Poslodavac vas više neće smjeti kontaktirati nakon radnog vremena – kazne će za to biti velike, nećete smjeti raditi na određeno kod istog poslodavca duže od tri godine, rad od kuće bit će reguliran i moći ćete tražiti naknadu za trošak struje ili plina, broj dozvoljenih prekovremenih diže se na 200 mjesečno, skratit će se otkazni rok zbog „skrivljenog ponašanja“ na sedam dana… To i brojni drugi noviteti navedeni su u novom Zakonu o radu koji bi u saborsku proceduru trebao ovog ljeta.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Većina novih ugovora na određeno
Ipak, ako je suditi po vijestima iz medijskog prostora, država, poslodavci i sindikati nisu baš složni u pregovorima i moguće je da se cijeli proces oduži do jeseni. Tri strane najviše se razilaze oko pitanja ograničavanja rada na određeno, povećanja prekovremenog rada te ugovaranja rada od kuće ili na daljinu.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko, čak 15 posto ugovora u Hrvatskoj je na određeno i tu smo među najgorim zemljama u EU. No, prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čak 90 posto svih novih ugovora su ugovori na određeno. Jedan od glavnih razloga je i što je poslodavcima problematično otkazivanje ugovora na neodređeno vrijeme, a kako doznajemo, čak ni u novim izmjenama neće biti opcija da se radniku da otkaz ako „samo“ ne ispunjava svoje poslovne zadaće. Kad je riječ o ugovoru na određeno, radnik bi tako smio raditi kod jednog poslodavca i ostalih njegovih firmi najduže tri godine. Također, poslodavac će morati pravdati potpisivanje prvog ugovora na određeno, do sada toga nije bilo. Sindikati su tražili otpremnine i za ugovore na određeno, no to im očito neće proći. Nezadovoljni su i što se broj dozvoljenih prekovremenih sati diže na 200 mjesečno. Zadovoljni su pak činjenicom da rad od kuće neće moći biti manje plaćen, a kako država misli urediti plaćanje naknade za kućne režijske troškove, još nije poznato. Također, tu je i pitanje ozljede na radu kod kuće, tko će snositi odgovornost.
– Rok koji si je Vlada zadala za donošenje novog zakona ili njegovih izmjena i dopuna je kolovoz, što je vezano uz rok za prenošenje dvaju europskih direktiva koje do tada svakako moraju biti prenesene u hrvatsko zakonodavstvo – rekla nam je Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske te članica radne skupine.
Ona smatra da je, s obzirom na tijek procesa, izvjesno da će u tom roku biti izrazito teško na radnoj skupini uopće raspraviti sva pitanja koja su se namjeravala otvoriti, a kamoli o njima postići neku vrstu konsenzusa.
– Mislimo da treba razmotriti i opciju da se ide na puno manji opseg izmjena – samo direktive i eventualno uži krug pitanja za koje se postigne dogovor o hitnosti i svrsishodnosti izmjena – a da se u eventualne šire izmjene i ozbiljnije rekonceptualiziranje strukture zakona i pojedinih instituta ide u drugom krugu – navodi Brnardić i dodaje kako se s raspravom napreduje sporo, a stavovi Ministarstva u procesu se mijenjaju.
– Od stvari s kojima se svakako ne slažemo, a za koje možemo pretpostaviti da će Vladina strana na njima inzistirati, treba izdvojiti dodatno proširivanje radnog vremena, kroz prekovremeni rad, ali i rad za drugog poslodavca, a za koje smatramo da će dodatno opteretiti radnike, zamrznuti nužno potreban rast plaća, ali i ugroziti temeljna prava kao što je pravo na tjedni odmor radnika. Imamo suprotna viđenja i kod rada od kuće – smatramo da ne može postojati rad na izdvojenom mjestu rada bez naknade troškova radniku, kao ni da nemogućnost radnika da radi od kuće ne može ni na koji način negativno utjecati na njegov/njezin rad – nabraja članica radne skupine iz SSSH.
Oni u sindikatu imaju prijedloge oko ‘stezivanja’ rada na određeno vrijeme za koje smatraju da se doista mora svesti na razinu iznimke, i smatra da bi trebalo pružiti puno jaču zaštitu radnicima u atipičnim oblicima rada, uključujući npr. i sezonski rad i platformski rad. Navodi kako to uključuje i protivljenje svakom obliku dodatne fleksibilizacije radnih odnosa u korist poslodavca koji se pri svakim izmjenama uvijek nađe ‘na stolu,’ a o čijim učincima najglasnije govore nedavni rezultati popisa stanovništva.
Smanjuje se otkazni rok
-Smatramo pak da je potrebno ozbiljnije zahvatiti i područje radnog vremena te se slažemo sa namjerom Vlade da se uredi pitanje mobbinga i zlostavljanja na radu, ali smatramo da ta zaštita mora biti puno rezolutnija nego što je to trenutno zamišljeno – ističe Sunčica Brnardić.
Neki dijelovi novog Zakona o radu moraju biti usklađeni s propisima u EU, a sigurno jedna od važnijih činjenica jest da se, iako se o tome govorilo, neće smanjivati minimalan godišnji odmor od četiri tjedna. Također, prema postojećem zakonu radniku koji navrši 65 godina i ima 15 godina staža, ugovor prestaje važiti po sili zakona. Ukine li se ta odredba, a moguće je, poslodavac će morati otkazivati takav ugovor ako radnik sam ne želi otići u mirovinu. Pravo na otpremninu radnik ipak neće imati. Između ostalog, novi Zakon predviđa i smanjenje otkaznog roka na sedam dana ako djelatnik dobije otkaz zbog nove odredbe „skrivljenog ponašanja“. Bit će moguće i u slučaju izvanrednog otkaza zbog teške povrede iz radnog odnosa privremeno udaljiti zaposlenika, ali uz priznavanje prava iz radnog odnosa. Uvodi se i zakonska zaštita radnika od zlostavljanja na poslu, što je dosad rješavano sudskim parnicama na temelju drugih propisa.
FOTO Podravski list
