U ovom laboratoriju kontroliraju se milijuni uzoraka mlijeka godišnje. Kažu kako su te hrvatske namirnice iznimne kakvoće

Ove godine analizirali smo već oko 500 uzoraka meda. Cijena je 125 kuna za deklariranje vrste, a 250 kuna za obuhvatniju analizu – veli Andreja Babić, voditeljica laboratorija za med i onoga za stočnu hranu


Autor: podravski.hr — 15.11.2018. / 18:55 Aktualno

Dnevno u laboratorij stiže nekoliko tisuća uzoraka mlijeka

Nekoliko tisuća uzoraka mlijeka od svih hrvatskih proizvođača, malih i velikih, pristiže svakodnevno u Poljanu Križevačku, naselje nekoliko kilometara južno od Križevaca. Stručnjaci tamošnjeg laboratorija za mlijeko, koji je ondje otvoren 2002. godine u sastavu Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), svaki će uzorak analizirati i utvrditi njegovu kemijsku i higijensku kvalitetu.
Središnji je to i jedini laboratorij za mlijeko u zemlji i on je važna karika u proizvodnji te osnovne prehrambene namirnice. S jedne strane osigurava visoku kvalitetu i ispravnost domaćeg mlijeka, a s druge strane pomaže proizvođačima da poprave eventualne manjkavosti u proizvodnom procesu. Kroz njega godišnje prođe oko dva milijuna uzoraka mlijeka – kako krava, tako i koza te ovaca.
– Ponosni smo što je od uspostave sustava do danas kvaliteta znatno povećana. Godine 2002. samo 30 posto otkupljenog mlijeka bilo je u tadašnjoj ekstra i prvoj klasi, dok je danas više od 95 posto otkupljenog mlijeka u prvom razredu, što zaista predstavlja veliko postignuće – reći će pomoćnica ravnatelja HPA-a Nataša Pintić Pukec, rođena Križevčanka, veterinarka i doktorica agronomije.
Ona je na čelu kompleksa u Poljani Križevačkoj u kojem su, uz laboratorij za mlijeko, i laboratoriji za med i stočnu hranu te banka animalnih gena Republike Hrvatske. U kompleksu radi radi 50-ak ljudi.
– Uvođenjem sustava kontrole kvalitete sirovog mlijeka, u kojem je najznačajnije bilo osnivanje laboratorija, osigurana su brza, točna i neovisna ispitivanja sirovog mlijeka za sve proizvođače i prerađivače. Dakle, uspostavljen je jedinstveni sustav kontrole kvalitete mlijeka koji je u službi svim isporučiteljima mlijeka te cjelokupnoj hrvatskoj mljekarskoj industriji – govori dr. Pintić Pukec dok nas provodi kroz laboratorij u kojemu su na tisuće „epruveta“ s uzorcima mlijeka, svaka označena svojim kodom.
Automatiziranim uređajima mjere se svi parametri određeni pravilnicima, a o rezultatima ovisi i otkupna cijena koju će proizvođači dobiti. Ako neki od njih triput zaredom bude imao povećanu vrijednost mikroorganizama, zabranit će mu se predaja mlijeka dok ne ispravi pogrešku.
U susjednom laboratoriju, pak, sve miriše po medu. Njegova kontrola u Hrvatskoj nije obvezna, ali sve se češće, doznajemo, proizvođači odlučuju dati svoj uzorak kako bi vidjeli „na čemu su“. Na jednom punktu upravo se utvrđivala vrsta peludi u jednom uzorku.
U tom laboratoriju mogu utvrditi ne samo radi li se o bagremovu ili, primjerice, kestenovu medu, nego i njegov sastav te s kojeg je područja med stigao.
– Ove godine analizirali smo već oko 500 uzoraka meda. Cijena je 125 kuna za deklariranje vrste, a 250 kuna za obuhvatniju analizu – veli Andreja Babić, voditeljica laboratorija za med i onoga za stočnu hranu, kroz koji je lani prošlo oko 600 uzoraka, a analiza stočne hrane također nije obavezna za proizvođače.

Andreja Babić, voditeljica laboratorija za med i stočnu hranu

Dr. Pintić Pukec iznosi nekoliko podataka koji govore o kvaliteti naših proizvoda u odnosu na zemlje u okruženju.
– Prosječna vrijednost za mliječnu mast otkupljenog mlijeka u Hrvatskoj lani je iznosila 3,99 posto, što je nešto niža vrijednost od Slovenije (4,14 posto), Austrije (4,23 posto) ili Italije (4,26 posto), a viša od, recimo, Crne Gore (3,7 posto), Slovačke (3,79 posto) ili Mađarske (3,66 posto). Prosječna vrijednost sadržaja proteina, pak, u nas je iznosila 3,41 posto, kao u Austriji, a više nego u Sloveniji, Crnoj Gori, Slovačkoj i Mađarskoj – prikazala je podatke koji vele da pijemo domaće mlijeko sasvim pristojne kakavoće.
Domeće kako je većina ispitanih uzoraka stočne hrane iznimne kvalitete, kao i med, kojeg odlikuje velika botanička raznolikost. Iako se 60 posto uzoraka odnosi na bagremov i cvjetni med, tu je još desetak vrsta, od lipova do metvičina meda.
U kompleksu u Poljani Križevačkoj trenutačno su u tijeku opsežni radovi. Uređuje se laboratorij iz sastava Službe za genetsko vrednovanje domaćih životinja i banke gena, a usput će se urediti i fasada na središnjoj zgradi, a sve je sufinancirano novcem Europske unije.
No, dok je „pod krovom“ važnog kompleksa za hrvatsku poljoprivredu sve kako valja, njegova okolica vapi za zahvatima. Za prilazni put laboratorijima bez ograde se može upotrijebiti riječ – sramota. Bolje ceste valjda su se gradile još u 18. stoljeću. Po šljunčanu putu punom rupa, koji još k tome prelazi preko željezničke pruge obilježene samo Andrijinim križem, stiže se do napuštene porte na samome ulazu u kompleksa, a tik uz portu je nedovršena zgrada.
– Sve je to zatečeno stanje u doba osnivanja Hrvatske poljoprivredne agencije. Razgovaramo s Gradom u vezi s pristupnom cestom, kao i s Hrvatskim željeznicama u vezi s rampom preko pruge te se nadam da će se to uspješno riješiti. Što se zgrade na ulazu tiče, potrebno je veliko ulaganje kako bi se ona dovršila – kazala je dr. Nataša Pintić Pukec.
Težinu čitavoj stvari dodaje to što je službeno sjedište Hrvatske poljoprivredne agencije upravo u Poljani Križevačkoj, no glavni ured, u kojemu je ravnateljstvo, ima prostore na elitnoj adresi u zagrebačkoj Ilici. Svojedobno su postojali planovi da se ravnateljstvo preseli u Poljanu, u nedovršenu zgradu što sada zjapi prazna, no to se nikad nije dogodilo.
– Koliko znam, u njezinu gradnju prije desetak godina uloženo je nekoliko milijuna kuna i sve u vezi s preseljenjem bilo je dogovoreno s tadašnjim ministrom Božidarom Pankretićem, no kada se promijenila vlast i za ministra poljoprivrede došao Tihomir Jakovina, stvar je potpuno stala – prisjeća se bivši gradonačelnik Branko Hrg.
Godine 2015. kao saborski zastupnik postavio je pitanje Vladi što je s preseljenjem sjedišta HPA-a u Križevce, na što je dobio odgovor da novac za dovršetak zgrade nije osiguran te da preseljenja bez toga nema. U međuvremenu, koliko je poznato, čitava stvar miruje, a HPA se i dalje vodi iz zagrebačke Ilice.
U gradskoj upravi pak doznajemo kako je napokon došlo na red asfaltiranje pristupne ceste kompleksu u Križevačkoj Poljani – već je proveden natječaj te bi put trebao dobiti asfalt do konca godine, a vrijednost investicije je oko 95.000 kuna. Djelatnici ugledne državne ustanove koja, među ostalim, kontrolira kompletnu domaću proizvodnju mlijeka, tako uskoro više neće morati na posao vozeći slalom među rupama. (hš)

Upravo se analiziraju vrste peludi u ovome medu

FOTO: NIKOLA WOLF