Vraća se povratna naknada za ambalaže mlijeka i jogurta od 1. srpnja. Poskupljuje litra mlijeka

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Kao što se lani najavljivalo, boce mliječnih proizvoda vraćaju se u sustav povratne naknade i to od 1. srpnja, iako je to trebalo biti još početkom godine. To znači i da će se milijuni komada plastične ambalaže adekvatno zbrinuti. 

“Sukladno Uredbi o izmjeni Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i Pravilniku o izmjeni Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda uključuje se u nacionalni sustav povratne naknade 1. srpnja 2021.”, rekli su za 24sata iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

No to znači i novi rast cijena.

Znači, proizvod će, pojašnjavaju nam upućeni, poskupjeti 52 lipe jer je 50 lipa povratna naknada, a 2 lipe još je naknada za zbrinjavanje koju plaća proizvođač, no ući će u konačnu cijenu proizvoda. Kupac će tako platiti 52 lipe, a u povratu dobiti 50.

Iako je vraćanje mlijeka u sustav povratne naknade trebalo biti 1. siječnja, proizvođačima su dali rok da se prilagode jer svježe mlijeko dolazi uglavnom sa domaćih farmi.

Povratna naknada od 0,50 kuna vrijedit će za ambalažu mlijeka, bočice mliječnih proizvoda, poput primjerice jogurta, od dva decilitra i veće. Naknadu će imati prema tome imati sve bočice i boce od dva decilitra i više, kako od  tekućih jogurta, tako i svih tekućih mlijeka i mliječnih proizvoda.

Da se naknadu uvodi opet od 1. srpnja ranije je bio potvrdio i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sad je to potvrdilo i Ministarstvo.

Skupili smo više od 700 milijuna boca u 2019.

“Pitanja ambalaže važan su dio i Europskog zelenog plana. Komisija će predložiti da se sva ambalaža može ponovno upotrijebiti ili reciklirati do 2030. godine. Kod nas je 2019. sakupljeno 701,368.136 boca u sustavu povratne naknade, od toga 414,311.089 PET boca, 179,091.447 limenki i 107,965.600 staklenih boca. Taj broj se povećava iz godine u godinu”, kažu u FZOEU.

‘Povratne naknade za mlijeko težak udarac za domaću proizvodnju’

Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) krajem ožujka su rekli da je uvođenje povratne naknade za mlijeko težak udarac za domaću proizvodnju te su zatražili od Vlade da opozove tu odluku. Vladi su tada poslali zahtjev “da se još jednom preispita ova odluka koja će zasigurno nanijeti dodatni udar na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda domaćih proizvođača, koji se i inače teško nose sa sve većom uvoznom konkurencijom, ali i brojnim nepoštenim trgovačkim praksama koje su prisutne na tržištu u Hrvatskoj”.

“HPK je stava da će uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode imati snažno destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj”, istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Dodao je i kako se svježe mlijeko koje je 100 posto mlijeko proizvedeno na hrvatskim mliječnim farmama dominantno pakira u PET ambalažu, a uvođenjem povratne naknade domaće će mlijeko na polici trgovina za krajnjeg kupca poskupjeti za visokih 50 lipa (po litri).

Istovremeno, krajnji će kupac uspoređujući cijene mlijeka u trgovini birati jeftiniji proizvod te u Komori drže kako će potrošači svježeg mlijeka postati potrošači jeftinijeg – trajnog mlijeka u tetrapak pakiranju.

Iz Komore upozoravaju kako u kategoriji trajnog mlijeka na hrvatskom tržištu dominira mlijeko privatnih robnih marki koje je pretežno uvozno i koje se vrlo često potrošačima nudi i po dampinškim cijenama.

Sličnih naknada, kako navode, nema u većini država EU “koje vode brigu o svojoj proizvodnji te na sve moguće načine nastoje olakšati poslovanje domaćih proizvođača”.

Tako primjerice od svih članica EU tek devet članica ima organizirani sustav povratne naknade, a kod svih je isključena povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode. U ostatku svijeta sustav povratnih naknada postoji u 41 zemlji i u svima su također isključeni mlijeko i mliječni proizvodi, kažu u HPK-u.

U Hrvatskoj je pak proteklih godina svijesti o povratu plastičnih boca dodatno narasla te je “ovo novo uvođenje naknade sigurno još jedan oblik parafiskalnih nameta na teret domaćih proizvođača i proizvodnje”, ističu iz Komore.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar upozorava kako će Vlada uvođenjem povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode dovesti do smanjenja potrošnje svježeg mlijeka, a samim time i do pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

“Uvođenje povratne naknade direktno je pogodovanje trgovačkim lancima i daljnjem jačanju uvoza trajnog mlijeka”, poručio je Rešetar.

Iz HPK su podsjetili i kako je Odbor za mljekarstvo nedavno pozvao nadležne državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se zadnjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja, šahovnice i kockice, čime se obmanjuje potrošače da se radi o domaćem mlijeku. (24sata)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI