UNESCO proglasio tok Dunava, Drave i Mure zaštićenim rezervatom: ‘Rezervat biosfere je tek brend koji treba iskoristiti’

UNESCO je prošle srijede, 15. rujna, područje Mure-Drave-Dunav proglasio zaštićenim rezervatom biosfere, što je čini najvećim takvim riječnim područjem u Europi.

Rezervat se proteže kroz pet država: Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, a obuhvaća milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova. Na spomenutom području živi oko 900.000 stanovnika. Dio tog golemog rezervata nalazi se i u Podravini, niz cijelog toka i poplavnog područja rijeke Drave.

Kako pojašnjavaju iz WWF Adrije, radi se o međunarodnom primjeru sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere nazvan je Europskom Amazonom.

– UNESCO-ovo proglašenje važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30 posto kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava – rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije.

Sve je to rezultat 20-godišnjeg rada ekoloških aktivista na inicijativi u kojoj je WWF Adria od samog početka.  “Europska Amazona” obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga. Proglašenje rezervata je važan doprinosi implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25 000 kilometara rijeka i zaštititi 30 posto kopna Europske unije, koja je i sama imala veliku ulogu u tome. Naime, kroz programe podrške EU sufinancirani su projekti u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a sve u svrhu zaštite ovog područja.

Rad na uspostavljanju rezervata biosfere službeno je započeo 2011. kada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. 

Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je četiri dijela slagalice – rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje.

Ipak, ovo proglašenje koje se čekalo godinama tek je početak, i ako se ne bude djelovalo, rezervat će ostati slovo na papiru, jer sam po sebi ono ne znači ništa u smislu zaštite okoliša i održivog razvoja. Ipak, to slovo na papiru ima težinu kod prijavljivanja projekata na području rezervata.

No, sad kad smo dobili priznanje na području u čijoj blizini živimo i mi, pitali smo našeg poznatog biologa i istraživača Gorana Šafareka što to UNESCO-ovo priznanje zapravo znači.

– UNESCO ima nekoliko kategorija zaštite, a kategorija zaštićenog rezervata nije klasična i striktna zaštita poput recimo, nacionalnih parkova. Radi se više o nekoj vrsti “brenda” kojoj je priznata prestižna vrijednost i koja omogućuje dobivanje sredstava za projekte, bilo za neka istraživanja ili održivog razvoja – rekao je Šafarek, te nadodao kako na spomenutom području nema striktnih zabrana, u smislu da bi bio zabranjen ribolov ili neka druga vrsta aktivnosti.

Prvenstveni cilj zaštićenog rezervata je održivi razvoj koji, osim što za cilj ima borbu za očuvanje okoliša i njezine raznolike biosfere, ostavlja prostora za moderne prakse upravljanja tim područjem – zaključio je Šafarek.

Kako je vidljivo iz priložene karte o području rezervata, u tranzicijsku zonu spadaju sva naselja u blizini korita rijeke Drave, a posebno velik dio ludbreške Podravine. Sve to, uzimajući u obzir spomenutu Strategiju EU-a za bioraznolikost, daje priliku lokalnoj zajednici da nominira projekte koje potiču primjerice zelenu energiju, ali i druge vrste gospodarskih aktivnost koje se odnose na održiv razvoj.

Foto: Europska Amazona: Rijeka Drava kao dio Europske Amazone, Goran Šafarek

Foto: Mala Cigra, Goran Safarek

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI