Veliki intervju: Dr. Vadla otvoreno o koronavirusu i koliko trebamo biti u panici

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Svjetski mediji, pa i naši, na dnevnoj bazi izvještavaju o razmjerima epidemije novog soja virusa poznatijeg pod imenom koronavirus. Čim netko dođe iz inozemstva i ima simptome bolesti koji se ne razlikuju od simptoma prehlade ili gripe – pojavi se sumnja da je baš on zaražen koronavirusom. Nasreću, dosad u Hrvatskoj nismo imali zaraženih, a vlada li s razlogom panika pitali smo Draženku Vadla, ravnateljicu županijskog Zavoda za javno zdravstvo, koja je i sama u županijskom Kriznom stožeru.

No, nije samo koronavirus tema od posebnog javnog interesa, to je svakako i naš virus gripe koji svake godine uzme nekoliko života. Kako se čini, sezona se tek zahuktava i bit će još mnogo, mnogo oboljelih.

PL: Svijetom vlada određena panika zbog pojave koronavirusa. Jesu li svjetski, pa i naši mediji to „napuhali“ ili se stvarno moramo bojati?

Trenutno u našoj županiji, kao ni u ostatku Hrvatske, nitko ne bi trebao biti zabrinut. Svatko tko se nalazi u Hrvatskoj, a nije bio u Kini ili u bilo kakvom kontaktu s oboljelom osobom ili osobom za koju se sumnja da je zaražena, može biti siguran. Trenutno je vjerojatnije da netko oboli od virusa gripe nego od koronavirusa. Vlada „panika“ vjerojatno zato što se radi o novom, neistraženom obliku virusa, a manje zbog toga što je toliko „opasan“. Za sada se još utvrđuju putovi širenja, tako da se spominje cijela lepeza mogućeg načina širenja koronavirusa, od direktnog kontakta s oboljelom ili zaraženom osobom i njihovim izlučevinama, putem zraka, hrane, od majke na dijete, putem krvi pa čak i spolnim putem.

Također se još uvijek istražuje mogući izvor zaraze, pretpostavlja se da se radi o nekoj životinji, ali isto tako da se virus može prenijeti s čovjeka na čovjeka.

Trenutno je vjerojatnije da netko oboli od virusa gripe nego od koronavirusa

PL: Broj oboljelih svakog dana raste. Sve više…

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koji se mogu naći na web-stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i koji se svaki dan ažuriraju, s danom 8. veljače u svijetu su registrirane 34.822 laboratorijski potvrđene oboljele osobe od koronavirusa i 724 umrlih (do današnjeg dana broj umrlih prešao je 1000 op.a.). Na isti dan u Europi je bilo 32 oboljelih (do danas 41 op.a.), a u Hrvatskoj nije zabilježeno obolijevanje osoba od koronavirusa.

U Hrvatskoj se svi putnici koji dolaze iz rizičnog područja, a to je kontinentalni dio Kine, stavljaju pod zdravstveni nadzor prema pisanim preporukama Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Znači da svi putnici koji su unutar 14 dana došli iz Kine budu od strane policijskog službenika upućeni sanitarnom inspektoru koji izdaje rješenje o stavljanju osobe pod zdravstveni nadzor i obavještava lokalnog dežurnog epidemiologa ili ako osoba pokazuje znakove bolesti, upućuje ga na liječenje. Tom prilikom uključuju se djelatnici hitne službe za siguran prijevoz osobe i infektolozi u bolnicama, te se radi rane dijagnostike izuzimaju propisani uzorci kako bi se potvrdila ili odbacila sumnja da je osoba zaražena koronavirusom.

PL: Kako izgleda taj nadzor potencijalno „sumnjivih“? Može li tu doći do kakvog propusta u sustavu?

