UZNEMIRUJUĆE Naša županija prva u svijetu po broju samoubojstava

Podravski list profile
Prosjek za cijelu Hrvatsku je 15,4 samoubojstava na 100.000 stanovnika, što će reći da Podravci i Prigorci ruku na sebe dižu dvostruko češće nego ostatak nacije

Ovih dana objavljen bilten Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pod naslovom Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj otkriva nevjerojatnu i zaprepašćujuću činjenicu o Podravcima i Prigorcima – stopa samoubojstava u našoj županiji najviša je na cijelom svijetu!

Triput smo provjeravali: prema podacima HZJZ-a, 2017. godine 35 žitelja Koprivničko-križevačke županije diglo je ruku na sebe, što daje stopu od 32,1 samoubojstava na 100.000 stanovnika. Zadnji dostupni podaci Svjetske zdravstvene organizacije o samoubojstvima, za 2016. godinu, govore kako je u svijetu vodeća država po broju suicida na 100.000 stanovnika Litva (31,9), a slijede Rusija (31) i Gvajana u Južnoj Americi (29,2).

Prosjek za cijelu Hrvatsku je 15,4 samoubojstava na 100.000 stanovnika, što će reći da Podravci i Prigorci ruku na sebe dižu dvostruko češće nego ostatak nacije. Najmanje je samoubojstava u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 8,9 na 100.000 stanovnika.


Uvriježeno je mišljenje da su među europskim nacijama najskloniji Finci i Mađari

Uvriježeno je mišljenje da su među europskim nacijama najskloniji Finci i Mađari. Oni doista u prosjeku počine više samoubojstava nego Hrvati (stopa u Finskoj je 15,9, a u Mađarskoj 19,9), no podaci govore da ih Podravci i Prigorci, nažalost, debelo premašuju.

Najviše samoubojstava u nas se čini vješanjem i ugušenjem. Podaci govore da je, uz 35 suicida u 2017. godini, u našoj bilo još toliko pokušaja samoubojstava, od kojih 30 lijekovima, jedno „neuspjelo“ vješanje i četiri pokušaja samoubojstva oštrim predmetom.

Zašto je naša županija vodeća u svijetu po stopi suicida, pokušali smo prošli tjedan razjasniti u razgovoru s nekim zdravstvenim djelatnicima, no oni su bili toliko zaprepašteni podacima koje smo im iznijeli da ih se nisu usudili komentirati.

Dobar odgovor možda je nedavno dala koprivnička psihologica Nina Hrenić, s kojom smo bili razgovarali o drugome fenomenu koji su statističari otkrili za Podravinu i Prigorje – da naša županija prednjači u Hrvatskoj po potrošnji lijekova za psihičke smetnje i poremećaje.


Hrenić: To sivilo i pesimizam silno utječu na to da se ljudi osjećaju neraspoloženi, napeti i zabrinuti

– U svojoj praksi vidim da je kod ljudi prisutna velika tjeskobnost, briga o tome što će i kako, neizvjesnost… Kod nas se ne otvaraju tvornice, proizvodne hale i obrti koji bi omogućili ljudima nezadovoljnima poslom ili malom plaćom da odu nekamo drugamo. To sivilo i pesimizam silno utječu na to da se ljudi osjećaju neraspoloženi, napeti i zabrinuti. To su stvarne poteškoće, nije da si ljudi umišljaju. Ako razmišljam da nemam izlaza, da ako izgubim posao s 40 ili 50 godina, drugi neću moći pronaći, ne mogu biti sretna, vesela i opuštena – komentirala je Nina Hrenić.

Naravno, moguću vezu između velike potrošnje psihofarmaka i velike stope samoubojstava u našoj županiji mogu utvrditi samo stručnjaci, a takvih istraživanja, koliko je poznato, još nije bilo.

O zaprepašćujućim podacima o samoubojstvima u našoj županiji razgovarali smo s velečasnim Leonardom Markačem, dekanom Koprivničkog dekanata.

– Dignuti ruku na sebe ili koga drugoga jest grijeh, ali ne možemo ulaziti u svijet, u život drugog čovjeka, ne poznajemo ni sami sebe. Nikoga ne možemo i ne smijemo osuđivati, nego pojačavamo molitve za ljude koji su došli do zida i možda nisu imali pri ruci drugoga koji bi poznao njihovu slabost što ih je odvela u lošu odluku. Crkva ne osuđuje nikoga – kazao je vlč. Markač.


Crkva ne osuđuje nikoga – kazao je vlč. Markač.

Što se mogućih razloga za žalosne brojke tiče, ne smatra da bi ekonomska situacija bila uzrokom tolikih samoubojstava. – Ima ljudi koji su siromašni, a toga je bilo i unatrag nekoliko desetljeća, ali ljudi su imali smisao života. Sada je primjetljiva praznina, osjećaj besmisla, čovjek ne vidi radost i veselje u životu, pa je potišten, a to vodi u depresiju, koja je primjetljiva već i kod mladih ljudi. Primjećujem to i kod osnovnoškolske dobi, na vjeronauku. Mi odrasli premalo vodimo brigu o mladima. Ako odrasli ne vide smisao i nemaju unutrašnjeg ispunjenja svoga života, onda nemaju što dati drugome – rekao je vlč. Leonard Markač.

TABLICA
Broj samoubojstava u Koprivničko-križevačkoj županiji
Godina                            Broj suicida
2009.                                     35
2010.                                     32
2011.                                     29
2012.                                     27
2013.                                     19
2014.                                     25
2015.                                     27
2016.                                     32
2017.                                     35
*Izvor: županijski Zavod za javno zdravstvo
  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti