Tri osobe s područja Koprivnice ugrizli štakori, a jednu vjeverica. Hitno su cijepljeni zbog sumnje na bjesnoću

Divlje životinje promijene ponašanje i postaju neobično pitome. Često zalaze u naselja i približavaju se ljudima bez straha


Autor: podravski.hr — 05.10.2018. / 15:42 Aktualno

Ilustracija / Štakori su postali prava napast u nekim gradovima

Ukupno 31 osoba u Koprivničko-križevačkoj županiji lani je cijepljena nakon susreta ili ugriza životinje za koju se sa sigurnošću nije moglo utvrditi je li zaražena virusom bjesnoće ili ne, a još je 121 osoba pregledana jer je zadobila ozljede od strane nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje ili zdrave, poznate životinje.
Kako epidemiologinja dr. Danijela Pinter ističe, cijepljeni su ozlijeđeni od strane nepoznatog psa (22) ili mačke (4), štakora (3), vjeverice (1), te osoba koja je bila u kontaktu sa slinom na zaklanim kokošima (1).
Životinje koje lutaju bez nadzora te su kasnije nedostupne za provedbu zdravstvenog pregleda veterinara velik su problem, jer bjesnoća je smrtonosna bolest, kako za životinje, tako i za ljude.
– Možemo slobodno reći da je u većini slučajeva zdravlje tih osoba bilo ugroženo i izloženo riziku, uglavnom kao posljedica neodgovornosti vlasnika životinje – istaknula je dr. Pinter.
Bjesnoća je virusna bolest koja napada središnji živčani sustav. Virusom bjesnoće može biti zaražena gotovo svaka divlja ili domaća životinja, a glavni rezervoar virusa u Europi su lisice.
Uzročnik bjesnoće je virus osjetljiv na toplinu i suhoću, a otporan prema hladnoći. Virus se nalazi u slini i živčanom tkivu bolesne životinje, a čovjek ili životinja mogu se zaraziti ugrizom ili ozljedom (ogrebotinom) bijesne životinje, kontaktom sline ili živčanog tkiva bijesne životinje s otvorenom ranom ili sluznicama te indirektno prijenosom bolesti preko predmeta zagađenih slinom životinje. Nakon što je virus ušao u organizam, širi se putem živaca u središnji živčani sustav, a zatim se opet vraća putem živaca u žlijezde slinovnice.
Na bjesnoću možemo posumnjati ako životinja pokazuje neke od sljedećih simptoma: neobičnu plašljivost, skrivanje, ako je mirna i puno leži, nemirnost i neposluh, agresivnost, pojačano slinjenje i otežano gutanje, promjenu glasa, dezorijentaciju, ako grize neobične predmete ili grize na prazno… Životinje često odlutaju od vlasnika te besciljno lutaju. Divlje životinje promijene ponašanje i postaju neobično pitome. Često zalaze u naselja i približavaju se ljudima bez straha.
Kod čovjeka se prvi simptomi javljaju 20 do 70 dana nakon ugriza. Poslije početnog nemira i straha javlja se razdražljivost, grčevi mišića ždrijela pri pokušaju uzimanja vode ili bilo kakve tekućine, strah od svjetla, pojačano znojenje i pojačano lučenje sline. Nakon toga slijedi stadij paralize koji redovito završava smrću.
U slučaju ugriza, važno je odmah temeljito isprati ranu sapunom i vodom potražiti liječničku pomoć. Ako vas je ugrizla poznata životinja, pokušajte što više saznati o njoj. Naime, kada se radi o ugrizu poznate i dostupne životinje, takva se životinja stavlja pod veterinarski nadzor kroz deset dana. Ako nakon toga ostane zdrava, smatra se da nije mogla prenijeti bjesnoću u trenutku ozljede. Time smo izbjegli nepotrebno cijepljenje ugrizene osobe. Ako se životinju mora usmrtiti, ne smije se oštetiti glava jer je za laboratorijsko pretraživanje bjesnoće potrebno tkivo mozga.
Kada manipulirate mrtvom životinjom, obavezno se zaštitite rukavicama. Leš životinje stavite u plastičnu vrećicu i odložite podalje od drugih životinja i ljudi. (mi)
FOTO: CROPIX/ILUSTRACIJA