došli.

Veliki razvoj Koprivnice dogodio se u doba industrijalizacije 60-tih i 70-tih godina, kad je veliki broj ljudi dolazio radi Podravke, Bilokalnika i drugih sustava. Toga više nema. Budućnost je u razvoju mnogo malih poduzeća, a nama je cilj stvaranje okružja za izgradnju visokotehnološkog društva, okružja u kojemu ta poduzeća nicati. Prave pozitivne utjecaje Sveučilišta Sjever tek se može očekivati.

PL: Postoje li prijepori u vezi sa sjedištem Sveučilišta Sjever, koje je u Koprivnici? Iz varaždinskim političkih krugova povremeno se mogu čuti težnje da sjedište ode u taj grad…

– Sveučilište povijesno ima sjedište u Koprivnic te dva ravnopravna sveučilišna centra. Jako pazimo na ravnopravan razvoj. Promjena sjedišta uopće nije tema. Razmišljamo o tome kako privući studente, internacionalizirati programe, kako organizirati nastavu na engleskom jeziku, kako još bolje opremiti laboratorije… Političari koji spominju preseljenje ‘fulali su loptu’, a postoje načini na koji nam doista mogu pomoći.

FOTO Dubravko Vutuc

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti