Sve na jednom mjestu: Objavljujemo porijeklo svih Koprivničanaca po kvartovima i ulicama

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Feljton dr. Hrvoje Petrić

Iseljavanje Koprivničanaca relativno je teško pratiti jer je sačuvano vrlo malo podataka. Analizom raspoložive građe može se vidjeti da je Podravina, a posebice Koprivnička natkapetanija, bila prostor useljavanja krajišnika s juga, tj. iz Križevačke i Ivanićke natkapetanije.

Općenito su u razdoblju 1630.-1678. prevladavale migracije jug-sjever.  Postoje i primjeri obrnutog smjera kretanja krajišnika. U Ivaniću je 1630. služio husar Mikho Copprintyey, u Petrinji je 1601. zabilježen Michael Khaprinzoy, a 1678. «njemački» vojnik Blaž Coproniziuss. Očito se radi o vojnicima podrijetlom iz Koprivnice.

Naselja iz okolice iz kojih su se doseljavali u Koprivnicu

Koprivničanci su se između 1659. i 1733. godine iseljavali u istočnije podravske prostore, npr. Đurđevec (dio Đurđevca Veliko Brvce) i u Molve.  Koprivničanci su se selili i u relativno udaljenije istočne krajeve. Tako su npr. 1698. u Valpovu zabilježeni doseljenici Ivan Martinov i Ivan Doljančić, a 1707. je u Koški krštena kći (ime nije upisano u matičnu knjigu) Mihaela i Helene koji su u Košku doselili iz Koprivnice. U Pakracusu nakon 1729. godine zabilježeni Ivan i Miško Kovač koji su se doselili iz Koprivnice. Iseljenici iz Herešina mogu se naći u Molvama 1665. godine, 1700. godine u Komarnici (Novigradu Podravskom), a 1736. u gradu Virovitici.

U Varaždinu

Postoje podaci i o Koprivničancima u Varaždinu. U Varaždinu je u ulici Brodski konec 1588. godine imala kuću Jelena Kožarčić iz Koprivnice, kći pokojnog Mihaela Kožarčića. Ona je imala i vinograd u obližnjem Knegincu. Iste godine u ožujku su Nikola Vukšić i Lovro Marković prodali svoju kuću u Varaždinu Demetriju Kalmanu iz Koprivnice za 29 ugarskih forinti i 60 denara. U travnju je Demetrije Kalman «de Kaproncza» proglašen građaninom Varaždina. Godine 1598. se u Varaždinu spominje Elizabeta Bačićna iz Koprivnice. Mihael Lossak, građanin i bilježnik grada Koprivnice, 1598. godine sklopio je nagodbu glede polovice kuće u Varaždinu. Obitelj Lossak se u Varaždinu spominje i 1599. godine u popisu građana koji su primili posjedovne listove.

U Varaždinu je jedno vrijeme živio Matija Swainperger, “magister pixidarius Caproncensis” (puškar). On je 1617. godine prodao svoju kuću Varaždincu Ivanu Czwiklinu za 80 ugarskih forinti. Koprivničanci su zabilježeni u Varaždinu 1624. godine kada se spominju Matija i Adam Ferliogh protiv kojih je prosvjedovao Juraj Flaisman zbog nepoštivanja prava prvokupa. Adam Ferliogh se 1622. godine spominje kao križevački potkapetan. Te je godine od Jurja Flaismana kupio dva alodija i pripadne im oranice za 1000 rajnskih forinti. Baltazar Beber iz Koprivnice je 1630. godine u Varaždinu prodao polovicu kuće svoje supruge Margarete Novak Jakobu Mahoriću i njegovoj supruzi Rozini Novak za 57 rajnskih forinti i 28 denara.

Matija Šafran iz Varaždina je 1. travnja 1664. godine prodao šumu Varaždinki Ani Giurgessi, udovici Andrije Moysesa “Dernie voivode”. Udovica Ana se također spominje 12. listopada 1664. i 30. travnja 1669. godine. Kada je 1. ožujka 1661. godine veliki kapetan koprivnički grof Honorij Trautmanstorff uređivao dužnosti sela Peteranec kao svjedoci se, između ostalih, spominju Andrija i Mihael Moyses. Posljednji se put Andrija Mojses spominje 1. ožujka 1664. godine. Tada je zabilježen kao vojvoda, ali ne piše koje utvrde. Prema tome, vojvoda Andrija Moyses je umro između 1. ožujka 1664. i 12. listopada 1664. godine, a drugi put je bio oženjen Varaždinkom Anom pl. Giurgessi ili Giergessy. Njegov sin Mihael, koji je naslijedio dužnost drnjanskog vojvode, sporio se sa svojom maćehom oko očevih nekretnina, a na kraju su sklopili nagodbu. Osim toga Andrija Moyses se spominje 1646. godine u Koprivnici kada je tužio Katarinu Radinković i njene ljude radi “ztanouitih zil ucsinienih”, te 1647. godine kao svjedok. On je bio koprivnički gradski sudac od 1649. do 1651. godine. Godine 1659. se spominje da je Andrija Moyses imao kuću u  koprivničkoj ulici Ciglenici, a na gradskom je području posjedovao zemlju. Osim toga 6. studenoga 1667. je zabilježena nagodba između Mihaela Moysesa, vojvode drnjanskog i njegove maćehe Ane pl. Giergessy u vezi s kućom zidanicom u Varaždinu. Mihael Moyses je u također imao posjede na koprivničkom gradskom prostoru i u Herešinu.

Naselja iz kojih su se doseljavali u Koprivnicu

Postoji još primjera kupoprodaje između Varaždinaca i Koprivničanaca. Tako je primjerice Blaž Jurišić iz Varaždina 1677. godine prodao jednu varaždinsku kuću u Ivanu Gebhardu iz Koprivnice i njegovoj sestri Magdaleni za 270 rajnskih forinti.

Međimurski kraj

Koprivničanci su se iseljavali i u susjedno Međimurje. U Legradu je u Jankovićevoj ulici 1708. godine zabilježen Juraj Kapronczaj.

Koprivničanci su se preseljavali i u Zagreb. Ivan Martinković iz Koprivnice se 1591. godine spominje kao “magistro schole” u Zagrebu. Njegov prezimenjak literat Martin Martinković iz Koprivnice se u drugoj polovici 16. stoljeća također doselio u Zagreb. Stupio je u službu slobodnog i kraljevskog grada Gradeca kao činovnik. Od 1588. do 1596. godine spominje se kao notar odnosno bilježnik (iuratus notarius). Nakon toga vrlo brzo dolazi na čelo grada te je 1599. i 1600. godine bio biran za gradskog suca.

U drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća zabilježeno je nekoliko osoba u Mariboru koje se na razne načine spominju uz Koprivnicu. Za sada su nam poznata četiri primjera. Dana 8. srpnja 1670. godine se za Vida, sina Florijana Zhepeia, udala Sofija, kći Blaža Koprivničanina. Nikola Koprivničanin je bio svjedok pri jednoj ženidbi u Mariboru 6. lipnja 1672. godine. Plemić Ferdinand Lebenech iz Koprivnice se 16. svibnja 1677. godine u Mariboru oženio plemkinjom Julijanom, kćeri Ivana Paumbgarta i Suzane Margarite. Zanimljivo je da je jedan od svjedoka pri vjenčanju bio mariborski gradski sudac Ivan Drasitsh. Dana 17. lipnja 1693. udala se Gertruda, udovica Nikole Koprivničanina. Spomenimo još da se u Mariboru 29. srpnja 1715. plemić Ivan Ferdinand Hueber, predstojnik straže u Koprivnici, oženio Ivanom, kćeri senatora Sebastijana Schiffkorna. Ovi podaci predstavljaju prilog poznavanju migracija iz Koprivnice u južnu Štajersku. Tek će buduće detaljne analize štajerskih arhiva u budućnosti baciti više svjetla na migracije između koprivničkog kraja i Štajerske.

