Intervju s Marinom Pucarom: Usprkos krizi, Podravka će ostati stabilna, a radna mjesta sigurna

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Kako se Podravka nosi i kako će se nositi s korona-krizom, kako će ta kriza utjecati na Podravkine investicije, sigurnost radnih mjesta i materijalna prava radnika, gdje je zapelo s akvizicijama, obnovom sedmerokatnice i preseljenjem proizvodnje na Danicu, što od Podravke mogu očekivati dva najveća koprivnička sportska kluba, kakav je odnos politike i Podravke, a kakvu suradnju ima s lokalnim političarima, pitali smo prvog čovjeka Podravke Marina Pucara.

PL: U prvom kvartalu, unatoč ili zahvaljujući koronavirusu, Grupa Podravka imala je odlične rezultate. Kako je kriza s koronvirusom utjecala na poslovanje kompanije u drugom kvartalu i kakvi će biti poslovni rezultati za prvih šest mjeseci?

U prva dva mjeseca, siječanj i veljaču, imali smo jako dobre rezultate, a u ožujku nam je koronavirus još ubrzao taj rast prihoda tako da smo imali rekordne rezultate za prvi kvartal u segmentu prihoda. No, imali smo negativan efekt u farmaceutskoj industriji što se tiče dobiti najvećim dijelom uzrokovan negativnim tečajnim razlikama. Međutim, očekujemo da će rezultati za šest mjeseci poslovanja biti svima nama na ponos i zasigurno ćemo biti među najboljim kompanijama u Hrvatskoj. Moramo biti iskreni i ponosni, poslujemo u industriji hrane i lijekova, što nam olakšava situaciju s obzirom na druge kompanije koje su u teškoj situaciji, pogotovo turistički sektor. No, privilegija Podravke je da ona proizvodi primarnu ljudsku potrebu, hranu, i tu smo mi pobjednici u ovoj krizi.

PL: Dobra turistička sezona za Podravku je značila dobru prodaju,  ove godine turistička sezona neće biti ni blizu onoga na što smo navikli. Imate li kakvu procjenu prodaje za idućih šest mjeseci i kakva bi uopće mogla biti ova poslovna godina za Podravku?

Očekujemo puno izazovniju drugu polovicu godine. Kontroliramo troškove i investicije, podižemo efikasnost kompanije tako da vjerujemo da ćemo unatoč svim izazovima imati još jednu od uspješnijih poslovnih godina. No, kažem, druga polovica godine bit će mnogo izazovnija i svi moramo biti spremni da odgovorimo na to.

PL: Godinama se čuju  kritike kako Podravka ima prevelike troškove rada, a premale plaće u proizvodnji. Sad se dogodila korona. Kako će se ta kriza i vjerojatni pad prodaje na godišnjoj razini odraziti na sigurnost radnih mjesta i materijalna prava zaposlenika Podravke?

Kada je riječ o sigurnosti radnih mjesta te primanjima naših radnika, unatoč korona-krizi oni mogu biti mirni. U prošloj godini isplaćeno je više od 11.000 kuna mimo osnovne plaće po radniku. Jedan dio toga bio im je zagarantiran kolektivnim ugovorom, no jedan veliki dio spomenutih dodatnih primanja nije, no naši radnici su to zaslužili i zahvaljujući uspješnom poslovanju donijeli smo odluku da im to isplatimo. U vrijeme korone, za prvi kvartal, ljudima iz proizvodnje i logistike isplatili smo dodatnu nagradu od 1000 kuna. Ove godine donijeli smo i odluku o isplati uvećanog regresa od 3000 kuna za 30 dana godišnjeg odmora te će pored toga radnici biti nagrađeni s dodatnih 1000 kuna za uspješno poslovanje u prvih šest mjeseci. Ljudi su u početku bili skeptični jer se dugi niz godina primanja nisu povećavala, i to najvećim dijelom baš u proizvodnji i logistici. Moj je prioritet da baš tim ljudima u proizvodnim i logističkim cjelinama te službama koje usko i direktno prate rad navedenih cjelina bude povećana plaća, te da u narednih godinu dana minimalna plaća u Podravci bude 5000 kuna. Smatram da je to realnost zbog rezultata koje postižemo, a ako će nas pratiti dobri rezultati, ne vidim zapreke za postizanje tog cilja. Poruka svim zaposlenicima Podravke je da, kad druge kompanije brinu o svojoj opstojnosti i sigurnosti radnih mjesta te s velikom neizvjesnošću gledaju na svoju budućnost, Podravka posluje stabilno, isplaćuje plaće bez ijednog dana kašnjenja, nagrade, regrese, božićnice te sva ostala druga davanja. Vjerujem da ćemo i u drugom dijelu godine, koliko god bila teška, nastaviti istim tempom. Namjera nam je za svaki kvartal dodatno stimulirati naše radnike nagradama ako ćemo imati uspješne rezultate, a mislim da rezultati nisu upitni i da su oni kontinuitet našeg poslovanja u zadnje tri godine. Želja mi je da čovjek koji radi u Podravci bude zadovoljan i mislim da polako gradimo povjerenje u odnosu sa zaposlenicima.

