Humani papiloma virus pripada u grupu papiloma virusa. To su DNA virusi bez ovojnice koji su česti u prirodi, a do sada je identificirano nekoliko stotina vrsta papiloma virusa, koje se tradicionalno nazivaju “tipovima”. U ljudi je izolirano oko 150 genotipova HPV, od kojih 40 mogu uzrokovati infekcije u genitalnoj regiji. Dijele se na tipove niskog rizika koji uzrokuju virusne bradavice ili kondilome i potencijalno zloćudne, tipove visokog rizika, koji uzrokuju promjene na sluznici spolnih organa te mogu uzrokovati rak vrata maternice, rak rodnice, stidnice, perianalnog područja ili rak penisa. Infekcije HPV virusom su česte, pa gotovo nema osobe koja neće biti inficirana nekim od tipova HPV virusa tijekom života, nerijetko i s više tipova istovremeno. Simptomi se mogu razviti godinama nakon infekcije. Nakon ugradnje u stanice domaćina može izazvati bujanje stanica i nastanak dobroćudnih ili zloćudnih tumora. Svi papiloma virusi pokazuju sklonost epitelu kože i mukoznog tkiva. Virusi HPV spolnog i završnog dijela probavnog sustava obično se dijele na one visokog (16,18,25,56) srednjeg (31, 33, 35, 51, 52, 58) i niskog (6, 11, 42, 43, 44) rizika. Oštećenje epitela visokog stupnja, osobito rak vrata maternice, povezana su s infekcijom tzv. “visokorizičnih” papilomavirusima HPV-16 i HPV-18. Genitalne bradavice ili šiljati kondilomi uzrokovane su tipovima HPV-a 6, 11,16,18,33 i 35. Prenose se spolnim putem.
Pregled
Da bi se utvrdilo ima li osoba HPV virus, potreban je liječnički pregled koji već prema dijelu tijela na kojem se nalaze bradavice može biti dermatološki, ginekološki ili urološki. Dijagnostičke metode mogu obuhvaćati citološku ili histološku obradu uz primjenu metoda molekularne biologije. HPV se dokazuje uzimanjem obriska vrata maternice odnosno uzimanje obriska mokraćne cijevi kod muškarca. Uzima se četkicom ili štapićem obloženim vatom. Kolposkopija je metoda kojom se pod povećalom promatra vrat maternice kako bi se uočile promjene. Liječenje svih vrsta bradavica je potrebno i ovisi o vrsti bradavica i njihovom trajanju, dobi bolesnika te mjestu na kojem se nalaze. U lokalnoj terapiji virusnih bradavica na koži postoje mnogobrojni narodni lijekovi od kojih je najpoznatija tinktura od biljke rosopas. Za tu namjenu koristi se ili svježi sok ili tinktura, koja se nakapa direktno na bradavicu dvaput dnevno. Vrlo često se primjenjuje i sama biljka jer se tada njezinim žutim sokom direktno namaže bradavica. Uz to se kombinira i eterično ulje ravensare (Cinnamomum camphora kemotip cineol) koje se primjenjuje na područje bradavice nakon tinkture ili svježeg soka rosopasa. Mlijeko od ploda smokve se također često primjenjuje, a dobije se tako da se plod smokve otkine i sa bijelom tekućinom maže bradavica svakodnevno dok ne prođe. Ovakva se terapija ne preporučuje za bradavice na licu, na kapcima ili na spolovilu jer je na tim mjestima koža osjetljiva i tanka. U aromaterapiji su poznata i učinkovita eterična ulja s antivirusnim djelovanjem. Najčešće se koristi čajevac i ravensara, a liječenje traje dok bradavice ne prođu.
Liječenje
Danas postoje mnogobrojni medicinski postupci u liječenju bradavica, a među najčešće primjenjivanim je krioterapija kada se tekućim dušikom (-196 C) bradavica smrzava. Ovaj postupak obično se ponavlja u razmacima od deset dana do dva tjedna dok bradavice ne prođu. Primjenjuje se i elektrokoagulacija, ekskohleacija, radiofrekventno i kirurško uklanjanje. U lokalnoj terapiji se primjenjuje premazivanje kolodijem, 40-postotnom salicilnom kiselinom, triklor octenom kiselinom i fluoruracilom. U lokalnoj terapiji spolnih bradavica primjenjuje se premazivanje podophilinom, krioterapija, te kriurško ili radiofrekventno uklanjanje, te Imikvimod u obliku kreme koji se po uputi liječnika nanosi na kondilome triput tjedno. Dodaci prehrani u obliku imunomodulatora koji aktiviraju i jačaju obrambeni mehanizam pomažu i u borbi protiv virusa. Pojedini sadrže betaglukan, cink, patentirane formule, glukoman i sojin protein. (zdravobudi.hr)
U Hrvatskoj godišnje oboli oko 300 žena
Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se svake godine u trećem tjednu mjeseca siječnja, diljem Europe na inicijativu Europske asocijacije protiv raka vrata maternice – EECA (European Cervical Cancer Associaton) radi podizanja svijesti o bolesti i mogućnostima sprječavanja i ranog otkrivanja raka vrata maternice.
U Europi svake godine oko 60.000 žena oboli od raka vrata maternice, a 30.000 ih umre. Stope novooboljelih od raka vrata maternice variraju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice je dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama. Ove razlike prvenstveno ovise o prisutnosti odnosno odsutnosti programa prevencije raka vrata maternice. Naime, medicina utemeljena na dokazima jasno je utvrdila da se kroz populacijski organizirane programe probira raka vrata maternice može spriječiti do 80 posto slučajeva raka. Osim toga, danas postoji cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) koje je učinkovito u sprječavanju infekcije s dva najčešća kancerogena tipa HPV-a (tip 16 i 18). Ako se cjepiva primijene u sklopu programa koji osiguravaju jednaku pokrivenost ciljne populacije, pojavnost raka vrata maternice može se značajno smanjiti. Provedba tih preventivnih programa, zajedno s učinkovitim obrazovnim javnozdravstvenim programima koji bi osigurali sudjelovanje svih žena u njima, značajno bi smanjili teret od raka vrata maternice u svim zemljama i osigurali jednaku zdravstvenu zaštitu za sve građane EU-a.
U Hrvatskoj godišnje oboli više od 300 žena od invazivnog raka vrata maternice odnosno prema zadnjim službenim podacima nacionalnog Registra za rak za 2018. godinu 274 žena od invazivnog raka (C53 prema MKB-10) i 689 od lokaliziranog carcinoma in situ (D06). (pl)
