Hrvatska od 1. siječnja i službeno ulazi u Eurozonu, a našu valutu, hrvatsku kunu, zamijenit će euro. Barem je takav plan. Protekli tjedan održano je Nacionalno vijeće za uvođenje eura na kojem je premijer Andrej Plenković istaknuo kako je uvođenje eura dobro za nas jer „nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi za građane i poduzeća, smanjit će se kamatne stope, a donijet će i poticaj u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga…“
– Depoziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, to je bilo u studenom 2021., a 50,3 posto ukupnog plasmana banaka čine plasmani u eurima – kazao je Plenković i potvrdio kako bi se nove cijene u eurima trebale isticati već od ove jeseni, a uz njih kune će također biti platno sredstvo čitavu 2023. godinu.
Novac će građani moći mijenjati bez troškova, onaj koji je u banci će se automatski konvertirati. Guverner HNB-a Boris Vujčić potvrdio je kako će za kredite fiksne kamatne stope ostati, a primjenjive će se „zaokruživati“.
– Potrošač ne smije biti u lošijem položaju nego što je bio prije – napomenuo je Vujčić i naveo kako, bude li razlike u decimali, onda će ići na trošak banke.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je novi Zakon o uvođenju eura, a on je trenutno u savjetovanju do 15. veljače. Prema njemu moći ćete u jedno vrijeme zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica, a više od toga će se vjerojatno naplatiti kroz naknadu. No, građani će moći napraviti transakcija koliko žele i izbjeći naknadu.
FOTO Ilustracija