PL: Podravka je prodala vodu, zatvorila klaonicu i pekarnicu. Je li korona-kriza utjecala na promjenu poslovne strategije Grupe Podravka, primjerice, hoće li primarna proizvodnja hrane opet zauzeti značajnije mjesto u Podravkinim planovima, ali i potencijalnim akvizicijama?

Vrlo dobro se zna tko je prodao vodu, zatvorio pekarnicu i klaonicu, te otpustio 1500 ljudi. To nije smjer kojim Podravka treba ići. Podravka treba rasti, razvijati i modernizirati se, i na tim osnovama generirati nova zapošljavanja. Danas je Podravka kompanija koja organski raste, duplo profitabilnija nego prije, koja ponovno zapošljava, i sa smanjenom zaduženošću, što joj omogućuje da u ovoj korona-krizi mnogo bezbolnije posluje. Kako je ova kriza promijenila navike potrošača, naša je privilegija da je većina naših proizvoda u primarnoj potrošačkoj košarici. Kriza nam neće uzdrmati poslovanje, a naše ključne performanse poslovanja i niska zaduženost otvaraju nam mogućnosti i za nove investicije i akvizicije. 

PL: Podravka ugovara sve veću količinu voća i povrća za svoje potrebe. Sve više, primjerice, paprike za ajvar ili krastavaca za zimnicu dolazi s hrvatskih polja. Ipak, završna faza trebala bi biti izgradnja sušare za povrće kako bi se i najvažniji proizvodi Vegeta i juhe proizvodili od domaće sirovine. Neki planovi su postojali, a kakvo je sada stanje s tim projektom?

Kad se gleda generalna bilanca, danas Podravka 50 posto svojih potreba za sirovinom i ambalažom koristi iz domaćih izvora, a 50 posto iz inozemstva. Prije tri godine opredijelili smo se da domaća komponenta bude što zastupljenija, pogotovo u segmentu voća i povrća, pokrenuli smo kooperantske odnose, no to baš ne ide brzinom kojom smo željeli, jer se na našem domaćem tržištu malo izgubio kult rada. Danas je jako teško naći partnere za radno intenzivne kulture, kao što su recimo krastavci i feferoni koji iziskuju puno ljudskog rada te sam izuzetno nesretan što gotovo polovicu potreba za  krastavcima i feferonima moramo uvoziti. Ove godine imali smo i nacionalnu medijsku kampanju, digli smo otkupne cijene krastavaca i feferona za 50 posto kako bismo ljude motivirali da u dva-tri mjeseca mogu zaraditi pet do deset tisuća eura, što nije malo. Naravno, imamo i pozitivnih primjera, naši partneri koji dižu tu proizvodnju, međutim, očekivao sam puno veći odjek od ljudi ovoga kraja, ali i cijele Hrvatske. U ovom trenutku mi moramo, kako bi osigurali dovoljne količine krastavaca i feferona za potrebe naše proizvodnje, ugovoriti suradnju s kooperantima iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Mađarske. Kod industrijskih kultura, kao što je paprika, imamo manjih problema, jer je puno manje ljudskog rada, a više je industrije, odnosno strojeva, te u tom segmentu vrlo skoro nećemo imati potrebe za uvozom.

