ŠVICARCI Evo što učiniti ako ste se i sami upleli u mrežu kredita s promjenjivom kamatnom stopom

Iznos koji bi banke morale isplatiti, po nekim procjenama, penje se na 15 milijardi kuna


Autor: podravski.hr — 03.08.2018. / 12:50 Aktualno

Vezivanje kredita za franke nepoštena je praksa, kažu sudovi

Presudom Vrhovnog suda o nepostojanju zastare potraživanja preplaćenih kamata prema varijabilnoj kamatnoj stopi koju je određivala banka i presudom Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka, kojom je potvrđeno da su sve tužene banke ugovarale nepoštene valutne klauzule stvorena je pravna podloga za vraćanje preplaćenih kredita za čak 125.000 korisnika kredita u švicarskim francima. Iznos koji bi banke morale isplatiti, po nekim procjenama, penje se na 15 milijardi kuna!
Sudovi su potvrdili da takvo ponašanje banaka nije u skladu sa zakonom te da ne postoji zastara za potraživanja preplaćenih kamata, koji su odlukom banke u nekim slučajevima značajno porasle. Tako svi oni koji su već otplatili kredite ili ih otplaćuju mogu dobiti sve ono što su preplatili na osnovu tečajnih razlika i razlika u kamatnoj stopi plus zatezne kamate.
– Kolektivnom tužbom u tzv. ‘slučaju Franak’ prekinuta je zastara potraživanja preplaćenih kamata na temelju nepoštenih ugovornih odredaba o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi te je pravomoćnom presudom 13. lipnja 2014. godine zastara počela teći od početka za sva potraživanja preplaćenih kamata u privatnim sudskim postupcima – poručili su u Udruzi Franak.
U Franku za naš portal kažu kako niti jedan tužbeni zahtjev iz tužbi za vraćanje preplaćenih kamata neće biti u zastari ako se tužba podigne najkasnije do 13. lipnja 2019. godine.
– Valutna klauzula u francima i promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke nepoštene su i zbog toga su nevažeće ugovorne odredbe. Svi dužnici koji su ugovorili takve odredbe imaju pravo na obeštećenje – objasnio je Goran Aleksić, član i jedan od osnivača udruge Franak te saborski zastupnik.
– Vrlo je važno reći da se ove odluke dotiču svih vrsta kredita, bez obzira na valutu, koji su podignuti prije 2013. godine. Tako da svi oni koju su odlukom banke plaćali veće kamatne stope nego li je to ugovoreno mogu tražiti povrat novca – objasnio je Goran Aleksić.
Jedina nedoumica što se tiče vraćanja preplaćenih kamata koje su se počele naplaćivati od 2007. godine jest u slučajevima kad su korisnici kredita konvertirali svoje kredite u eure ili kune, a takvih je slučajeva oko 50.000. Banke u tim slučajevima tvrde da su se ti korisnici odrekli prava tužbe.
– Već sada postoje tri presude u tim slučajevima. U dvije presude sud je odlučio u koristi tužitelja, a jedna presuda presuđena je u korist banaka – objasnio je Goran Aleksić.
Tu će se opet morati pričekati odluka Vrhovnog suda RH koji će vrlo brzo dobiti na rješavanje tužbe na dosadašnja sudska rješenja.
– Sada će opet Vrhovni sud morati presjeći i donijeti odluku o slučajevima kad su ljudi konvertirali svoje kredit u eure te tako ujednačiti sudsku praksu. Nadamo se da će i ta odluka biti pozitivna za korisnike kredita, a sa mnom se slaže i pravna struka – pojasnio nam je Aleksić, koji preporučuje svima koji mogu riskirati troškove suđenje neka što prije podnesu tužbu protiv banke u slučaju konvertiranih kredita.
– Ukoliko bi ti troškovi koji mogu iznositi nekoliko tisuća kuna ljudima predstavljali probleme, neke onda pričekaju odluku Vrhovnog suda koju mi očekujemo kroz godinu dana – razložio je Aleksić.

 

Goran Aleksić, osnivač udruge Franak

Što se tiče daljnjih koraka građana koji nisu konvertirali kredit na koji su plaćali nepoštene kamatne stope, oni mogu ići u pojedinačne tužbe koje bi trebali sigurno dobiti na osnovi prije spomenutih dviju presuda. No, tu predsjednik udruge Franak upozorava da građani moraju imati odvjetnika koji je dovoljno upućen u ovu problematiku.
– Godišnja članarina u udruzi Franak je 30 kuna i s tom članarinom svaki naš član ima pravo na pravni savjet, kako i što učiniti. Mi ćemo sad pričekati do jeseni i tad ćemo izdati smjernice našim članovim kako se postaviti kod tužbe – napomenuo je Goran Aleksić.
Osim što je ova presuda jedna od najznačajnijih događaja u borbi malog čovjeka i pravni presedan, Aleksić tvrdi da ona u sebi sadrži još nekoliko poruka.
– Prva i najvažnija poruka je da se svi koji imaju zajedničkih problema ili smatraju da im vlast ne omogućava ono na što imaju prvo moraju udružiti. Nama su se u početku smijali, smatrali nas sektom. No, kroz upornost i solidarnost može se postići nešto, nikako drukčije – kaže Aleksić.
Druga poruka je ta da je Europska unija dobra za sve njezine članice, ali i sve građane.
– Ove odluke posljedica su odluka i sudske prakse EU, bez tog da smo primili pravnu stečevinu Europske unije ovog uspjeh ne bi bilo. Dakle, nije istina da ne valja Europksa unija, ne valjamo mi. To vidimo na primjerima drugih država, pa i tranzicijskih koje su ulaskom u Uniju prosperirale. Tamo je valjda manji broj ljudi imao ruke u pekmezu – zaključio je Goran Aleksić. (md)
FOTO: CROPIX