Možemo reći da u ovom slučaju imamo sreću jer se u Hrvatsku u pravilu ne dolazi direktno iz Kine gdje je žarište epidemije, tako da su svi putnici već u drugim zemljama, koje isto tako poduzimaju sve potrebne mjere nadzora, bili pregledani. No, opreza nikad dosta, tim više što se smatra da osoba može oboljeti i 14 dana nakon što je bila u kontaktu s oboljelom ili zaraženom osobom, tako da sve mjere opreza mora provoditi i zdravstveni sustav Hrvatske. Smatram da je zdravstveni sustav, vezano za rano uzbunjivanje i protok informacija, a samim time i provođenje mjera, izuzetno dobro organiziran. I ovom prilikom pokazalo se da je Krizni stožer Ministarstva zdravstva zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo vrlo brzo uspostavio izuzetno dobar protok informacija, izradio upute i smjernice o postupanju i proslijedio prema županijskim zavodima za javno zdravstvo koji su sve relevantne informacije prosljeđivali svim ostalim zdravstvenim ustanovama.

Slični virus nazvan SARS koronavirus pojavio se u Kini 2002./2003. godine

S novim spoznajama, možemo reći, na dnevnoj bazi dolazilo je do ažuriranja smjernica i komunikacije sa svim relevantnim stručnjacima koji su zaduženi za provođenje određenih aktivnosti.

U skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti epidemiološka struka u cijeloj je Hrvatskoj pripravna 24 sata, tako da je omogućen nesmetan protok informacija. Svaka osoba koja je bila u Kini unazad 14 dana, temeljem rješenja sanitarnog inspektora, stavlja se pod zdravstveni nadzor koji provodi epidemiološka služba u skladu sa smjernicama. Stoga o svakom takvom pojedincu imamo informacije o njegovom kretanju i provodimo zdravstveni nadzor i praktički je nemoguće da potencijalno zarazna ili oboljela osoba izmakne kontroli zdravstvenog sustava. Možemo postaviti pitanje ilegalnih prelazaka, ali i te osobe su negdje bile nadzirane prije ulaska u Hrvatsku i gotovo je nemoguće da nisu evidentirani. Nitko ne može ući u naš zdravstveni sustav, a da već prije nije registriran. Jako je mala vjerojatnost, ne mogu je ni zamisliti.

PL: Nakon antraksa, SARS-a, MERS-a i ebole ovo je u kratkom vremenu novi soj virusa. Međutim, čini se da nije toliko opasan.
S obzirom na dosadašnje spoznaje o simptomima koji mogu varirati od blagih simptoma poput obične prehlade, preko simptoma sličnih gripi do težih oblika s u palom pluća i do sada zabilježenim smrtnim slučajevima koji su na razini od dva posto od svih oboljelih, možemo reći da smo prije nekoliko godina imali slične zarazne bolesti sa znatno većom smrtnošću.

Slični virus nazvan SARS koronavirus pojavio se u Kini 2002./2003. godine i od njega je oboljelo više od 8000 ljudi u 37 zemalja, a 774 je umrlo (smrtnost oko 10 posto). Drugi sličan koronavirus pojavio se 2012. godine u Saudijskoj Arabiji i nazvan je MERS koronavirus. Od njega su oboljele 2494 osobe u 27 zemalja, a 858 je osoba umrlo (smrtnost oko 35 posto).

Nama je najpoznatiji virus gripe koji se javlja u pandemijskom obliku jer oboljelih ima na svim kontinentima i uvijek uzrokuje povećanu smrtnost u populaciji.

PL: Što s osobom koja sumnja da možda ima koronavirus? Koja je procedura u takvim slučajevima?

Kao što sam spomenula, postoje pisane upute od strane Kriznog stožera Ministarstva zdravstva s kojima su svi zdravstveni djelatnici upoznati i koje moraju slijediti. Ako je osoba stigla iz Kine i razvila simptome kao što su kašalj, grlobolja i kratak dah, prevozi se vozilom hitne pomoći u lokalnu bolnicu u kojoj se započinje liječenje te se izuzimaju uzorci kao što su bris nosa, grla i uzorci iz donjeg dišnog sustava kako bi se laboratorijski potvrdila ili odbacila sumnja da je osoba zaražena koronavirusom. Dijagnostika se obavlja u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu, a nalaz je gotov za 4 do 10 sati. Moram napomenuti da se sumnja postavlja jedino u onih osoba koje imaju navedene simptome i koje su unazad 14 dana boravile u Kini, a ne u drugim zemljama u kojima su do sada registrirani oboljeli od koronavirusa.

PL: Postoje određene teorije zavjere. Da je virus umjetno napravljen, da je ili smišljeno pušten ili da je nekome „pobjegao“ iz laboratorija.  
Uvijek je pojedinim ljudima zanimljivo raspravljati o teorijama zavjere. Ja ne razmišljam na takav način i ne mogu pojmiti da bi itko pokušao bilo kakve manipulacije koje bi rezultirale ovom pojavom novog koronavirusa.

Više razmišljam o realnoj prirodnoj mogućnosti zaraze ljudi novim mikroorganizmima koji postoje u prirodi, u životinjskom svijetu ili koji možda prelaskom s jednog domaćina na drugi mutiraju i u suživotu ljudi i životinja iz nekog razloga, nama trenutno nepoznatog, „odluče“ promijeniti domaćina i zaraze ljude koji onda i obole pa i umru jer je to za ljudski organizam nešto novo, nepoznato i neprihvatljivo.

Preventivne mjere, naročito za zarazne bolesti, vrlo su važne i u ovom slučaju

Mikroorganizmi su vrlo „čudna bića“ i zasad možemo reći da su, koliko se god mi trudili, nekoliko koraka ispred naše civilizacije. Lakše i brže se prilagođavaju i stoga lakše opstaju bez obzira na sve što se događa u okolišu.

Nije me iznenadila ni smrt liječnika koji je prvi u javnost dao informaciju o koronavirusu, pa on je samo čovjek koji im se prvi našao na putu. Bio je izložen, a lijeka, znamo, nema! Virus ne bira ni godine ni zanimanje, niti jeste bogati ili siromašni. Bit će zapamćen kao liječnik koji je svojim aktivnostima potaknuo pripremu za ovu novu epidemiju.

PL: Kažete lijeka nema, no stručnjaci razvijaju određenu vrstu cjepiva. Navodno su na tragu otkrivanja prave „kombinacije“?
Da, lijeka nema kao ni za većinu virusnih infekcija. A nema ni cjepiva. Određena nastojanja da se pokuša razviti cjepivo postoje, no za sada su nam na raspolaganju samo preventivne mjere i simptomatska terapija.

PL: Što možemo mi učiniti, kako se sačuvati od mogućeg oboljenja?

Preventivne mjere, naročito za zarazne bolesti, vrlo su važne i u ovom slučaju kad se još ne zna točni put prijenosa virusa i sve ih moramo primjenjivati. Pritom mislim na osobnu higijenu s naglaskom na higijenu ruku, konzumiranje zdravstveno ispravne hrane i vode, održavanje higijene prostora s redovitim provjetravanjem prostorija, izbjegavanje velikih skupova ljudi u zatvorenom prostoru, izbjegavanje kontakta s nepoznatim životinjama, oboljelim osobama, prakticirati odgovorno spolno ponašanje, itd.

PL: Jesmo li spremni ako se ipak pojavi koronavirus u našoj županiji? Iz koprivničke bolnice poručili su kako je 30 kreveta u izolaciji spremno.

U našoj županiji također je bio sastanak kriznog stožera te smo razmijenili informacije i svaka ustanova u svom dijelu nadležnosti pripremila se za eventualnu pojavu zaraženih ili oboljelih osoba od koronavirusa.

Imali smo dosad nekoliko „uzbuna“ zbog antraksa, SARS-a i ebole. Svaka zdravstvena ustanova ima potrebna sredstva i opremu, a zdravstveni djelatnici svaki u svom segmentu rada educirani su za takve situacije.

PL: Je li pojava tih „novih“ virusa trend, kako se uopće to događa? Je li kriva klima, djelovanje čovjeka, tehnologija?

Na to je pitanje teško odgovoriti. Nikad se ne zna što se zbiva u prirodi i kako čovjek svojim djelovanjem utječe na promjene i pojave oko nas.

Antraks mi je djelovao kao neka vrsta zastrašivanja, a ne prirodna pojava kao ovaj koronavirus ili SARS. Nema pravila, ako razmotrimo koronaviruse, onda je između SARS-a i MERS-a prošlo 10 godina, a evo sad se pojavio novi koronavirus za osam godina. Sve zemlje svijeta dostupne su nam u nekoliko dana, putovanje je jednostavno i brzo, sve dobro i manje dobro nam je nadohvat ruke i vijesti se vrlo brzo šire bez obzira na to gdje smo.

PL: Ipak, nama je mnogo bliža i opasnija gripa.
Naravno. No, sezona gripe tek je u zamahu. Kasni oko dva tjedna, očekujemo da će se broj oboljelih u nekoliko sljedećih tjedana još povećavati jer još nismo dostigli vrhunac. Sezona gripe traje dva do tri mjeseca i obično ima uzlaznu putanju, vrhunac koji može potrajati kraće vrijeme i onda silaznu putanju. S početkom prošlog tjedna imali smo registrirane 764 oboljele osobe od gripe, prvenstveno su to bila djeca školske i predškolske diobi. Starije osobe se većinom kontinuirano cijepe pa su zaštićene. U cjepivu protiv gripe bile su komponente virusa koji upravo cirkulira u prirodi, tako da je većina cijepljenih i zaštićena.

PL: Ovo čudno vrijeme, u kojem nemate ni pravu zimu ni pravo ljeto, zasigurno utječe na pojavu virusa i njihove razmjere?

Sigurno i klimatske promjene imaju određen utjecaj kako na ljude, tako i na mikroorganizme. Bilo bi bolje da imamo „oštrije“ zime s temperaturama ispod nule i ne tako vruća ljeta. Svako godišnje doba ima svoje prednosti i dobrobiti kako za vegetaciju, tako i za razvoj mikroorganizama. Većina mikroorganizama ne podnosi niske ili vrlo visoke temperature. Mikroorganizmima za njihov rast i razvoj svakako treba stanica, bilo ljudska ili životinjska, stoga većina virusa ne može dugo opstati u vanjskoj sredini. Mikroorganizmima nije cilj ubiti domaćina, nego na neki način uspostaviti suživot jer u protivnom moraju „tražiti“ novog domaćina, a onda se na tom svom putu modificiraju i prilagođavaju upravo da bi opstali.

PL: Govorili ste o cijepljenju protiv gripe i učincima. Pojedinci sumnjaju u učinkovitost, pojavljuju se pokreti protiv cijepljenja, neki idu tako daleko da tvrde da cjepiva uzrokuju teške bolesti.

Cijepljenje je za sada najučinkovitija preventivna populacijska mjera i treba je u potpunosti provoditi. Naravno da postoji mogućnost reakcije, jer nažalost nema ništa što je sto posto sigurno u životu. Međutim, dokazana je višestruka korist od cijepljenja u odnosu na eventualnu štetu i stoga za mene ne postoji nikakva dilema. Svakako cijepiti! Reakcije na cjepiva, ako ih ima, najčešće su blage, u smislu crvenila, otekline i bolnosti na mjestu primjene cjepiva, a rjeđe su sistemske u smislu povišene temperature i opće slabosti. Cjepivom protiv gripe mogu se cijepiti i djeca i odrasli ako ne boluju od neke zarazne bolesti i nisu alergični na određene sastojke cjepiva.

U našoj županiji već dugi niz godina postižemo visok postotak procijepljenih osoba iznad 95 posto za sva obvezna cjepiva koja se primjenjuju u dječjoj dobi, a i postotak procijepljenih protiv HPV iz godine u godinu sve je veći, što ukazuje na pozitivan stav i roditelja i mladih te svjesnost o važnosti cijepljenja.

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Gradonačelnik Mišel Jakšić sigurno u Saboru

Prema privremenim rezultatima DIP-a i nakon 100 posto prebrojanih i obrađenih glasova u II. Izbornoj jedinici, koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić s osvojenih 4620 preferencijalnih glasova, što

  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI