Upala dišnih putova: Dojenčad i mala djeca najugroženija, prevencija je…

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Bronhiolitis je najčešći oblik upale donjih dišnih putova kod dojenčadi i male djece. Bolest je uzrokovana virusima, a najznačajniji uzročnik je respiratorni sincicijski virus (RSV).

Bronhiolitis je virusna bolest malih dišnih putova (bronhiola) u kojoj edem sluznice, obilna sluz i odumrle stanice u lumenu dišnih putova dovode do začepljenja malih dišnih putova. Bolest se javlja kod dojenčadi i male djece, a najčešća je u dobi 3-6 mjeseci.

Bolest se javlja sezonski, u hladnijim mjesecima (najčešće od studenog do travnja). Najčešći uzročnik je respiratorni sincicijski virus (RSV) koji uzrokuje oko 80 posto slučajeva, uz druge virusne uzročnike (npr. rinovirus, humani metapneumovirus, adenovirus, influenca i parainfluenca). Infekciju RSV-om u prve dvije godine života preboli 90 posto djece, ali preboljela infekcija ne stvara trajan imunitet, pa su reinfekcije česte u bilo kojoj dobi. Infekcija RSV-om ugrožava malu djecu, ljude starije dobi i imunokompromitirane. Kod starije djece i odraslih reinfekcija najčešće prolazi kao obična prehlada, febrilni respiratorni katar, upala srednjeg uha ili sinuitis.

Klinička slika

Bolest se prenosi kapljično i kontaminiranim predmetima, putem sluznice nosa ili konjunktive oka, a klinička slika razvija se 4-6 dana nakon kontakta s virusom. Bolest obično počinje simptomima gornjih dišnih putova (neprohodan nos ili curenje nosa), ponekad uz povišenu temperaturu, a potom se razvija kašalj, ubrzano disanje, piskanje i hropci kod disanja koji se ponekad mogu čuti i bez slušalica. Teži klinički oblik je karakteriziran znakovima otežanog disanja, prestancima disanja (apneje), te pogoršanjem općeg stanja djeteta. Rizik za teži oblik bolesti imaju prijevremeno rođena djeca, dojenčad mlađa od tri mjeseca, djeca koja boluju od kronične plućne bolesti, nekog oblika imunodeficijencije ili neuromuskularne bolesti, kao i djeca s prirođenim srčanim greškama.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja klinički, na temelju anamneze i pregleda djeteta uz mjerenje zasićenosti krvi kisikom. Kod većine djece nije potrebna laboratorijska niti radiološka obrada, ali se ona provodi na temelju kliničke procjene kod djece mlađe od dva mjeseca ili u slučaju teže kliničke slike bolesti. Ako je potrebno, uzročnik se može potvrditi iz brisa nosa ili drugih respiratornih uzoraka.

Liječenje

Liječenje je u pravilu simptomatsko i kod većine djece može se provoditi kod kuće. Bitno je paziti na dovoljan unos tekućine, snižavati temperaturu i provoditi toaletu nosa. Djeca koja razviju težu kliničku sliku s otežanim i ubrzanim disanjem, apnejama, klonulošću, poremećajem stanja svijesti, dehidracijom ili otežanim hranjenjem trebaju liječenje u bolničkim uvjetima. Kod njih se primjenjuje intravenska hidracija, nadomjesno liječenje kisikom ili mehanička ventilacija.

U liječenju bronhiolitisa tradicionalno se primjenjuju brojni lijekovi, ali s upitnom i često nedokazanom učinkovitošću. Najčešće su primjenjivani inhalacijski bronhodilatatori (npr. salbutamol). Prema dostupnim podacima u literaturi, ovi lijekovi nemaju bitnog utjecaja na konačan ishod, ali se u praksi često ipak daje probna prva doza, a dalje se primjenjuju u slučaju pozitivnog učinka. Primjena kortikosteroida također se nije pokazala učinkovitom u dosadašnjim studijama. Postoje preporuke za primjenu inhalacija hipertoničnom otopinom soli (3% NaCl) koje mogu djelovati na smanjene edema sluznice i razrjeđenje sluzi i tako poboljšati prohodnost dišnih putova. Liječenje antibioticima provodi se samo u slučaju bakterijskih komplikacija.

Prognoza

Prosječno trajanje bronhiolitisa je 12 dana, iako kod težih oblika do potpunog oporavka može proći i 4 tjedna. Djeca s težim kliničkim oblikom bronhiotilisa imaju veći rizik respiratornih tegoba u kasnijem djetinjstvu (ponavljane epizode piskanja kod disanja i razvoj astme). Nejasno je oštećuje li teži oblik bronhiolitisa dišne putove i predstavlja rizik za razvoj astme ili se teži oblik bronhiolitisa razvija kod djece koja i inače imaju sklonost respiratornim tegobama.

Prevencija

Budući da ne postoji sigurno i učinkovito uzročno liječenje RSV infekcije, niti je dostupno cjepivo, mjere prevencije za opću populaciju svode se na opće mjere sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Kod djece koja imaju visok rizik razvoja težeg oblika bolesti može se primijeniti specifično protutijelo protiv RSVa (palivizumab) koje se primjenjuje jednom mjesečno kroz pet mjeseci trajanja RSV sezone. (zdravobudi.hr)

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Uskoro predaja uzoraka za izložbu rakije!

Poljoprivredna udruga Kalinovac povodom Dana općine Kalinovac organizira 11. Međunarodnu izložbu rakije, pripravaka od rakije i octa. – Izlagači su po uzorku dužni donijeti najmanje

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI