U Križevcima kreće veliko istraživanje, poljodjelci mahom skeptični prema ‘novotariji’

Podravski list profile

Visoko gospodarsko učilište pokrenulo je istraživanje o upotrebi takozvanog digestata, gnojiva koje nastaje kao nusproizvod u bioenerganama. Za istraživanje je odobren europski novac, a njegovi rezultati uvelike bi trebali korisiti poljoprivrednim proizvođačima, od kojih neki digestat već koriste, a neki su skeptični prema toj „novotariji“. Službeni naziv znanstvenog projekta glasi „Mogućnosti korištenja digestata iz bioplinskog postrojenja kao gnojiva i poboljšivača tla“ i o njemu razgovaramo s dr. Marijanom Ivanek-Martinčić, dekanicom VGUK-a.

PL: O kakvom se točno projektu radi?

– Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i održivo zbrinjavanje organskog otpada spadaju među najveće izazove današnjeg svijeta. Bioplinska postrojenja koja koriste organski otpad s farma, kao i različite energetske usjeve radi proizvodnje energije, jedan su od odličnih načina rješavanja oba problema. Kao nusproizvod u proizvodnji bioplina nastaje digestat, koji u sebi sadrži velike količine organske tvari. Prema dosadašnjim istraživanjima, digestat poboljšava strukturu i plodnost tla, povećava sposobnost tla da zadržava vodu, a time se osigurava bolja opskrbljenost biljaka vodom u sušnom razdoblju te općenito povećava otpornost sustava na ekstremne klimatske prilike.

Osim toga, upotrebom digestata kao organskog gnojiva smanjuje se potreba primjene mineralnih gnojiva te se smanjuju troškovi proizvodnje, a indirektno se smanjuje emisija štetnih tvari koje nastaju kod proizvodnje mineralnih gnojiva. Poljoprivredna gospodarstva u blizini bioplinskih postrojenja koriste digestat, no često je to stihijski, jer se uporaba ne provodi na osnovi znanstveno utemeljenih preporuka, što može rezultirati različitim problemima u uzgoju kulture, ali i u okolišu, ili, s druge strane, u nedovoljnom korištenju potencijala koje digestat ima za poljoprivrednu proizvodnju. Istraživanjima u okviru ovog projekta stvorila bi se znanstvena i stručna osnova za optimalno korištenje digestata u poljoprivredi.

PL: Postoje li već kakva istraživanja o korisnosti digestata u poljoprivrednoj proizvodnji?

– Korištenje digestata kao organskog gnojiva puno se istražuje u zemljama Europske unije. Istraživanja potvrđuju brojne prednosti upotrebe digestata, no isto tako ukazuju i na brojne nepoznanice i potrebu daljnjih istraživanja, kao što su istraživanja o utjecaju sirovine na svojstva digestata, o utjecaju digestata na fizikalna svojstva tla, o dinamici otpuštanja hraniva i dostupnosti hraniva iz digestata biljci, o otjecaju digestata na prinos i kvalitetu poljoprivredne kulture, o mogućim negativnim učincima na okoliš i poljoprivrednu kulturu i tako dalje. U Hrvatskoj istraživanja o mogućnostima primjene digestata gotovo da i nema pa i to utječe na nepovjerenje prema korištenju digestata u poljoprivredne svrhe.

Visoko gospodarsko učilište pokrenulo je istraživanje o upotrebi takozvanog digestata, gnojiva koje nastaje kao nusproizvod u bioenerganama

PL: Što će se sve kroz projekt istražiti?

– Kroz projekt će se istražiti utjecaj digestata na fizikalna i kemijska svojstva tla, dinamiku hraniva u tlu i dostupnost hraniva biljci, na prinos i kvalitetu poljoprivredne kulture, eventualni negativan utjecaj digestata na okoliš i uzgajanu kulturu te na gospodarsku isplativost primjene digestata, a sve u usporedbi s učinkom gnojidbe mineralnim gnojivima. Krajnji rezultat projekta bila bi izrada preporuka za gnojidbu digestatom različitih poljoprivrednih kultura.

PL: Komu će koristiti rezultati projekta?

– Krajnji su korisnici poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u okruženju bioplinskih postrojenja i kojima je digestat dostupan za primjenu na poljoprivrednim površinama. Optimalnom upotrebom digestata na temelju znanstvenih i stručnih spoznaja oni će pridonijeti većoj konkurentnosti svog gospodarstva kroz smanjenje troškova proizvodnje i istovremeno povećanje plodnosti tla te će ukupno pridonijeti održivom razvoju svog gospodarstva. 

Krajnji su korisnici i lokalne samouprave na čijem području se nalaze bioplinska postrojenja. Pravilna uporaba digestata pridonijet će očuvanju okoliša, većoj gospodarskoj učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava na njihovom području i cjelokupnom ruralnom razvoju. Istraživanja će se provoditi na području Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije, no rezultati istraživanja bit će primjenjivi daleko šire.

PL: Kako bi se točno provelo istraživanje i koliko bi ono trajalo?

– Nositelj svih istraživanja i operativne skupine je Visoko gospodarsko učilište, a članovi su šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Sv. Petra Orehovca, Gregurovca i Gradeca, čije se poljoprivredne površine nalaze u blizini bioplinskih postrojenja. Članovi operativne skupine su još i Općina Gradec i Općina Sv. Petar Orehovec te tvrtka Consultare iz Vrbovca, čija je uloga koordinacija svih aktivnosti među svim partnerima u projektu, uključujući i organizaciju dobave digestata iz bioplinskih postrojenja. Istraživanja će se provesti poljskim pokusima na šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja se nalaze u blizini bioplinskih postrojenja i koja mogu koristiti digestat za gnojidbu poljoprivrednih kultura, kroz tri vegetacijske godine na najmanje tri poljoprivredne kulture.

U istraživanjima će se koristiti digestat iz tri bioplinska postrojenja te će se uspoređivati njihovo djelovanje s obzirom na ulazne sirovine te u odnosu na gnojidbu mineralnim gnojivima. Potrebne analize tla i biljnog materijala provest će se u Agrokemijskom laboratoriju VGUK-a. O rezultatima istraživanja stručnjaci VGUK-a informirat će javnost na znanstvenim i stručnim skupovima, objavit će znanstvene i stručne radove te brošuru o mogućnostima upotrebe digestata u poljoprivrednoj proizvodnji. Održat će i predavanja te tribine za poljoprivrednike na područjima istraživanja.

PL: U kojoj je fazi trenutačno projekt?

Rezultati prvog dijela natječaja na kojem je odobrena naša projektna ideja i osnivanje operativne skupine objavljeni su još prošle godine i dobili smo maksimalno mogućih 100 bodova. No, nažalost, drugi dio natječaja na koji će se moći prijaviti samo operativne skupine kojima je odobren projekt i u kojem će trebati izraditi poslovni plan projekta, još uvijek nije otvoren i u najavi je za kraj lipnja. Nadamo se da ćemo projekt moći započeti u jesen.

Općenito smatramo da je ovakav tip projekta u kojem sudjeluje znanstvena ustanova i neposredni korisnici istraživanja vrlo dobro zamišljen, jer je poznato da rezultati istraživanja često ne dolaze do onih koji bi ih trebali koristiti, a ovakvim pristupom će se to sigurno izbjeći.

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti