VELIKA SMRTNOST Od posljedica ove zarazne bolesti umre više od dva pacijenta na stotinu oboljelih

Porast broja umrlih od upala pluća pripisuje se većem broju umrlih upravo u najstarijim dobnim skupinama, preko 60 godina – vele u HZJZ-u


Autor: podravski.hr — 04.01.2019. / 15:08 Aktualno

Odjel za infektivne bolesti koprivničke bolnice

Upala pluća najsmrtonosnija je zarazna bolest u Hrvatskoj, koja ubija više ljudi nego sve ostale zarazne bolesti skupa, piše u nedavno objavljenom izvješću Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o zaraznim bolestima u Hrvatskoj.
Od upale pluća preklani su oboljele 7634 osobe, a umrlo njih 170, što daje najvišu stopu smrtnosti od te bolesti zadnjih godina, od nemalih 2,23 umrlih na sto oboljelih. Za usporedbu, na drugome je mjestu bila tuberkuloza sa 27 smrtnih slučajeva, a tek na trećemu gripa, od koje su prošle „sezone“ umrle 23 osobe. Ukupno su u 2017. godine od zaraznih bolesti u Hrvatskoj umrle 264 osobe.
U izvješću piše kako je lani prijavljen gotovo dvostruko manji broj oboljelih od upale pluća nego rekordne 2015. godine, ali je smrtnost bila veća.
– Porast broja umrlih od upala pluća pripisuje se većem broju umrlih upravo u najstarijim dobnim skupinama, preko 60 godina – vele u HZJZ-u.
Živote su lani od zaraznih bolesti još odnijeli bakterijska sepsa (13), enterokolitis (11), virus HIV i AIDS (10), meningitis i mišja groznica (po 3), listerioza (2) te leptospiroza i legionarska bolest (po jedan).
HZJZ epidemiološku situaciju u zemlji s jedne strane ocjenjuje prilično povoljnom stoga što su bolesti povezane sa siromaštvom, lošim higijenskim uvjetima i niskim stupnjem obrazovanja rijetke ili sporadične, poput trbušnog tifusa i dizenterije, te stoga što je kroz godine program cijepljenja gotovo iskorijenio mnoge bolesti.
– Međutim, epidemiološka situacija može se procijeniti i potencijalno nesigurnom jer postoje određeni rizični faktori kao što je nedovoljno dobra sanitacija na određenim područjima, posebice što se tiče zbrinjavanja otpada, poplave, značajne migracije ljudi: ekonomske migracije, turističke itd., kao i postojanje povećanog rizika od pojave emergentnih (novih) bolesti u svijetu – naglašavaju, s druge strane, u HZZJ-u.
Na tragu tih bojazni je i ovogodišnja epidemija groznice Zapadnog Nila, koja je odnijela dva života.
Zabrinutost u HZJZ-u izražavaju i zbog toga što u zadnjih nekoliko godina pada procijepljenost nacije.
– Vidljiv je kontinuirani pad obuhvata tijekom zadnjih pet godina za gotovo sva cjepiva u primovakcinaciji, što je nepovoljno stanje koje u pojedinim podskupinama populacije može uzrokovati epidemije već potisnutih bolesti. Tako smo već 2015. godine registrirali epidemiju morbila (ospica) s ukupno 220 oboljelih, u kojoj smo svjedočili širenju virusa u džepovima nisko procijepljene populacije nakon importiranja virusa u Hrvatsku – vele u Zavodu.
Zaključuju kako je trend smanjenja povjerenja građana u vakcinaciju zaustavljen, o čemu govore ovogodišnje rekordne brojke o interesu za cijepljenje protiv gripe. (hš)
FOTO: ARHIVA