Snježana iz Ludbrega dala je otkaz u tvrtki Boxmark iz Trnovca Bartolovečkog u kojoj je bila zaposlena i nije odradila otkazni rok. Poslodavac ju je tužio na Općinskom sudu u Varaždinu i dobio spor. Presudom objavljenom prošlog petka, koja je još uvijek nepravomoćna, sutkinja Općinskog suda Lidija Krašek odlučila je kako radnica svom bivšem poslodavcu treba isplatiti 3600 kuna odštete i 2000 troškova suda.
Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Odbila odraditi otkazni rok
U presudi je objašnjeno kako je Snježana bila zaposlenica Boxmarka od 3. studenog 2020. i da je 11. siječnja dala otkaz pismenim putem. Izričito je navela da ne želi odraditi otkazni rok. Iz Boxmarka su je tužili zato što je prema odredbama zakona o radu ona bila dužna odraditi otkazni rok u trajanju od dva tjedna ili u kraćem trajanju ako bi oni to tako odlučili. U protivnom, prema zakonu, ako se radnik toga ne pridržava, tada je dužan poslodavcu nadoknaditi štetu u visini neto plaće obračunate za mjesec koji je prethodio otkazu ako je ugovor o radu otkazan prije isplate plaće za taj prethodni mjesec, odnosno u visini plaće za mjesec u kojem je otkazan ugovor o radu nakon isplate plaće. Tako je na kraju i utvrdio Općinski sud u Varaždinu.
U odgovoru na tužbu radnica se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu i potvrdila kako je sklopila ugovor o radu s Boxmarkom na određeno vrijeme, no kako je taj ugovor bio unaprijed sastavljen u kadrovskoj službi i o njemu se nije pregovaralo.
– Trebalo se samo potpisati i doći raditi. Nisam bila upoznata s odredbom koja se odnosi meni na štetu za slučaj nepridržavanja otkaznog roka. Tu odredbu ne priznajem zato što se o njoj nije pregovaralo pa ne postoji načelo jednakosti za oba ugovaratelja. Sama je šteta nerazmjerno visoka u odnosu na vrijednost i značenje obveze – kazala je tužena radnica i objasnila kako je predmet tužbe dva tjedna otkaznog roka za radni odnos u trajanju od samo tri mjeseca.
Teški uvjeti rada
Radnica je kazala na sudu kako njezinom poslodavcu otkazom nije nastala nikakva šteta. Tvrdi kako od poslodavca nije dobila radnu odjeću niti je bila osposobljena na rad na siguran način s automatom na kojem je radila.
– Upravo zbog teških uvjeta i radnog vremena bila sam u nemogućnosti raditi i izdržati takve uvjete te sam zatražila da se raskine radni odnos – kazala je tužena radnica i dodala kako plaću nije primila do 15. siječnja, već tek 26. veljače prošle godine.
Na žalost za nju, Općinski sud u Varaždinu utvrdio je kako se radnica nepoštivanjem otkaznog roka doista ogriješila o odredbe Zakona o radu.
Sutkinja je na temelju iskaza tužene i saslušanih svjedoka utvrdila kako je tužena radnica prilikom zaključenja ugovora o radu ipak bila upoznata sa svojim obavezama odrađivanja otkaznog roka, odnosno plaćanja naknade štete u slučaju neodrađivanja otkaznog roka. Sud to temelji na činjenici da je tužena radnica izričito navela kako odbija odraditi otkazni rok, a to je ponovila i u svom iskazu danom na sudu. Osim toga, tužena se radnica nakon odrađene izolacije zbog bolesti COVID 19 samo trebala vratiti na posao, što nije htjela i otkazala je ugovor o radu premda ju je poslovođa obavijestila kako će morati nadoknaditi štetu zbog neodrađivanja otkaznog roka.
Sutkinja na strani poslodavca
Sutkinja je u obrazloženju svoje odluke stala na stranu poslodavca i u gospodarskom kontekstu pandemije zbog bolesti COVID 19 zato što je došlo do većeg izostanka radnika sa svog posla, a takav izostanak radnika imao je utjecaja kod pojedinih poslodavaca i na proces proizvodnje i poslovanja.
– Logično da je svakom poslodavcu bilo u interesu da radnike zadrži što duže u radnom procesu, a kako bi mogao ostvarivati svoje poslovne rezultate odnosno zacrtane ciljeve. Dakle, sud smatra da je tužitelj kao poslodavac doista imao opravdano pravo zaštititi svoje interese i na način da je u samom ugovoru o radu ugovorio naknadu štete u slučaju neodrađivanja otkaznog roka – kazala je sutkinja i zaključila kako je poslodavac otkaznim rokom “želio osigurati da se ipak njegov proizvodni proces odvija nesmetano i da u otkaznom roku ustvari pripremi nekog drugog radnika za rad na poslovima koje je radio radnik koji prestaje raditi”.
Drugim riječima, radnica je mogla samo se ne pojaviti na poslu, dobila bi otkaz koji bi za nju bio financijski mnogo isplativiji nego ovaj potez koji će je stajati gotovo 6000 kuna sa zateznim kamatama, ako viši sud potvrdi presudu.
FOTO Ilustracija