Koprivničanci su se najvjerojatnije iseljavali u zapadne dijelove Ugarske. Jedan od mogućih načina praćenja Koprivničanaca je prezime Kapronczay. U Szombathelyu se 1651. spominje Ivan Kaproczany (što bi se možda moglo odnositi na Koprivnicu), a 1669-1670. Szabó Gergely Kapronczai. Na prostoru Ugarsko-hrvatskog kraljevstva u 17. stoljeću postojalo je više Koprivnica, no samo je ova u Križevačkoj županiji bila gradsko naselje. Zbog toga treba biti vrlo oprezan kod istraživanja jer bi se prezime Kapronczay moglo odnositi na bilo koju Koprivnicu. U kasnom srednjem vijeku je na ugarsko-hrvatskom prostoru postojalo pet Koprivnica: u Križevačkoj županiji, te u ugarskim županijama: Nógrád, Sáros, Arad i Bars. Koprivnica u županiji Arad imala status trgovišta, dok su ostale bile sela, no ona se u 17. stoljeću nalazila pod osmanskom vlašću. Krajem 16. stoljeća se na teritoriju koji nije bio pod osmanskom vlašću, osim podravske Koprivnice, spominju samo dvije, u županijama Bars i Sáros.

U popisu službenika u 17. stoljeću na ugarskom prostoru se sa prezimenom Kapronczay spominju tri Jurja. Prvi Juraj Kapronczai je 1599. bio sepeški (Scepusiensis, szepesi kamara) komorski blaganik, dužnost komorskog savjetnika je obnašao 1600.-1602. godine, u službi sepeške komore je bio i 1603. godine, dok je ratnu blagajnu vodio 1607. i 1608. godine. Drugi Juraj koji je 1608. radio u sepeškoj komori kao pisar, treći Juraj je 1685. bio tridesetničar u Nagybányi, a 1687. u Tokaju. Isti je 1692. bio podčinovnik zadužen za opskrbu solju u Tokaju. U istom gradu je 1693. bio voditelj pošte, a 1699. se ponovo spominje kao tokajski tridesetničar.

Mihael Kapronczai se spominje kao tridesetničar u mjestu Varannó 1654-1656, a oko 1654. možda i savjetnik sepeške komore. Od 1654. bio je u službi Jurja Rakoczija. Jedan Juraj Kapronczay je umro 1657. godine. Jedan se Kapronczay spominje u Košicama 2. rujna 1701. godine. To je vjerojatno Juraj Kapronczay koji se spominje 25. travnja 1704. godine.

Nisu svi Koprivničanci izvan Koprivnice imali «unosne» službe. U županiji Kolos se 1634. godine spominje György Kapronczai kao sluga, a 1645. u Sáraspataku se spominje Geörgÿ Kapronczaÿ kao kmet.

Bilo je još mogućih Koprivničanaca na ugarskom prostoru. U Szászebeskom taboru je 1602. zabilježen Toma Kapronczai, u Szebenu (županija Bihar) iste se godine spominje Janos Kapronczay, a 1604. je u Vajasdu (najvjerojatnije u županiji Pozsony) bio Martin Kapronczai. U Pápi se 1621. spominje Blaž Kapronczay, a u Körmendu je 1649. boravio Stjepan Kapronczai, što također govori o gibanju Koprivničanaca prema sjeveru. U drugoj polovici 17. stoljeća se u Fejerskoj županiji spominje Juraj Kapronczai.

Thomas Kaprontzai bio je vojnik u Erdelju oko 1598.-1599. godine, no mala je vjerojatnost da je bio iz podravske Koprivnice, a isto vrijedi i za Martina koji se na erdeljskom prostoru spominje 1603. godine. Iz Erdelja je bila jedna osoba koja se prezivala Kaproncaine, a spominje se 1645. godine.

Početkom 18. stoljeća prezime Kapronczai se u raznim oblicima spominje u raznim dijelovima Ugarske: Kolozsvár (1714.), Tolna (1715.), Győr (1720.), Somogy (1720.), Vas (1720.) i Zala (1720.). Spomenut ću još da se jedan Kapronczay spominje u Olomoucu (Moravska) kao časnik u vrijeme tridesetogodišnjeg rata, 1644. godine.

Zabilježena su doseljavanja u Koprivnicu zbog gospodarskih razloga. Takav slučaj je doseljavanje trgovca Leonarda Gofa sina Petra de Pasariisa te njegove supruge Angele. Oni su od prefekta Tulmina (u Mletačkoj Republici) 25. rujna 1602. godine dobili svjedodžbu o besprijekornom porijeklu i životu. Ta se svjedodžba sačuvala među spisima gradskog magistrata Koprivnice. Sličnu je svjedodžbu u ime iste općine potpisao Ivan Bertotius za Antuna Toniuttia 21. kolovoza 1608. godine. U Koprivnicu se 1608. godine doselio «njemački» trgovac tekstilom Marin Desenmayer.

Znalo se dogoditi da su Varaždinci završili u koprivničkom zatvoru. Godine 1673. je Barbara Selischevich iz Varaždina, supruga Franje Ivanovića, zbog oslobađanja svoga muža iz zatvora u Koprivnici, prodala tri jutra oranica Mihaelu Fabijaniću za 30 ugarskih forinti i dva para čizama načinjenih od safijana (ovčje ili kozje kože).

Pravilne migracije

Iz podataka o imigraciji stanovnika okolnih sela u Koprivnicu vide se neke pravilnosti. Npr. u unutarnjim migracijama unutar Podravine vidi se da su se stanovnici zapadnih sela (Ivanca, Grbaševca, Hrženice i Trnovca) naseljavali u najzapadnije koprivničke ulice koje su im bile najbliže za doseljavanje. Stanovnici iz također zapadno smještene Subotice naseljavali su se u pravilu u sela Brege i Jagnjedovec. Na drugoj strani Hlebinčani se naseljavaju na sjeveroistoku grada koji im je bliži. Za ostale slučajeve nema pravilnosti u unutarnjim migracijama.

U vanjskim migracijama se također mogu primijetiti pravilnosti naseljavanja. Npr. u južne ulice se naseljavaju stanovnici iz krajeva južno od Koprivnice. Tu je tipičan slučaj Brežanca (najjužnije koprivničke ulice) u koji se s juga i jugozapada doseljavaju stanovnici iz Zagreba, Ivanića, kalničkog kraja (tj. križevačke okolice), Posavine, Bosne itd. Zanimljivo je da su se doseljenici s istoka, kao primjerice iz Srijema i Slavonije, naseljavali u istočnim ulicama i naseljima (Miklinovec, Bregi).

Iz iznesenoga je vidljivo da su se u Koprivnicu doseljavali stanovnici s područja vlastelinstava zapadno od grada. Na dijelu vlastelinstava su podložni seljaci imali kmetski status. Najvjerojatnije se radi o tome da je ne samo Koprivnicu, nego i njenu okolicu, naselio dio odbjeglih kmetova. Kada su 1635. bila rješavana pitanja odnosa između Varaždinskog generalata i «Provincijala», bilo je odlučeno da se odbjegli kmetovi vrate zemaljskim gospodarima. Je li to stvarno bilo provedeno u praksu nemoguće je odgovoriti jer o tome nisu sačuvani izvori.

Tablica 1 – Porijeklo stanovništva župe Koprivnice po prostorima doseljavanja u ulicama i naseljima (izvan Podravine – vanjske migracije).

Prostor doseljavanjaUlica ili naselje
BihaćKrupčina vulica
BosnaUtvrda, Brežanec
Brežnica, Slatina (osmanski teritorij)Ne zna se točni dio Koprivnice
BrinjeBrežanec
Današnji slovački prostorMiklinovec
DubravaDubovec
Erdelj (Transilvanija)Utvrda, Dubovec, Gibanična
Hrvatska (stara)Krupčina vulica, Futakova vulica (Futakovec), Miklinovec, Brežanci, Dubovec, Severovci, Ciglenica, Špoljarska
IvanićBrežanec
IvanićPiac
KarlovacPiac
KrapinaPiac
Križevci i okolicaBrežanec, Utvrda, Jagnjedovec
Mađarski prostorUtvrda, Piac, Banovci, Miklinovec, Brežanec, Ciglenica, Dubovec, Severovci, Ribnjaka vulica   
MeđimurjeDuga vulica, Miklinovec, Brežanec, Dubovec, Herešin
Njemačka govorna područjaUtvrda, Piac (Donji Grad)
Petrinja (presidio)Ne zna se točni dio Koprivnice
PodunavljeBregi
PokupljeDuga vulica
Poljana kod ŠestinaJagnjedovec
PosavinaUtvrda, Duga vulica, Dubovec, Futakovec, Brežanec, Špoljarska, Bregi, Jagnjedovec, Popovci
SamoborBrežanec
SenjPopovci
Slovenski prostor – a) KranjskaBrežanec, Dubovec, Utvrda, Bregi
Slovenski prostor – b) DolenjskaDuga vulica, Brežanec, Špoljarska, Mala vulica, Banovci, Špoljarska, Dubovec, Bregi
Slovenski prostor – c) slovenski dio ŠtajerskeMiklinovec, Piac
SlunjBanovci
Srijem i Slavonija (istočna)Utvrda, Miklinovec, Brežanec, Bregi
ŠestineNe zna se točni dio Koprivnice
Varaždin i okolicaUtvrda, Herešin, Banovec, Duga vulica, Miklinovec, Popovec, Piac, Jagnjedovec
Zagorje (osim Krapine)utvrda, Pri piacu Mala vulica, Banovci, Miklinovec, Ciglenica, Dubovec, Brežanec, Bregi, Herešin, Popovec
ZagrebBrežanec

Tablica 2 – Porijeklo stanovništva župe Koprivnice po ulicama i naseljima (iz Podravine – unutarnje migracije)

BotinovecPopovec, Dubovec, Banovec
DrnjeUtvrda, Futakovec, Popovec
ĐelekovecUtvrda, Duga vulica
ĐurđevecHerešin
GoricaUtvrda
GrbaševecDuga vulica, Banovci
HlebineFutakovec
HrženicaDuga vulica, Banovci, Gibanična
ImbriovecCiglenica
Ivanac (Ludbreški)Utvrda
Ivanec (Koprivnički)Banovci, Futakova vulica
Karlovec kraj LudbregaPopovec
KunovecBregi, Herešin, Ciglenica, Duga vulica
LegradDubovec, Utvrda
LudbregMiklinovec, Brežanec, Ciglenica
MartijanecMiklinovec
MostiFutakovec
MučnaUtvrda
Novigrad, Komarnica (Kamarcha)Duga vulica (Novigrad), Miklinovec (Komarnica)
okolica Koprivnice (nedefinirano naselje)Brežanec
PeteranecDuga vulica, Herešin, Severovec
PoganacUtvrda
RasinjaŠpoljarova vulica (Špoljarska), Brežanec, Popovec, Banovec
SelnicaBrežanec
SlanjeFutakovec
Sošice (kod Đurđevca)Bregi, Krupčina, Brežanec
SuboticaBregi, Jagnjedovec, Herešin
TopolovecUtvrda
TorčecMiklinovec, Herešin
TrnovecGibanična
VirjeCiglenica, Miklinovec
Peteranec, Đelekovec, Kunovec, Bakovčice, Slanje, Ivanec, Imbriovec, Ludbreg, Torčec, Botinovec, Drnje, Legrad, Sigetec, Virje, Đurđevec, Kuzminec, Glogova Graba (Glogovec?), Glogovec, Sigetec, Većeslavec, Oslovica, Miholjanec, Kapela, Plavšinec, MartijanecDio Koprivnice nije poznat
  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Herpesom su zaraženi gotovo svi ljudi

Prema mišljenju velikog broja stručnjaka, gotovo da nema osobe koja nije zaražena virusom herpes simplex. Međutim, inficiranost ovim virusom ne pokazuje se uvijek. Većinu vremena

  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI