Jesu li djeca značajan izvor širenja zaraze koronavirusom? Deset mjeseci od početka pandemije stručnjaci su još podijeljeni u pogledu tog pitanja, što vladama otežava odluku treba li zatvoriti škole ili ne.
Tijekom prvog vala pandemije stvorio se znanstveni konsenzus po kojemu bi djeca mogla biti važan vektor u širenju novog koronavirusa, kao što to i jesu kad je u pitanju virus gripe. A zatim je stiglo ljeto i prevladala je druga teorija – nekoliko je studija ukazivalo na to da djeca, posebno ona manja, nisu tako zarazna.
– Znanstvena literatura to nije razjasnila – kaže epidemiologinja Dominique Costagliola s pariške Sorbonne. Ti evidentno kontradiktorni rezultati nisu olakšali stvari onima koji odlučuju o ravnoteži zdravlja njihovih građana i njihove ekonomije. Činjenica je da su u proljeće brojne studije pokazale da djeca, koja rijetko pokazuju simptome infekcije koronavirusom, nisu visoko zarazna za ostale članove obitelji, no to je bilo u vrijeme kad su škole bile zatvorene, a širenje virusa usporeno, napominje epidemiologinja Zoe Hyde, profesorica na Sveučilištu zapadne Australije.
– Većina studija o odnosu COVIDA i djece provedena je tijekom karantena ili u vrijeme niskog prijenosa virusa u zajednici – napisala je Hyde u časopisu Medical Journal of Australia. No, neke novije studije iz Sjedinjenih Država, Indije i Južne Koreje dovele su u pitanje pretpostavku o tomu da djeca nisu toliko zarazna. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je rezultate studije provedene na 300 ljudi u kojoj je zaključeno da je “transmisija koronavirusa među članovima kućanstva česta, bez obzira na to je li riječ o odraslima ili djeci”. Puno opsežnija britanska studija objavljena prošli tjedan pokazuje drugačiju sliku.
– Življenje s djecom do 11 godina starosti nije povezano s povećanim rizikom od infekcije koronavirusom, razvojem bolesti COVID-19 ili smještajem u bolnicu – pokazalo je istraživanje Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu i Sveučilišta u Oxfordu utemeljeno na podacima prikupljenim među više od devet milijuna odraslih. Djeca od 12 do 18 godina predstavljaju određen rizik, ali malen, zaključeno je u studiji.
– Djeca mogu prenijeti virus ostalima, no čini se da se to događa rjeđe nego među odraslima – kazala je epidemiologinja WHO-a Maria Van Kerkhove. Mlađa djeca među sobom virus prenose rjeđe nego tinejdžeri vršnjaci međusobno jer je kod njih stopa infekcije otprilike jednaka kao u odraslih.
– Kad imaju simptome, djeca ispuštaju slične količine virusa kao odrasli i mogu zaraziti druge kao što to čine odrasli, nije poznato kakva je situacija sa zaraženom asimptomatskom djecom – objavio je u kolovozu europski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Ako je mogućnost da djeca prenose koronavirus dvojbena, nema nikakve sumnje da su ona općenito ili asimptomatska ili imaju lakše oblike bolesti u usporedbi s odraslima. Ovoj znanstvenoj raspravi na važnosti daje i politički nabijeno pitanje o tomu trebaju li škole ostati otvorene.
Većina škola u brojnim zemljama bila je zatvorena tijekom proljetne karantene što je kompromitiralo obrazovanje djece i izazvalo velik pritisak na roditelje.
– Svi razumiju koliko su škole važne za djecu, ne samo za obrazovanje, nego i za njihovo mentalno zdravlje i sigurnost. U nekim slučajevima djeca se ondje i hrane – rekla je Van Kerkhove. Mnoge zemlje, uključujući Francusku, Britaniju, Irsku i Austriju, uvele su ponovno nacionalne karantene, potpune ili parcijalne, kako bi zaustavile drugi val širenja virusa, ali su ovaj put škole ostavile otvorenima.
– Rizik povezan sa školama nije nula i to nitko ne tvrdi – kazao je francuski zdravstveni dužnosnik Daniel Levy-Bruhl, dodavši da se izolirani slučajevi ipak moraju staviti u perspektivu.
– Veliki broj škola otvoren je diljem svijeta i, u najvećoj mjeri, nema problema – zaključio je. (hina)
FOTO pazinstina.info
