Studija: Hidroelektrane Molve 1 i 2 uništile bi ekosustav Drave

Podravski list profile
Belodin A Alergija 941x177
Projekt su stopirali Mađari, ne dajući da se uništi njihovo pridravsko područje

S obzirom na moguće značajne negativne utjecaje na ciljne vrste, kao i na ekološku cjelovitost područja ekološke mreže te da će lokacije za nove energetske građevine državnog značaja definirati Državni plan prostornog razvojau izradi, predlaže se izostavljanje unošenja potencijalnih lokacija za istraživanje za smještaj novih hidroelektrana u IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije – piše u nedavno objavljenoj strateškoj studiji utjecaja izmjena i dopuna županijskog prostornog plana na okoliš.

Radi se o elektranama Molve 1 i 2, koje „gura“ HEP nakon što mu je prije desetak godina propao plan da na sličnoj lokaciji na Dravi izgradi jednu veliku hidroelektranu Novo Virje, od 138 megavata, i to nakon što je u njezino planiranje HEP bacio u vjetar oko 30 milijuna eura. Projekt su stopirali Mađari, ne dajući da se uništi njihovo pridravsko područje.

HEP se potom dosjetio da veliku elektranu razbije na dvije manje od po 50 megavata, nadajući se da se za njih ne bi trebalo pitati sjeverne susjede. Procjenjuje se da bi njihova gradnja stajala oko 400 milijuna eura.


HEP se dosjetio da veliku elektranu razbije na dvije manje od po 50 megavata

No, u opsežnoj studiji koju je sada izradilo desetka stručnjaka iz tvrtke Ekoinvest, elektrane Molve 1 i 2 dobile su najgoru moguću ocjenu utjecaja na okoliš, brojčano izraženu kao minus dva, a ona znači – „neprihvatljiv štetni utjecaj“.

– Izgradnja i korištenje hidroelektrana mogla bi imati značajan negativan utjecaj na cjelokupni ekosustav rijeke, odnosno ciljne vrste i stanišne tipove značajne za područja ekološke mreže Gornji tok Drave. Moguća posljedica izgradnje hidroelektrana je narušavanje ekološke cjelovitosti uslijed uništavanja dijelova prirodnih tokova i posljedične promjene u kvaliteti i zastupljenosti pojedinih stanišnih tipova prekrivanjem područja prirodnih staništa velikim akumulacijama te skretanjem voda iz prirodnih korita – piše u toj studiji.

Navodi se kako područje koje bi zauzela dva akumulacijska jezera, što bi se protezala na četrdesetak kilometara od botovskog mosta preko Drave do Novog Virja – na području općina Drnje, Gola, Peteranec, Hlebine, Molve i Novo Virje – predstavlja jedini veći očuvani kompleks riječnih staništa sa šljunkovitim otocima i sprudovima u Hrvatskoj.

– Duboko usječeni drenažni kanali hidrocentrala mogu imati značajni utjecaj na otjecanje podzemnih voda i regionalno snižavanje vodne plohe a zaustavljanja nanosa na branama zajedno s drugim čimbenicima doprinosi erozivom spuštanja dna korita te snižavanju razina površinskih i podzemnih voda s pratećim štetnim učincima poput sušenja šuma i presušivanja manjih odvojenih jezera i mrtvica – upozoravaju stručnjaci iz Ekoinvest.

Među drugima, sušenje bi zaprijetilo i hrastovima lužnjacima u čuvenoj šumi Repaš. U studiju se nabrajaju i drugi katastrofalni utjecaj na prirodu – ugrozile bi se brojne riblje i ptičje vrste, primjerice: – Na ovoj dionici rijeke prisutni su šljunčani i pješčani sprudovi na kojima gnijezde mala čigra i crvenokljuna čigra. Radi se jednom od najvažnijih područja u kontinentalnoj Hrvatskoj za gniježđenje ovih vrsta.

U studiji se također naglašava kako se na području na kojemu bi HEP izgradio elektrane provode dva europska projekta za očuvanje i revitalizaciju Drave. Projekt Drava LIFE, čiji su nositelj Hrvatske vode, a cilj mu je obnova dravskih staništa, ima budžet od čak 4,6 milijuna eura.


Sobota: Manje je izgledno da se elektrane izgrade, nego da se ne izgrade

– Katastrofalan projekt Molve 1 i 2 od početka je bio podvala i HEP-a i županijske vlasti. Išlo se pridobiti javnost na bajke o gospodarskim koristima, kako neće biti nikakvog utjecaja na okoliš. Pokušalo se javnost dobiti pričom o protočnoj hidroelektrani, no u stvari je to ogromna ravna kanalčina umjetnih zemljanih ili betonskih obala. Jasno je da je to destruktivna hidroelektrana koja bi totalno izbrisala taj dio Drave, ali stvorila cijeli niz problema s podzemnim vodama, sušenjem šuma i polja – tvrdi poznati koprivnički biolog Goran Šafarek.

Darko Sobota, dožupan čiji je resor gospodarstvo i šef županijskog HDZ-a, kazao je kako je za gospodarski razvoj i napredak, ali ne po svaku cijenu.

– Prije svega se moramo voditi i elementima zaštite okoliša i mišljenjem ljudi koji žive na tom prostoru. Tu sam otvoren i bez skrupula. Centrale bi dobro došle, ali ako je mišljenje većine ljudi koji žive u općinama drukčije, to svakako treba poštivati – izjavio je on.


Sama studija, kao i nacrt izmjena županijskog prostornog plana, u javnoj je raspravi do 23. travnja

Dometnuo je kako ne vjeruje da će država „na silu“, svojim prostornim planom nametnuti gradnju hidroelektrana na Dravi.

– Kako stvari stoje, u ovome trenutku manje je izgledno da se elektrane izgrade, nego da se ne izgrade. Prema mojim saznanjima, niti država nije decidirano za taj projekt i neće ga lomiti ‘preko koljena’. Rasprave o tome nije bilo – kazao je dožupan Sobota.

Sama studija, kao i nacrt izmjena županijskog prostornog plana, u javnoj je raspravi do 23. travnja. Nije isključeno da se HEP usprotivi tome što se predlaže da Molve 1 i 2 ne uđu u prostorni plan te da u tijeku javne rasprave zatraži njihovo uvrštavanje. Konačnu odluku donosi politika, odnosno županijski vijećnici, koji većinom glasova donose izmjene i dopune prostornog plana.

FOTO Arhiva, Studija HEP-a

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Silymarin Obnavlja jetru 300x600
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti