Vještice među nama: Kod Podravke Doroteje su našli muški ud, u Križevcima su mučki ubili dvije curice

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Feljton dr. Hrvoje Petrić

Prva poznata parnica u Koprivnici vezana uz vještičarenje, odnosno prizivanje vraga, pokrenuta je 1676. protiv Ivana Prosenjaka. Koprivničanka Elizabeta Laslov, supruga Wolfganga Zajfrida, tužila je 1678. Margaretu Doričić, suprugu Petra Benčaka, jer je tvrdila da je vještica. Kako nije bilo dokaza, parnica je bila odgođena. Iste godine je Elizabeta, supruga Jurja Bosaka, tužila Margaretu, suprugu Luke Sabola, jer je tužiteljicu nazvala vješticom. Uz to je tvrdila da je u parnici protiv Mihaela Skudića upotrebljavala vještičje čini. Budući da se optužena nije pojavila na ročištu, sud je presudio u korist tužiteljice.

Knjiga Malleus maleficarum služila je kao vodič u prepoznavanju, progonu i likvidaciji “vještica”

Agata, supruga Šimuna Pečulije a zatim Tome Belošića, tužila je 1679. Helenu, suprugu Stjepana Jantakovića, zbog vrijeđanja jer je rekla tužiteljici da je zavela i „zacoprala“ njenoga muža, no tužba je bila odbačena. Gradski fiskus Mihael Lukarić je 1679. kao tužitelj pokrenuo tužbu protiv Doroteje Hoine zbog djela čaranja i praznovjerja. Naime, kod nje je 1670. pronađen muški ud i druge stvari koje su joj služile kod čaranja. Kako nije bilo novih dokaza, parnica je zbog neutemeljenosti odbijena do provođenja istrage.

Zbog „vražjih čina“ je 1699. bio optužen Nikola Sokol iz Koprivnice. Četiri su žene 1700. optužene „zbog stanovitih vražjih čina“, odnosno da su vještice. Ispitivali su ih torturom, ali one su negirale svoj utjecaj na požar za koji su bile optužene. Mučene su tako da su ih svezanih ruku i nogu „vu vode“ namakali „ili budu splavale ili ne“. Iste 1700. godine je Elizabeta zvana Vidačka (udova remenara) bila ispitivana pod torturom. Optuživali su ju da je vještica. Na isti su način bile ispitivane još dvije žene. U procesu je zabilježeno, uz ostalo, „ženi se vrag skazal vu betegu, bil je v muškomu kipu, mlad 12 leta“.

Elizabeta je navodno surađivala s „pajdašicom“ po imenu Sofka „koja copernju mast zna delati“. Također je zapisano: „Jenkrat pri galga s oblakom je bila tretkavica, a one su znale da je to grmljavina pa su bežale pod muški krov, letale su po zraku i mazale se coprnjom maščom pod pazuhom“. Također 1700. godine bile su optužene tri žene „zbog coprije“ da su namjerno štetile plodnosti vinograda, i to retroaktivno. One su se branile „da za nikakvu copriju ne znaju, jedinu kaj znaju vračiti s travama vu betegu, i to z božjom pomoći“. Ispitivali su ih torturom, ali nisu uspjeli dobiti priznanje. I kasnijih je godina bilo primjera ispitivanja putem torture „zbog magičnih čina“. Npr. 1701. je optuženo više žena koje su bile pregledane, a na tijelu su imale „znak vraga“. Helena Školnik, zvana Cvijena baba, na lijevom je ramenu imala dijabolički znak.

Spaljivanja navodnih vještica 1585

Poznato je i kako je u seljačkom linču 1689. u Križevcima na lomači spaljeno pet žena. Njihova imena nisu poznata.

Praznovjerje dijela koprivničkih stanovnika vidi se iz preslušavanja svjedoka u procesu protiv navodne vještice 1698. godine. Iskazi svjedoka su najvjerojatnije bili neuvjerljivi gradskom sucu pa „vještica“ nije bila procesuirana.

U 18. stoljeću je zabilježeno više slučajeva suđenja „vješticama“, iako sva dokumentacija o tome nije ni približno istražena. Jedno od ispitivanja bilo je provedeno 2. prosinca 1730., kada se pokušalo istražiti je li Mara Zagorec (Papava) nekome prijetila i naškodila „vještičarenjem“. Istražitelji su postavili pitanje svjedocima: „Jeli zna zvedok, chul, ali videl, da bi komu Andrassa Zagorcza sena, imenom Mara, vu szellu Zablatju sztojecha, drugach kmeticza i podloznicza gospona Budora i gospe Anne Kuzertics pogrozila sze bila szoprium i naszkodila, ali ne?”.

Nikola Friščić iz Zablatja svjedočio je sljedećim riječima: „Povedal je i pozvedochil, zevakvem modussem. Da potlam kamli gore imenuvani zvedok, rib hodil lovit; okollu zetve proszesne, letta szada tekuchega 1730. i potlam kambi domom iz lova dossel, tho zachula je gore szpomenuta na ribe hodil, i onde ramno pripetila sze ie bila razvagnul; onda iela i ona prosziti, da i nie rib nai da. Koter szvedok odgovoril je zovemi rechmi: Koi hoche ribe ieszti, nai ide lovit, ali pak nai plati; metem toga odeszla domom vechekrat szpomenuta Mara, nikai negovorechi i kad sze je priblizaval vecher, onda zimnicza gore imenuvanoga zvedoka jela tresti, tak da szkoro poldrugi tjeden vsze jednako je ga terla, hoc per expressum declarato, da ne szamo, da bi ga zimnicza terla, nego taki chesz treti dan vnochnom vremenu je doszla bila szpomenuta Mara pitat da zakoi se je szvetsztvom dal pogaditi i kad bi bila tho zgovorila, onda imajuchi pri szebi jednu sztaru metli z kojum je ga bila vsze po glave i po obrazu, tak da osztraha szkoro bi bil vumerl, i takmu sze je videlo da mu je na njem rubaschu razdrapila. Metem toga vu thom sztrahu i dan posztal i razvetil sze.

Spaljivanje vještica 1531.

Tho videchi, gore imenuvani szvedok, da nebu ztoga dobro: issel szvojemu gosponu pleba – nussu na tusbu i povedal mu je casus, kak z njim gore vechekrat szpomenuta Mara hodila. Pripetilo sze je da plebanus ramno onda issel vu szello Zablatje, jel je gospon plebanus govoriti nje musu imenom Andrassu Zagorczu aliter Papavu, da ako zdobra ne ochini, da on drugam hoche tusbu dati. Tho zachuvssi Mara groznju taki on dan josche odhlenulo schloveku.“

O svjedočenju Matije Szmetschnjaka iz Zablatja zabilježeno je sljedeće: „Povedal je zvedok, da potlemkam bilo sze je pripetilo, da zvinje gore szpomenute Mare na vert imenuvanoga zvedoka dossle, i kada bi bil issel tirat van iz verta, zapazila je Mara Papava tak zvana, da recheni zvedok szvinje goni i pasz z njim szkupa bil je; taki zagrozila sze je ovakvem modussem i rechmi formaliter: „Schakaj ti kertak, hoche ti ga sal biti“. I kak sze je pogrozila taki kvecheru zimnicza sztrasna ie ga sztrapila, i taki onu noch, pred njega doszla z jednem velikem nosem hotejuchi ga zaklati, na kominu vu kuhinje kode je szpal. I onde vu kuhinje ober njega je napravila jednoga velikoga raszta, iz kojega raszta z onem svojem nosem zversje jela klesztiti i na gore szpomenutoga zvedoka obalati. Potlam pak szatem priela zvedoka ter ga ober dimnjaka na kadilo della i postavila; tho tulikaj sze je videl da je jedno ognilo na rasztu bilo, i ono ognilo dole szpomenuta Mara uzela i onoga szvoiega nosa nabruszila, z kojem je hotela zaklati zvedoka.

Barbara Šafar je izjavila: „Poveda i zvedochi gore imenuvani zvedok, kak i z kakvem modussem Mara Papava pred tremi letmi je hodila i nje naszkodila i zbog kakvoga zroka: i naime naipervich pripetilo sze je, da ono letto jedna ruszka obrodila zrednje i kada bi bila zozrebela, onda iszla ie treszt ruszek gore szpomenuti zvedok i otreszla je kai gore na ruszke bilo. Metem toga ramno ide Mattak Jazvecz i vidi da ruszku tresze zvedok, jel ie prosziti taki Matak Jazvecz ruseck zaradi svoje sene, koia za ono vreme bila betesna. Odneszla szpomenuti zvedok nekoliko ruszek Jazveczu, koti zapazi Mara Papava tak zvana, koia pred szvoiemi vrati ie sztala i pitala je gore imenuvanoga zvedoka kam ide i kai noszi.

Odgovorila je zvedok, da noszi nekoliko ruszek Jazveczeve sene, zatem prichela je i Mara Papava prosziti, da bi i nje ruszek dala. Odgovorila je zvedok da ih nema i ono malo dobra, koi ie lahko decza pojedu. Poverne sze schesz malo vreme zvedok od Jazvecza Matteka hise, josche naide zmirom Maru Sztoicku. Nazopet iela je pitati Mara zvedoka, ie li pak ne da za isztinu ruszek. Kotera odgovorila da neda ar ih nema; drugo je tho da nema schassa sze mutiti, ar na goszpotschinu taki zel mora iti, i potlam kam bi bil zvedok odessel napole zet i ondeko tejuchi zeti, toti dobro dva puta nezazenje da ju zimnicza ie popala, tak da komaj domom z velikum mukum doszla gore vechekrat szpomenuti zvedok, i kad je doszla posztavila sze je pred szvoj oblok na szuncze i onde lesala ie. Za thoga doide nje dever, tho je tho gore imenuvanoga zvedoka, i jel je nje govoriti za kai na posztel ne ide lesat, ar na szunczu bude glava bolela.

Poszluhnula je szvoige devera imenuvani zvedok. Iszla je od obloka vu ganjk, koti zapazi na szamom pragu Maru Papavu, szedeczu onda taki jela ie vikati: „Jesus i Maria“, szvedok „kai to tu delass, Mara?“ Onda odgovorila ie Mara: „Daj mi ruszek“. Zatem chiszta mira Mara nekam odeszla i nje drugi dan lagle posztalo. Zatem pripetilo sze je po thom toga na letto dan, na szamo Magdalenje, da szu sze decza na vulicze, tak gore szpomenutoga szvedoka decza, kak i drugech szuszedov igrala; metem toga doszla szu decza pred dvor Mare Papave toti na mah jedne deklichke tesko posztalo i taki zimnicza jela trapiti, tak da takvom sztrahu dete ie bilo, da z njiednem modussem sztrahotu tisziti ne bilo mochi; koie dete ne presztaneze jelo krichati z rechmi ovemi: „Mama, mama, nedaite me, nedaite me!“ po nekoliko puti. Jela je pitati mati dete szvoie kaisze i pred kem boi. Dete lesztor jednako vikalo i na pokoncz koncza, kad bi bila sztrahota detetu proszla, iela je mati pitati zdobra kai sze je sztraszila. Onda dete odgovorila matere: „Ja bi povedala, da bi szmela“. Jela mati dete batriveti, da sze nai ne boi, nai szlobodno pove. Dete povedalo ie da ju je Mara Papava hotela z nosem zaklati. Zatim dete ginulo i ginulo i potlam iz onoga szveta preminulo ie.“

Iduća svjedokinja je bila Ana Friščić koja je izjavila: „Poveda i zvedochi zvedok, zbog kakvoga zroka, zrechenem zvedokom tesku muku i jahanje chinila i najpervich bila je dala Mara Papava jednoga szira, druge senske glave imenom tulikaisze Mare, drugach hisne tovarussicze pokoinoga Ivana Stanekovicha, da bi ga na prodaju na Legrad odneszla, kakti i odneszla ie. Metemtoga szira ne mogla prodati taki, nego ona pak gore szpomenute Annae dala i pred nju dela da ga ona naj prodaje; negdo pak dossel k njoj, ter szira vkral i odneszel i potlam kam bi bila domom doszla szpomenuti zvedok doszla taki k njoj Mara Papava pitat, je li szira prodala, koia ie odgovorila da ga negdo kral.

Onda ona, tho je tho, Mara Papava jela prosziti grossa za szira. Odgovorila je na to zvedok da ona szama ne duzna kvarna biti, nego poloviczu. Raszerdila sze Mara Papava, ter otide od zvedoka govorechi: “Ako mi zdobra naplatis szira, budesz videla, kai sztoga bude.” Toti josche onu noch doszla je Mara kuhinju kade i szpala gore szpomenuti zvedok, i onde je nju obiahala kakti katana konja, ter ju jela biti i govorechi: “Plati mi szira, ono ti je vrag pod loitru.” Po nekoliko puti ona onda molisze Mare Papave i obechala da hoche taki zutra platiti szira, metemtoga doszlo je jutro, i tho na szam dn szvete Annae pripetilo sze je drugi put, da gore szpomenuti zvedok iszla je z bratom szvojem na sinokossu szina szpravlat i kad bi bili na tu szinokossu doszli, ond z njednem modussem szena ne mogla gore szpomenuta anna, illiti zvedok szpravlati, ar je vsza poterta bila, nego poszla ie za germje i onde iela sze je kopitati. Toti doide pak Mara Papava i onde pak objahala nju i prichela tako kiniti i muku zadavati vszakoiachku, govorechi pak: “Gde moi szir? Zakai mi grossa nedass?”

Onda pak molila sze da ga taki hoche doneszti, lesztor naj pove kam bi doneszla. Onda odgovori Mara Papava: “Ja bidem na vertu boba brala, tam ga doneszi.” Doide domom iz sinokosse rechena zvedok; iellaje povedati szvoje matere, kakvom sztrahu ie bila, zbogh szira koiega na Legradu szu vkrali, onda mati rechene gore Anne y zvedoka pitala je kade ie pak Mara Papava, vem neje doma. Onda z velikem sztrahom iela povedati da je na vertu szvojem y onde boba bere. Odneszla je taki toga grossa mati na vert kam i rekla ie donesti i vzela ga ie. Metem toga doszla pak i treti put i onda josche szto puti vekssu muku je zavdala hotejuchi ju vumoriti; po muke one pak doneszla je szpomenuta Mara gibanicze ter je davala, da bi ju jela y okolu putri vsze okolu the gibanicze ie nametala. Doszlo jutro i gibanicze je nesztalo.“

Posljednja svjedokinja je bila Katarina Globek iz Zablatja. Ona je izjavila: „Vu vremenu koszitve doszla je proszit Mara Papava bile melle i zbogh toga zrok, kai ne dala melle, taki sze je pogrozil i kak sze je pogrozila, taki onda jedno dete zimnicza zterla, da zasze ne znalo. To je bilo jeden petek. Drug da taki sobotu zkazala sze je gore veche krat szpomenuta Mara detetu, da je doszla i z jednem pszom, koi pasz jel ie dete drapati, ona pak z nosem klati. Jelo dete vikati: “Jai, mama, nedaite me, ar me Mara hocheju z nosem zaklati i njihov pasz oklati i odrapiti”.

Godine 1740. na vlastelinstvu Rasinja su kao “vještice” bile osumnjičene sljedeće žene: Katarina Knežek rođ. Jadanić iz Kuzminca, Margareta Jelekin rođ. Ritak iz Rasinje, Katarina Kolarić rođ. Geci iz Subotice Podravske i Helena Jadanić, udovica Mihaela Kriczeka. Slijedio je istražni proces. Tijekom mučenja, Katarina Kolarić optužila je još nekoliko žena da su se bavile “vještičarenjem”: Margaretu Črlenec iz Rasinje, Katarinu Jakupanec iz Rasinje, Anu Đurđević iz Trnovca Bartolovečkog, Margaretu Matošić iz Dubrave, Helenu Repač iz Kutnjaka, Helenu Drožđarina iz Grbaševca, Magdalenu Bizačina iz Gorice i Doroteju “Doričinu sneha” iz Subotice Podravske.

Zbog optužbe da su „vještice“, smrtno je stradalo niz Križevčanki nepoznatih imena. Godine 1740. spaljeno je sedam odraslih Križevčanki, a dvjema njihovim kćerima prerezane su žile jer su ih smatrali “vješticama” poput njihovih majki. Jedna je imala pet, a druga sedam godina. Iduće, 1741. godine, spaljene su još četiri Križevčanke čija su imena nepoznata.

Dana 22. travnja 1758. osuđena je posljednja „vještica“ u Hrvatskoj. Radilo se o Križevčanki Magdi Logomer zvanoj Herucina. Osuda je podnesena vladarici Mariji Tereziji na potvrdu, skupa sa spisom pravnog predmeta. Marija Terezija je svojim osobnim pismom od 9. lipnja 1758. naredila banu Franji Nadasdyju da Magdu Logomer Herucinu hitno dopremi u Beč. U Beču su dvorski liječnici i istražitelji utvrdili da ona nije “vještica”. Optužbu Magde Logomer zvane Herucina detaljno je obradio dr. Zdenko Balog, isto kao i njezin život u Križevcima nakon oslobađanja. Nju su, između ostaloga, optužili za liječenje travama, izazivanje bolesti, pretvaranje u muhu itd.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI