UPISI U ŠKOLE Nitko neće u vodoinstalatere, zidare i stolare. A baš ta zanimanja tvrtke najviše traže

Učenici i roditelji smatraju da nije 'cool' biti zidar


Autor: podravski.hr — 17.05.2018. / 19:26 Aktualno

Ovog časa u županiji nedostaje oko 300 radnika građevinske struke

Obrazovni sustav sam ne može riješiti problem manjka obrtničkih zanimanja na tržištu rada, složni su ravnatelji strukovnih škola u Koprivničko-križevačkoj upaniji, s kojima smo razgovarali potaknuti alarmantnim signalima koje puštaju lokalni obrtnici.
Samo u građevinskome sektoru bi se, prema neslužbenim, ali upućenim procjenama, odmah moglo zaposliti 300-njak zidara, tesara i drugih radnika. Gotovo i nema ugostitelja koji u ovome trenutku ne traži konobare i kuhare. Vodoinstalateri odbijaju poslove zbog manjka kvalificiranih radnika… Iako je u našoj županiji oko 3000 nezaposlenih, ‘bazen’ ne pokriva ta zanimanja.
U srži problema je činjenica da se mladi ljudi za njih naprosto ne žele školovati.
– I učenici i roditelji smatraju da nije ‘cool’ biti zidar. To što mogu dobiti stipendiju tijekom školovanja i posao odmah nakon njega, manje im je važno – veli Gordana Juran-Ratković, ravnateljica križevačke srednje škole Ivan Seljanec, koja jedina u našoj županiji ima i građevinske programe, a polazi je oko 450 učenika.
Nitko neće ni u stolare. U đurđevačkoj Strukovnoj školi lani se upisalo dvoje učenika, a ove se godine taj program neće nuditi.
– Lani smo ponudili i školovanje za vodoinstalatera i elektroinstalatera, ali nitko se nije javio. S druge strane, otvorili smo novo zanimanje, za cnc-operatera, jer taj je profil potreban tvrtki Rasco. Imali smo osam učenika, a toliko će ih biti i u idućoj školskoj godini – kazao je ravnatelj Darko Špoljar.
Odaziv na školovanje za kuhare i konobare u toj je školi, koja ukupno broji oko 530 đaka, stabilan. Upisuje se jedan razred s 21 učenikom, baš kao i u koprivničkoj Obrtničkoj školi, koja ukupno broji oko 600 učenika. Njezin ravnatelj Zlatko Martić objašnjava zbog čega usprkos tome vlada deficit na lokalnom tržištu rada.
– Hotelijeri i ugostitelji s Jadrana, naročito iz Istre, drže da imamo visoku razinu školovanja te stipendiraju brojne naše učenike, koji potom tamo i odlaze raditi. Ispada da školujemo kadar za njih – veli on.
– Svatko bi trebao preuzeti svoj dio odgovornosti, pa tako i poduzetnici. Možda bi interes za deficitarna zanimanja bio veći kad bi pokazali da im je stalo do radnika i da ih cijene, a tu ne govorim samo o plaći – nadovezuje se ravnateljica Ivana Seljanca Gordana Juran-Ratković.
Križaljka u kojoj se traži 300 građevinaraca i na desetke kuhara, konobara, vodinstalatera, dok ih iz škole izlazi toliko da ih se može prebrojati prstima ruku, ako i toliko, u ovome trenutku čini se potpuno nerješiva. (hš)
FOTO: NIKOLA WOLF