Što se pak tiče sušare, naš glavni partner u segmentu sušenog povrća je Poljska, Poljska je zapravo europska Kina, ima jeftinu radnu snagu, ali i takozvanu prljavu energiju, jer koriste ugljen za sušenje. Ove godine povećane su cijene sušenog povrća za više od 20 posto, i u odnosu na prije godinu dana kalkulacija potencijalne investicije nije ista. Radili smo projekte i studije isplativosti tvornice za sušenje povrća. Ono što je tu bilo upitno je da bez velikog dijela subvencije te investicije od strane države ili europskih fondova ona nije isplativa. Jedan od ključnih elemenata za isplativost sušare je cijena energije te bi ona trebala biti dio bioenergane kojoj je toplinska energija nusproizvod.

PL: Što je s tvornicom u Mostaru, je li to Podravkina tvornica ili…

Ono oko čega je bilo dosta polemike je oko same kulture rajčice. Mi u našoj bilanci od 20 tisuća tona svega 40 do maksimalno 50 posto potreba zadovoljavamo u  Istri, no u Istri nemamo mogućnosti širenja, a rajčica je mediteranska kultura koja ne može svoje performanse ostvariti u kontinentalnim krajevima, po pitanju likopena, ali i suhe tvari. Prije tri godine tadašnji direktor Poljoprivrede gospodin Zdravko Dimač u suradnji sa stručnim timom Podravkine Poljoprivrede na čelu s doktorom Zdravkom Matotanom krenuo je s projektom pokusnog polja u Hercegovini. S obzirom na pogodnu vrstu tla, mogućnost navodnjavanja i prisutnu klimu, rezultati pokusne proizvodnje bili su odlični. Sada imamo dvije točke za otkup rajčice, jedna je Istra, a druga Hercegovina i tamo će biti primarna proizvodnja rajčice u koncentrat jer se rajčica ne može transportirati cijela zbog svoje osjetljivosti. Kao odgovorna kompanija koja posluje na području Bosne i Hercegovine ne smijemo zanemariti da tamo prodamo godišnje hrane i lijekova za više od pola milijarde kuna, što je dodatni razlog Podravkine društvene odgovornosti na tržištima na kojima posluje. Tvornica u Mostaru bit će zajednički projekt nas, kooperanata i lokalne zajednice koja će subvencionirati taj projekt. Ona će, kad zaživi, Podravku koštati mnogo manje u odnosu na investiciju koju moramo napraviti u Istri. Neophodno je tvornicu u Umagu maknuti iz centra grada u industrijsku zonu i u dogovoru s Gradom Umagom to ćemo i realizirati.

PL: Unatoč medijskim špekulacijama da je Podravka zainteresirana za preuzimanje nekih društva iz sad već bivšeg Koncerna Agrokor, 

primjerice Leda, u vašem mandatu Podravka nije ušla ni u kakva preuzimanja, a nije bilo ni značajnijih investicija u postojeću proizvodnju, hoće li se to promijeniti do kraja mandata?

Dosad su mnogi pribjegavali rastu prihoda kroz akvizicije. Kupljeno je Žito čije su tvornice još starije od Podravkinih. Nije isto kupiti kompaniju s novim tehnologijama ili starim tvornicama. Stare tvornice i tehnologije zahtijevaju velika investicijska ulaganja. Kod akvizicija je važno da kupujete kompanije koje će popraviti i unaprijediti ključne performanse vašeg poslovanja, a ne kupovati samo radi dizanja prihoda. Kontinuirano pratimo potencijalne akvizicijske mete, nismo nestrpljivi i ne želimo ponoviti pogreške iz prošlosti. Ali jedno je sigurno, želimo da nova akvizicija osim rasta prihoda i profitabilnosti ima sinergijske efekte na poslovanje Grupe Podravka.

PL: Koje Podravkine proizvode odnosno segmente vidite kao najpotentnije? Koji proizvodi i koja tržišta imaju najveću mogućnost rasta?

Ključna transformacija dogodila se kada smo napravili reorganizaciju prehrambene divizije kompanije s formiranjem poslovnih programa. Ljudi koji vode poslovne programe odgovaraju za prihode, profitabilnost, ali i za marketing i razvoj, i to je bio prvi pokretač organskog rasta. U periodu od 2012. do 2017. organski rast bio je negativan, prihod kompanije povećao se isključivo kupnjom Žita. Za 2018., 2019. i prvu polovicu 2020. godine imamo kontinuirani organski rast, kako financijski, tako i proizvodni. Zna se da je Kulinarstvo odnosno Vegeta i juhe naš najinternacionaliziraniji i najprofitabilniji poslovni program. Nakon što kulinarstvo nije raslo zadnjih sedam-osam godina, zahvaljujući kompetentnom i ambicioznom menadžmentu koji je pokrenuo inovacije i drugačiji pristup prodaji na pojedinim tržištima, uspjeli smo napraviti rast u prošloj godini više od četiri posto. U 25 godina postojanja nije se dogodilo da Lino Lada postane market-lider. Danas je Lino Lada broj jedan u kategoriji kremnih namaza na našem tržištu, a trenutno završavamo i investiciju na proširenju kapaciteta. Naime, došli smo do toga da Lino Ladu radimo u četiri smjene. To je jedan od najuspješnijih projekata u zadnje dvije godine u kojem su se prihodi udvostručili. U biznisu, a pogotovo u marketingu, ključno je prepoznati trenutak. Izvrstan inovacijski projekt lansiranja Lino Lade Gold te angažiranjem brend-ambasadora Zlatka Dalića neposredno nakon osvajanja srebra u Rusiji 2018. godine Lino Lada postala je hit proizvod. Tako smo primjerice samo u Konzumu u ljetnim mjesecima 2018. godine podigli mjesečni prihod s milijun na četiri milijuna kuna. Ukupne inovacije koje ljudi rade u istraživanju i razvoju zajedno s marketingom dovele su do toga da danas u našim ključnim i najprofitabilnijim kategorijama imamo organski rast koji nas je doveo do ovih izvrsnih rezultata. Podravkini rezultati u 2018. i 2019. godini isključivo su rezultati proizvodnje i prodaje hrane i lijekova, te tu nema nekih „skrivenih“ računovodstvenih stavki.

PL: U prošlosti je bilo kritika da Podravka nije moderna kompanija u smislu upravljanja. U poslovnim forumima tu je uvijek neizbježna usporedba s Atlantic grupom, koja je u tom pogledu, barem na papiru, nešto uspješnija.

Kao prvo, najveći uspjeh ove Uprave je da smo postavili menadžment koji je iznikao iz Podravke. To su sve ljudi koji imaju dugi staž u Podravci, koji poznaje Podravku, brendove i njezino poslovanje, odnosno poznaju genetski kod Podravke. Isto tako, prošli su puno pravih i kvalitetnih edukacija, šest godina surađivali smo s Nestleom. S Nestleom nismo zaradili toliko financijski koliko smo stekli znanje i iskustvo što se tiče marketinga, prodaje i distribucije. Kad sam tražio ljude, upravo sam tražio takav profil ljudi – s iskustvom iz tog vremena. To je vrijeme kada se Podravka transformirala u tržišnu kompaniju i stvorila nukleus menadžmenta koji danas posluje u Podravci. Ključni ljudi koji danas vode naše poslovne programe bili su na istaknutim funkcijama koje su im omogućile stjecanje najboljih svjetskih praksi multinacionalnih kompanija i to nam daje privilegiju da danas imamo kompetentan i kompetitivan menadžment. Danas Podravka ima neosporan ugled u poslovnom i društvenom svijetu, a istraživanje Agencije Ipsos prije otprilike mjesec dana potvrdilo je činjenicu da je Podravka proglašena najuspješnijom i, s reputacijske točke, najuglednijom kompanijom u Hrvatskoj.

PL: U Belupo je uloženo više od pola milijarde kuna, a prodaja je porasla dvadesetak posto. Vi ste zadovoljni, ali laiku se čini da je to skroman rast u odnosu na visinu investicije. 

Što se tiče nove tvornice Belupo, treba zahvaliti gospodinu Biondiću i Kolariću te menadžmentu Belupa koji su u tom trenu imali hrabrosti izići s brojkama koje će opravdati tu investiciju. Zahvaljujući njima ta se investicija i ostvarila. Danas imamo dvije tvornice. Belupo puno više raste količinski nego financijski, jer cijene lijekova, pogotovo u regiji, idu prema dolje te se svake godine snižavaju. Ono što me veseli je potencijal koji je ostvaren na tržištu Rusije. Prošle je godine više od 30 milijuna eura vrijednih lijekova Belupo izvezao na tržište Rusije, te ove godine bilježimo rast od 12 posto. Godinama količinski rastemo, no povremeno nas u financijskom segmentu poljuljaju problemi s tečajem rublje. Svaki menadžment mora imati dugoročnu viziju te novu tvornicu treba gledati kroz duže vremensko razdoblje. Stara tvornica radila je šest dana u četiri smjene i bilo je puno prekovremenih subota i nedjelja. To jednostavno nije bilo održivo. Belupo danas uspješno brodi, ima tri uspješna ključna tržišta – Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Rusiju te priliku za rast i na svim ostalim tržištima na kojima Belupo posluje.

PL: Bliže se parlamentarni izbori, a imenovanje uprave u Podravci oduvijek je ovisilo u izbornom pobjedniku.  Što mislite, hoće li eventualna promjena parlamentarne većine utjecati i na duljinu Vašeg mandata?

Podravka ima svoje Korporativne standarde upravljanja usklađene sa Zakonom o trgovačkim društvima i tržištem kapitala. I u skladu s tim Nadzorni odbor je jedini koji odlučuje o mandatu Uprave koji traje do proljeća 2022. godine. Rezultati kompanije te doprinos predsjednika i svakog člana Uprave u tome su ključni kriteriji. Što se tiče parlamentarnih izbora, za poduzetnike i gospodarstvenike ključan je temelj da politika stvori što bolji okvir u kojem će se gospodarstvo razvijati. I zato, mogu se samo složiti i pridružiti mišljenju većine te jednom od naših najvećih i najutjecajnijih gospodarstvenika gospodinu Branku Rogliću da se Plenković pokazao kao savršen, odlučan i odličan premijer, posebno u upravljanju teškim i kriznim situacijama u kojima se Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo našlo dvaput u zadnje tri godine.

PL: Već duže se najavljuje izmještanje proizvodnje iz kompleksa u Starčevićevoj. Najavili ste i izgradnju nove(ih) tvornice(a). Postoje li još takvi planovi? Koja će se proizvodnja prva izmjestiti? Ukratko, hoće li biti dugoočekivanih ulaganja u Koprivnici, barem što se tiče prehrambenog sektora?

Naš je prioritet modernizirati cijelu prehrambenu industriju. Belupo je izgradnjom nove tvornice napravio pretpostavku da se može razvijati i generirati novi rast. U prehrambenoj je industriji mnogo novca utrošeno uzalud kroz propale projekte diljem svijeta, a nažalost, nije se moderniziralo ono od čega živimo. Na lokaciji u Starčevićevoj postoje još tri tvornice, „Kokteli“ (Lino žitarice, Dolcela i Kviki). Projekt izgradnje nove tvornice na Danici trebao je već početi, no s obzirom na korona-krizu premjestili smo ga za jesen. Cilj nam je da najesen krenemo s investicijskim ciklusom te projektima modernizacije cijele proizvodnje, a nakon toga slijedi i izgradnja logističko-distributivnog centra također u industrijskoj zoni Danica u Koprivnici. Sadašnji logistički centar ne zadovoljava tehničke preduvjete da bi se skladištenje i distribucija hrane odvijali prema današnjim potrebama, te će nam se ovaj projekt kvalitetno nadovezati na tvornicu Koktela i Dolcele. Cijela ta modernizacija Podravci će osigurati podizanje efikasnosti poslovanja, veću konkurentnost i dugoročnu viziju daljnjeg organskog rasta.

PL: Što je s obnovom upravne zgrade? Već se godinama priča o njenoj obnovi.

Završen je idejni projekt obnove sedmerokatnice, dali smo priliku lokalnim arhitektima. Koprivnička Forma biro je ta koja nas prati, upravo da pokažemo da Podravka treba biti ta koja će biti generator razvoja lokalnog gospodarstva i dati priliku lokalnim firmama. Ljudi su vrlo stručni, puni entuzijazma i napravili su vrlo kvalitetan projekt rekonstrukcije sedmerokatnice koji će vrlo skoro krenuti u daljnju proceduru. On je zapravo već trebao biti u realizaciji, ali nismo htjeli u jeku korona-krize ulaziti u takve investicije. No, kad se ove investicije realiziraju, s tvornicom, logističko-distributivnim centrom i upravnom zgradom, govorimo o gotovo milijardu kuna ulaganja u Koprivnicu.

PL: Kakva je suradnja s Gradom i gradskom upravom?

Na početku je bilo dosta nespretnih izjava od strane gradonačelnika koji je nažalost bio pod tuđim utjecajem, no danas s gradonačelnikom imam vrlo korektnu suradnju, puno bolje se razumijemo nego na početku. Informirali smo ga o našim investicijskim namjerama za razvoj Podravke, a samim time i Koprivnice, i izrazio je veliko zadovoljstvo i podršku. Pored toga, vrlo kvalitetnu suradnju, kada je riječ o lokalnoj zajednici, imamo i sa županijskom upravom na čelu sa županom Korenom s kojima razvijamo cijeli niz vrlo pozitivnih projekata u županiji. 

PL: Podravka je uvijek bila uključena u sport. Kako gledate na budućnost dvaju sportskih kolektiva za koje se najviše izdvaja, NK-a Slaven Belupo i RK-a Podravka Vegeta? 

Ponosan sam da smo od Slavena Belupa napravili kvalitetan klub koji nema probleme što se tiče opstanka u ligi kao što je to bilo prije. No, nažalost, promijenile su se okolnosti u nogometu, tako da smo s istim budžetom prije bili drugi ili treći u ligi, a danas nismo u mogućnosti biti na petom ili čak šestom mjestu. Danas imamo sedmi budžet lige, ali ono što je sigurno je da je Slaven Belupo siguran i stabilan prvoligaš. Ona vremena kad su u Koprivnici gostovali europski velikani su, nažalost, za sada prošla. Ono što me posebno veseli je rukomet. Susreli smo se s gubicima, s bezizlaznom situacijom u klubu, no zahvaljujući inicijativi bivših igračica koje su ostvarile velike karijere, poput Mirande Tatari Šimunović koja je iznijela plan oporavka, danas imamo europsku Podravku u Koprivnici, igramo Ligu prvaka, imamo punu dvoranu. U rad Kluba vratili smo još jednu legendu Podravke Vlatku Mihoci koja vrlo uspješno upravlja poslovanjem Kluba. Proračun za RK Podravka podigli smo na gotovo milijun eura, no svaki se taj euro isplatio kroz igranje Lige prvakinja i medijsko praćenje kao i stvorenu pozitivnu atmosferu. Rukomet ima snažniju tradiciju od nogometa. Veseli me što je na svakoj europskoj utakmici opet puna dvorana i da svi zajedno gradimo europski klub. Slavena Belupa i Podravke Vegete nećemo se nikad odreći. Oni nisu samo ponos Podravke i Belupa, već i grada Koprivnice te cijelog kraja.

Foto Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Ludbreg do sad isplatio 350 tisuća kuna

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik iznijela je podatke o dosad isplaćenim naknadama građanima, poduzetnicima i poljoprivrednicima koji su na neki način

15 dana zatvora i 1300 kuna kazne

Muškarac (43) u subotu je oko 16 sati u Starigradu u Koprivnici upravljao je osobnim automobilom pod utjecajem alkohola od 2,89 promila – izvijestila je

  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

  • Pročitaj sljedeće...

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI