Štimac: Zdravstvena kriza isključuje ljudski potencijal, a bez njega nema ni globalne ekonomije

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Uz uvjete ograničenja u poslovanju, uzrokovanih mjerama suzbijanja pandemije koronavirusa i bolesti Covid 19, globalna ekonomija svijeta prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda imat će pad bruto društvenog proizvoda više od tri posto tijekom 2020. godine, a u pojedinim razvijenim nacionalnim ekonomijama i više od deset posto, što predstavlja najstrmiji pad stvaranja dodane vrijednosti u gospodarstvu od vremena Velike depresije 1930-ih godina.

Razlozi takve situacije sadržani su u posebnosti zdravstvene krize u kojoj se epidemiološke mjere fokusiraju na distanciranje i izolaciju osoba, što rezultira prestankom obavljanja poslovne djelatnosti posebno u sektorima promet, ugostiteljstvo, turizam i ostali uslužni sektor.

Marijan Štimac

Tržišna kretanja u danas globalnoj ekonomiji uvijek su u vremenima gospodarskih kriza uzrokovanih svjetskim i lokalnim ratovima, trgovačkim sukobima cehova oko nafte i plina, financijskim bankrotom najvećih banaka, migracijama stanovništva i drugih uzroka, u različitom vremenskom razdoblju za svaku pojedinu nacionalnu ekonomiju, oslanjajući se na ljudski potencijal, financijski kapacitet i inovativnost tehnoloških rješenja, uravnotežila ponudu i potražnju na novoj i perspektivnoj razini stvarajući novu dodanu vrijednost na sve višoj razini ukupnog bruto društvenog proizvoda.

Zdravstvena kriza isključuje ljudski potencijal, najvažniji energent potencijala rasta ekonomija, što je čini drugačijom i novim izazovom za sva društva, uključivo i za države G-7.

Rezultati stanja krize uobičajeno povećavaju broj nezaposlenih osoba, smanjuje se ukupna kupovna moć stanovništva, time i sposobnost apsorpcije proizvoda na tržištu potrošnje.

Raniji odgovori na izazove krize bili su „ratna proizvodnja“, najmovi i zajmovi poput Marshalova plana obnove Europe, državni intervencionizam u financijskom sektoru i ukupnom poslovnom sektoru, krediti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke za stabiliziranje proračuna država i nacionalnih ekonomija, dogovori oko stabiliziranja proizvodnje i cijena energenata između Opeca i multinacionalnih kompanija, no uvijek na podlogama makroekonomskih analiza ravnoteže tržišta uz aktivaciju ljudskog rada, sve radi veće zaposlenosti i jačanja kupovne moći te sposobnosti potrošnje provedenih dobara i usluga.

Izlazne strategije pokretanja gospodarskih aktivnosti u današnjoj krizi karakterizirat će fazno relaksiranje mjera ograničenja, sve uz ovisnost o intenzitetu epidemije u svakoj, danas zatvorenoj nacionalnoj zajednici, a svoj plan „otključavanja“ ekonomije donosi i Europska zajednica uz epidemiološke mjere, pa tako i Vlada RH. Dakle, proces izlaska iz krize bit će kontroliran, stoga i dugotrajan, a novi ekonomski, socijalni, odnosno opći društveni život, bit će konstruiran na novim načelima sve do „prokuženosti“ virusom svjetskog stanovništva.

Ekonomski alati formirani u tijeku krize brže će dovesti do mnogih strukturnih promjena, kao što su e-država bez papirnate dokumentacije, komunikacije na društvenim mrežama umjesto sastanaka, e-trgovina, tehnološka modernizacija proizvodnje, automatiziranje, robotika, uvjetovanje korištenja novih obnovljivih izvora energije, briga o okolišu, no u međuvremenu pokretanje proizvodnje omogućava se dovoljnim izvorima financijskih sredstva s povijesno niskim kamatnim stopama uz nejasnu perspektivu kupovne moći stanovništva, koje će u uvjetima očekivane nezaposlenosti i uz manja primanja zaposlenih, ograničenom kupnjom, odgovoriti na nove ponude proizvoda i usluga, kako na domaćem, tako i inozemnom tržištu.

Izazov krize za hrvatsko gospodarstvo prilika je za uspostavljanje vertikalno integrirane poljoprivredne proizvodnje s preradom u količini dostatnosti za ukupnu nacionalnu potražnju koja je danas uvozno zavisna za proizvode od mesa, mlijeka, voća i povrća. Proizvodnju radi potpora uz europsku i nacionalnu subvenciju usmjeriti na tržišno orijentirane proizvođače.

Nastavljanje postupaka poreznih reformi od ukidanja i smanjivanja parafiskalnih nameta, zadržavanje plaćanja PDV-a po naplaćenim fakturama, održavanja stabilnosti tečaja i ukupne monetarne stabilnosti bez mogućnosti inflacije koju uvjetuje smanjenje novostvorene vrijednosti, povećanje ponude proizvoda i usluga u odnosu na potražnju i izostanak stvaranja prihoda u uslužnom sektoru koji u hrvatskoj ekonomiji za značajan dio BDP. Priliku za rad na tržišnim postulatima omogućiti poduzetnicima na način smanjenja poreznih i inih davanja uz potpore za investiranje za rast i razvoj na načelu manjeg uzimanja i proširenja broja poreznih obveznika po niskim poreznim obvezama, čime se izbjegava evazija poreznih primanja i gotovo jednak nominalni primitak poreza u središnji proračun za namjenu distribucije novca namijenjenog umirovljenim osobama, sektorima zdravstva i školstva te socijalnoj politici za siromašne stanovnike.

Snažna reorganizacija javne uprave na principima smanjivanja broja zaposlenika i njihovo uključivanje u poslovni sektor društva može odgovoriti na potražnju poslodavaca za radnom snagom koja je do izbijanja pandemijske krize postala prepreka jačanju gospodarskih aktivnosti.

Uz sve rizike zaraze koronavirusom, globalno gospodarstvo, uz drugačije standarde poslovnih procesa, mora početi funkcionirati uz tržišne uvjete te kontinuirane javne investicije u kratkom roku 2020. godine, a stroge epidemiološke mjere posebno zadržati za rizičnu skupinu stanovništva.

U ovoj krizi preduvjet za pokretanje poslovanja, a to je novac, bit će najmanji izazov, a tržište potražnje najveći, stoga nas očekuje drugačiji standard života i rada uz stalnu prisutnost opasnosti od virusa i tržišno gledanu poslovnu nesigurnost.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI