ZANIMLJIVO I DOSJETLJIVO Stručnjaci otkrivaju kako uštedjeti na grijanju tijekom hladnih zimskih mjeseci

A da bi sve funkcioniralo kako treba važno je da dimnjačarska služba obavi svoj redovni posao


Autor: podravski.hr — 19.10.2018. / 11:50 Aktualno

Marinko Bagarić, član Uprave KC Plina

Jeste li znali da dizanje temperature na termostatu za samo jedan stupanj znači čak pet posto veći račun za plin? Upravo to tvrdi Marinko Bagarić, član Uprave KC Plina, najvećeg gradskog distributera.

Mnogi već griju, a za njih, kao i za one koji se tek spremaju, pitali smo stručnjake kako dobro zagrijati naše stanove i kuće i pritom paziti da računi za plin ne budu veći. Marinko Bagarić navodi kako nema potrebe za hodanjem u kratkim hlačama i kratkim rukavima.

– Od onih mjera koje ništa i malo koštaju su odzračivanje radijatora i cijele instalacije, spuštanje vanjskih roleta i navlačenje zavjesa noću, kako bi se što manje smanjili gubici topline kroz prozore i vrata. Zimi treba koristiti što deblje zastore – navodi Bagarić i dodaje kako radijatori ne bi smjeli biti zatvoreni namještajem i prekriveni zastorima ili nečim drugim.

– Dio cijevi od grijanja koje prolaze kroz negrijane prostore treba izolirati i spriječiti gubitak topline. Raspore na prozorima i vanjskim vratima treba zatvoriti ljepljivim trakama. Ne sušiti rublje na radijatorima, treba smanjiti temperaturu prostora noću, održavati vlažnost zraka u prostoriji, jer je vlažni zrak ugodniji i topliji od suhog zraka, a pozitivno djeluje i na zdravlje te dišne organe – domeće Bagarić.

Posao dimnjačara važan je zbog naše sigurnosti

Doznajemo i kako ventiliranje prostorija treba obavljati kratko i intenzivno, kako se zidovi ne bi ohladili i gubila akumulirana toplina. Za sunčana vremena razgrnuti zastore i dići rolete, kako bi što više sunčevih zraka ušlo i besplatno zagrijalo prostor. Također, ističe kako je moguće i postaviti aluminijsku foliju na zid iza radijatora kako bi se reflektirala toplina od folije nazad u prostor.

A da bi sve funkcioniralo kako treba važno je da dimnjačarska služba obavi svoj redovni posao. Potrebno je kontrolirati i očistiti dimnjake kako bi se otklonili ostatci čađe, dok je plinski dimnjak također potrebno čistiti da ne bi bilo začepljenja koje mogu prouzročiti vanjski materijali ili životinje.

– Kontrola i čišćenje plinskih dimnjaka radi se dvaput godišnje, a dimnjaka na kruto gorivo najmanje četiri puta godišnje. Od kraja protekle godine mora se
kod svakog čišćenja plinskog dimnjaka napraviti i kontrola povrata ugljičnog monoksida u prostor, a jednom u dvije godine kontrola rada plinskih ložišta – kazuje iskusni koprivnički dimnjačar Goran Trubelja.

Ističe kako je važno da se peći na kruta goriva čiste jednom mjesečno, dok plinska trošila čisti i servisira ovlašteni serviser.

– Iznimno je bitno dopustiti dimnjačaru da napravi kontrolu i čišćenje dimnjaka na vrijeme, te treba redovno servisirati bojler kako bi imao bolju iskoristivost i pravilno sagorijevanje – navodi na kraju. (ib, sm)