Sve o projektu velike sušare kod Virovitice u čemu sudjeluje i Podravka!

Autori teksta: Matija Dolenec i Ivica Barać

Kako izgleda, napokon će se ući u projekt izgradnje sušare za povrće, od koje će velike koristi imati i koprivnička Podravka. No, ta sušara neće se nalaziti u Koprivnici niti igdje na području Koprivničko-križevačke županije. Ona će se graditi u Virovitici. Oni skloni lokalpatriotizmu i tezi da je čitav svijet protiv nas Podravaca, u ovoj činjenici naći će novi dokaz za svoju tezu. Ipak, ako se pogledaju podaci, ova je vijest sasvim logična.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Nekoliko je nepobitnih podataka koje dokazuju tu tezu. No, krenimo redom. Svakako, Podravka je uključena u ovaj projekt, jer bi na kraju krajeva trebala biti glavni otkupljivač, ali nije ključni element u ovoj priči, već sporedni. Glavnu riječ vodit će Virovitičko-podravska županija, koja će tražiti načine financiranja projekta, dok će Podravka ponuditi svoja stečena znanja, ali i jamčiti otkup sušenog povrća. Ovo također nije nova vijest te se već i 2018. godine naveliko govorilo o tome, a ovih dana  aktualizirao ju je novi/stari župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, koji će tu dužnost obavljati i sljedeće četiri godine. On je po prvi put dao i okvirni vremenski rok stvarnog početka ovog projekta.

 – Uskoro krećemo s projektiranjem sušionice povrća u Virovitici, jedine takve u Hrvatskoj, u dogovoru smo i surađujemo s Podravkom. Sredstva smo dobili kroz projekt Slavonija i vjerujem da kad kroz godinu dana budemo imali građevinsku dozvolu, da ćemo isto tako kroz EU sredstva naći mogućnost financiranja sušionice povrća koja će sigurno imati veliki utjecaj i na ove sustave navodnjavanja, na promjenu kultura i na poljoprivrednike koji su u obuhvatu sustava navodnjavanja – rekao je prije nekoliko dana Igor Andrović na otvorenju sustava navodnjavanja Virovitičko-podravske županje, a istu informaciju podijelio je i prošli tjedan na nacionalnoj televiziji.

Ideja za sušaru u ovome kraju postoji već dugo, jer kako se zna, Podravka treba velike količine sušenog povrća, a ta količina kreće se oko 7000 tona godišnje. Većinu tog sušenog povrća Podravka uvozi, i to iz Poljske. Dosadašnje kalkulacije govorile su da se Podravci ne isplati samoj graditi sušaru za povrće. Kako zbog visoke cijene investicije, tako i zbog cijene energenata.

Kad smo već spomenuli izjavu župana Androvića, vrlo je znakovito i vrlo važno u ovoj priči i prilika i mjesto gdje je ta izjava izgovorena. Naime, Andrović je to izjavio je otvorenju sustava navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac na površini od 750 hektara, a to je samo jedan dio poljoprivrednog zemljišta u Virovitičko- podravskoj županiji pod  sustavom navodnjavanja. Naime, Virovitičko-podravska županija ima oko 120.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i među  najvećima je uzgajivačima povrća u Hrvatskoj. Proizvodnjom povrća tamo se  bavi 3290 OPG-a na 1291 hektar, za razliku od 800-tinjak hektara u našoj županiji. Vrlo je važno reći i ovo: naši susjedi, za razliku od nas, gdje su te brojke minorne, imaju velike površine pod navodnjavanjem. Navodnjava se čak 2200 hektara poljoprivrednog zemljišta, a plan im je kroz pet do sedam godina doći na više od 7000 hektara pod sustavima navodnjavanja. Radi se o sustavima navodnjavanja Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac, a u budućnosti će se izgraditi i novi sustavi navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, Lukač, Čađavica, Đolta II. faza, Zdenci, Čačinci – Crnac što dovodi do ukupne površine preko 7000 hektara. Sve to je napravljeno strategijski, dakle kroz inicijativu i organizaciju Virovitičko-podravske županije.

Virovitičko-podravska županija ide i korak dalje, ulaže u „pametnu poljoprivredu“ kao stratešku gospodarsku granu koja će omogućiti jačanje konkurentnosti županije i unaprijediti poziciju regionalnog gospodarstva – projektom Centra za pametnu poljoprivredu. To je ujedno i strateški projekt regionalnog razvoja Virovitičko-podravske županije koji će imati utjecaj na rast i razvoj svih pet slavonskih županija.

– Projekt je u potpunosti usmjeren na primjenu koncepta pametne poljoprivrede pa se planira i primjena dronova, digitalnih karti, robotike, IoT (Internet of Things) i svih ostalih naprednih tehnologija koje bi trebale poboljšati kvalitetu i kvantitetu poljoprivredne proizvodnje. Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost nalazit će se nasuprot Veleučilišta u Virovitici – navode u Županiji.

Igor Andrović

Virovitičko-podravska županija je i pri kraju realizacije projekta “Tehnološko inovacijski centar” (TIC) Virovitica koji je istraživačka infrastruktura osnovana od strane Virovitičko-podravske županije, u suradnji s projektnim partnerima Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek te Institutom Ruđer Bošković.

Fokus je na području prehrambene industrije te prerade i uzgoja ljekovitog i začinskog bilja, proizvodnje i prerade meda, proizvodnje i prerade mlijeka, proizvodnje voća i povrća, proizvodnje vina te razvoja gastronomije.

Realiziraju i projekt „Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu“. Žele potaknuti održiv razvoj mljekarskog sektora u segmentu prerade mlijeka, korištenjem novih tehnologija te stvaranjem novih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Usto, razvijaju i geotermalne potencijale za buduću stakleničku i plasteničku proizvodnju.

Kada se pogleda sve to, onda bi bilo nelogično da se sušara ne gradi u Virovitici, jer su tamo neusporedivo bolji uvjeti nego u Koprivničko-križevačkoj županiji, koja je također u poljoprivrednom smislu razvijena, ali nedostaje sistemske infrastrukture, nešto što u susjednoj nam županiji već postoji, ali se isto tako naveliko gradi. U koprivničkoj kompaniji potvrdili su nam kako su zainteresirani za suradnju te da trenutno pružaju stručnu pomoć, a plan je otkupljivati znatnije količine domaćeg povrća, umjesto da ga nabavljaju u inozemstvu kao što je to slučaj trenutno. No, cijeli projekt, napomenuli smo,  isključivo je u „rukama“ Virovitičko-podravske županije.

– U idućih tri do pet godina planiramo gradnju sušionice povrća u poduzetničkoj zoni Zapad 2 na području grada Virovitice. Sušionica će se sastojati od proizvodnih linija, hladnjače, kotlovnice na biomasu, što će omogućiti da pogon radi cijelu godinu. Jednako tako otvorit će se radna mjesta, kako u samom pogonu, tako i u pokretanju mreže kooperanata – ističu u Županiji. 

Osušeni se proizvodi, kažu, mogu uskladištiti te prodati onda kada su za to na tržištu najpovoljniji uvjeti. Na taj način doprinosi se jačanju infrastrukture industrije povrća što predstavlja preduvjet za razvoj gospodarstva i poljoprivrede u Virovitičko-podravskoj županiji te Slavoniji.

– Sama ideja pokretanja ovog projekta nastala je kroz kontinuiranu suradnju s najvećom prerađivačkom kompanijom u RH (Podravka op.a.) koja je od samog početka dala potpunu podršku za razvoj i pokretanje ovog projekta. Zajednički želimo napraviti sve što je u našoj moći da ostvarimo samodostatnost proizvodnje hrane za potrebe tržišta RH – rekao je Igor Andrović.

Sušionica povrća je, kažu iz Županije, projekt od iznimne važnosti za poljoprivredne proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije. Izgradnjom sušionice povrća i pripadajuće hladnjače potaknut će se razvoj proizvodnje povrća i omogućiti uzgajivačima povrća s područja Virovitičko-podravske županije povećanje prihoda i rentabilnost proizvodnje kroz prebacivanje na proizvodnju visoko prihodovnih kultura i iskorištavanje postojećih sustava navodnjavanja. (md, ib)

Navodnjavanje u Koprivničko-križevačkoj županiji

U Koprivničko-križevačkoj županiji na snazi je Plan navodnjavanja izrađen 2008. godine te je tamo navedeno da je za navodnjavanje u našoj županiji pogodno gotovo 100.000 hektara zemljišta. No, u veći projekt dosad se nije krenulo. Za jedan javni sustav navodnjavanja izrađena je projektno-tehnička dokumentacija s lokacijskom dozvolom i predana u Hrvatske vode 2013., koji su bili nositelji izgradnje – investitori u I. fazi – izgradnja akumulacije Sirova Katalena, a on s njihove strane nije proveden, stoga niti Županija nije mogla izgraditi II. fazu sustava natapanja, objekte, transportne cjevovode i glavni sustav navodnjavanja prema lokacijskoj dozvoli i glavnom projektu, jer nije postojao izvor vode za natapanje.

– Prema postojećem Planu navodnjavanja, Županija je Hrvatskim vodama za njihov Razvojni plan izgradnje vodnih građevina u budućem sedmogodišnjem razdoblju kandidirala tri potencijalna područja za izgradnju javnog sustava natapanja, sve uz područje rijeke Drave, radi izbjegavanja prethodne izgradnje akumulacija od strane Hrvatskih voda – odgovorio je Marijan Štimac, pročelnik županijskog odjela za gospodarstvo.

Od 2017. izvori sredstava za izgradnju sustava su pri Agenciji za plaćanje u poljoprivredi na osnovu natječaja prema mjeri Programa ruralnog razvoja.

Preduvjet za kandidaturu je zaključivanje ugovora s privatnim vlasnicima i budućim korisnicima vode iz javnog sustava na jednoj većoj (200 ha ili više) poljoprivrednoj proizvodnoj cjelini.

– Radi zaključenja ugovora do sada nismo zaprimili iako je u preliminarnim razgovorima bilo interesa pojedinaca, a posebno je bilo takvih zahtjeva od strane predstavnika političkih stranaka, bez naznačavanja gdje i za koga ih graditi – odgovorio je pročelnik Štimac te dodao da je Županiji od posebnog interesa financirati projektno-tehničku dokumentaciju (Studija izvodljivosti, glavni projekt natapanja) te ga izgraditi za korist poljoprivrednika koristeći mogućnost bespovratnih sredstava Programa ruralnog razvoja, odmah nakon definiranja obuhvata područja natapanja i zaključenja ugovora s korisnicima i vlasnicima poljoprivrednog zemljišta bez kojeg uvjeta nije moguće početi s realizacijom projekta. (md)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI