Željka Kolar: ‘Tok Drave kakav mi imamo neke su države uništile i sad za tim žale.’

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode jedna je od javnosti najmanje poznatih ustanova na području županije. Međutim, njezina uloga vrlo je važna. Ustanova, na čelu s ravnateljicom Željkom Kolar, ima zadatak očuvati najvrjednija prirodna blaga na području Koprivničko-križevačke županije. Osim aktivnosti vezanih za očuvanje zaštićenih područja, Ustanova provodi i brojne projekte kroz koje se širu javnost želi što više informirati o prirodnim vrijednostima na našem području.

PL: Možete li reći nešto o ustanovi koju vodite. Tko vam je osnivač, kakvi ciljevi i aktivnosti?  

Osnivač Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, je Koprivničko-križevačka županija. Njena osnovna djelatnost je zaštita, održavanje i promicanje, na temelju Zakona o zaštiti prirode zaštićenih područja. Na području Koprivničko-križevačke županije imamo 15 zaštićenih područja koja su rasprostranjena diljem županije. Svrstana su u različite kategorije zaštite, te dio njih ima lokalno, dio državno, a dio i međunarodno značenje.

Naša ustanova, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, također upravlja i s još 15 područja koja su sastavni dio ekološke mreže Natura 2000 Republike Hrvatske.

Sve aktivnosti koje naša ustanova provodi na područjima kojima upravlja imaju cilj očuvanja temeljnih vrijednosti zbog kojih je svako pojedino područje dobilo status zaštićenog područja.

PL: Postoje različite razine zaštite među spomenutim područjima. Koje su one?

Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštićena područja u županijskoj nadležnosti raspoređuju se u razrede i mogu biti od državnog ili lokalnog značaja. Možemo se pohvaliti da u našoj županiji imamo pet zaštićenih područja čija je zaštita od državnog značaja. Radi se o pet posebnih rezervata: Posebni rezervat Đurđevački pijesci, Posebni rezervat Mali Kalnik, Posebni rezervat Veliki Pažut, Posebni rezervat Crni jarki i Posebni rezervat Dugačko brdo. Ostalih deset zaštićenih područja ima lokalni značaj. Od tih područja tri su spomenika prirode: Stablo pitomog kestena u Močilama, Skupina stabala hrasta lužnjaka u Repašu te mali zoološki lokalitet livade u Zovju. Imamo dva značajna krajobraza, a to su Kalnik i Čambina, dvije park-šume, Borik i Župetnicu, dva su i spomenika parkovne arhitekture, park kraj osnovne škole i park kraj poljoprivredne škole u Križevcima, a najmlađe i najveće zaštićeno područje u našoj županiji je Regionalni park Mura – Drava. Na površini od 16780 ha nalazi se na teritoriju Koprivničko-križevačke županije, a proteže se još i kroz Međimursku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju. Njegova ukupna površina iznosi oko 87680 ha, a on je i dio međunarodno važnog Prekograničnog Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav između Hrvatske i Mađarske koji je UNESCO proglasio 2012. godine.

PL: S kim surađujete u provedbi svojih aktivnosti?

Surađujemo s brojnim pravnim i fizičkim osobama, javnim ustanovama za zaštitu prirode iz drugih hrvatskih županija, nevladinim nacionalnim i međunarodnim  udrugama, jedinicama lokalne samouprave te brojnim ostalim korisnicima zaštićenih područja kojima upravljamo. Ono što mi želimo i što nam je posljednjih godina jedan od glavnih ciljeva jest da što više promoviramo zaštićena područja naše županije te da educiramo širu javnost o njihovoj bioraznolikosti. Da bismo to uspjeli, smatramo da moramo početi od mladih generacija, stoga već imamo jako dobru suradnju s odgojno-obrazovnim institucijama. Surađujemo s mnogo škola i vrtića za koje organiziramo terenske obilaske zaštićenih područja gdje djeca na samome terenu, neposredno ili putem edukativnih materijala te uz pomoć informativno-edukativnih i interpretacijskih sadržaja, koje smo kroz svoje aktivnosti postavili na mnogim zaštićenim područjima, mogu upoznati prirodne vrijednosti naše županije, a i načine kako se uključiti u aktivnosti njihova očuvanja.

Želim napomenuti da mi kao ustanova imamo svojstvo javnopravnog tijela te prilikom određenih zahvata predlažemo uvjete i mjere za aktivnosti koje se planiraju provoditi na zaštićenim ili Natura 2000 područjima kojima upravljamo. Cilj toga je očuvanje temeljnih vrijednosti pojedinog zaštićenog područja.

“Možemo se pohvaliti da u našoj županiji imamo pet posebnih rezervata prirode, što je najviša razine zaštite na županijskoj razini.”

PL: Kome predlažete te mjere?

Pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju provoditi zahvate koji bi mogli utjecati na temeljna svojstva ili ciljeve zaštite pojedinog zaštićenog ili NATURA 2000 područja kojim upravljamo, od nas traže prijedlog mjera i uvjeta zaštite prirode. Mi, kao jedan od segmenata koji predlaže svoje mjere i uvjete, nastojimo kod zakonski dopuštenih zahvata, gdje je god to moguće, istovremeno omogućiti i korištenje i očuvanje prirode. Međutim, moram napomenuti da dopuštenja za bilo kakve zahvate na zaštićenim područjima ne dajemo mi, odnosno naša Javna ustanova, već ovisno o kategoriji zaštite pojedinog zaštićenog područja, dopuštenje za zahvate i radnje na zaštićenim područjima daje ili ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode ili nadležni županijski upravni odjel.

PL: Osim svog temeljnog zadataka, provodite i brojne projekte?

Koji su projekti sada aktualni?

Trenutno smo uključeni u provedbu pet EU projekata. Projekt Održivo upravljanje i povećanje atraktivnosti Đurđevačkih pijesaka vrijedan je oko 17,3 milijuna kuna.  U sklopu projekta postavljene su klupe za parkiranje bicikala i odmor posjetitelja, očišćen je dio posebnog rezervata od nepoželjne vegetacije, produžena je postojeća poučna staza, edukativne table, postavljen je hotel za kukce, održavaju se radionice. U suradnji sa stručnjacima izrađena je studija valorizacije prirodnih vrijednosti Đurđevačkih pijesaka s prijedlogom mjera za njihovo očuvanje i još mnogo toga. Taj projekt provodimo u suradnji s Gradom Đurđevcem, Turističkom zajednicom Grada Đurđevca i LAG-om Podravina.

Drugi važan projekt koji je u provedbi, a provodimo ga u suradnji s Općinom Legrad i našom Regionalnom razvojnom agencijom, je projektPromicanje održivog razvoja prirodne baštine općine Legrad. Ukupna vrijednost tog projekta je oko 4,8 milijuna kuna , a glavne aktivnosti provode se na području Šoderice. Većina aktivnosti tog projekta već je provedena, te je uz izgrađenu šetnicu na Šoderici izgrađena sjenica i vidikovac/promatračnica čiji je prvi dio evidentirao stanje prirode na tom području, a drugi je dio dao pregled postojeće bioraznolikosti i smjernice za njeno  očuvanje. Treći projekt u čije smo provođenje trenutno uključeni je Riverside ukupne vrijednosti približno 950.000 eura. Provodimo ga u suradnji s Javnim ustanovama za zaštitu prirode Virovitičko-podravske, Međimurske, Osječko-baranjske i Varaždinske županije. Glavni je cilj ovoga projekta izraditi Zajedničku politiku očuvanja prirode. Četvrti projekt u čije smo provođenje trenutno uključeni je projekt Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000. Ukupna vrijednost tog projekta je 186.000 kuna. Naša ustanova u sklopu tog projekta planira izraditi planove upravljanja za nekoliko Natura 2000 područja kojima upravlja i to za dio područja ekološke mreže koji obuhvaća gornji tok Drave i Mure. Peti projekt u čije smo provođenje trenutno uključeni je DRAVA LIFE – Integrated River Management, ukupne vrijednosti 4,6 milijuna eura. Provodimo ga u suradnji s Hrvatskim vodama, WWF-om Austria, Udrugom za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek te Javnim ustanovama za zaštitu prirode Virovitičko-podravske i Varaždinske županije. Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, što će se postići provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode te nevladinim organizacijama radi bolje zaštite od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu, povećati rekreacijsku vrijednost zaštićenog područja, izraditi poučne staze uz rijeku Dravu te poboljšati uvjete za upoznavanje i posjećivanje zaštićenih područja uz rijeku Dravu i Muru.

Također, valja napomenuti da, kao pridruženi partneri, sudjelujemo u provođenju još dva vrijedna projekta.

PL: Spomenuli ste pet posebnih prirodnih rezervata koji uživaju najvišu razinu zaštite na županijskoj razini. Koje su njihove posebnosti?

Da, na području županije postoji takvih pet područja. To su Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci, Posebni rezervat Crni jarki, Posebni rezervat Dugačko brdo, Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut i Posebni botanički rezervat Mali Kalnik. Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci zaštićen je 1963. godine u površini od 19,50 hektara, kao posljednji, nepošumljeni ostatak 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka, tzv. „Hrvatske Sahare“, da se sačuva rijetki preostali dio pješčanih naslaga specifičnog reljefa i stanište važno za opstanak osebujne vegetacije pijesaka, endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, te velikog broja biljnih i životinjskih vrsta od kojih neke ne možemo naći nigdje drugdje u Hrvatskoj. Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Crni jarki proglašen je zaštićenim područjem 1992. Značajan je zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije sastojine takve vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi. Posebni botanički rezervat šumske vegetacije Dugačko brdo zaštićen je 1973. godine u površini od 10,91 hektara. Rezervat je lociran u blizini Koprivnice, a dodiruje i jugoistočne obronke Kalnika. Čini ga miješana šumska sastojina, u kojoj najzastupljenija bukva ima reprezentativan značaj.

Cilj je zaštite toga lokaliteta očuvati postojeću stogodišnju šumsku sastojinu. U tome rezervatu nalazi se trajna ekološka ploha površine 1 hektara. Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut zaštićen je 2011. godine i nalazi uz tokove i na utoku rijeke Mure u Dravu. Karakterizira ga ispresječenost kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima, niskim obalama i riječnim adama, raznolikost reljefa kao i biljnog i životinjskog svijeta. Sastavni je dio Regionalnog parka Mura – Drava i NATURA 2000 područja, kao i prethodna tri rezervata radi očuvanja brojnih vrsta, prvenstveno ptica, ali i radi očuvanja stanišnih tipova. Posebni botanički rezervat Mali Kalnik morfološki i pejzažno najizdvojeniji je dio planine Kalnik. Svrha zaštite je očuvanje botaničkih vrijednosti sadržanih u vegetaciji stijena, što je rezultat specifičnog reljefa, sastava tla, klime, ekspozicije i hidroloških odnosa, što rezultira u prisutnosti nekih mediteranskih alpskih i pontskih biljaka.

PL: Imate li problema s ljudskim intervencijama i ponašanjem na zaštićenim područjima?

Da, susreli smo se s problemima koje rade ljudi. Najviše problema imamo na Đurđevačkim pijescima, tamo su učestale devastacije pa vrlo često moramo surađivati s inspekcijskim službama i policijom. Posljednja velika devastacija na tom lokalitetu bila je velika devastacija vidikovca koji je i prije toga u više navrata bio devastiran, ali smo ga uspjeli popraviti i osposobiti za uporabu, no ovom zadnjom devastacijom počinjenom ljudskom rukom taj vidikovac trenutačno je neupotrebljiv. Stoga je već napravljen projekt za izradu novoga vidikovca te prikupljamo potrebnu dokumentaciju i pratimo natječaje te se nadamo da ćemo uskoro imati mogućnost prijave projekta koji će obuhvaćati financiranje izgradnje novoga vidikovca. Također, na tom području učestala je devastacija i oštećenje informativno-edukativnih oznaka. Nedavno postavljene informativno-edukativne table izvađene su iz zemlje i pobacane uokolo. Ovdje se radilo o čistom vandalizmu. Sukladno informacijama koje imamo iz policije, počinitelji su maloljetni.

Osim toga, gotovo na svim zaštićenim područjima, velik je problem učestalo nezakonito odlaganje otpada.

PL: Što je to zapravo regionalni park Mura – Drava?

Regionalni park Mura – Drava, kao prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj, zaštićen je sukladno Zakonu o zaštiti prirode 2011. godine. Prostire se na teritoriju Koprivničko-križevačke, Međimurske, Varaždinske, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije u ukupnoj površini od približno 87600 hektara. Obuhvaća cijeli tok rijeke Mure i Drave. Na području Koprivničko-križevačke županije zauzima površinu od 16 780 hektara i predstavlja prostorno najveće zaštićeno područje u nadležnosti Koprivničko-križevačke županije i njene Javne ustanove. Cilj je zaštite tog područja sačuvati na državnoj i europskoj razini ugrožena i rijetka prirodna vlažna staništa mrtvih rukavca, vlažnih travnjaka, poplavnih šuma, napuštenih korita, meandara, sprudova te strmih odronjenih obala gdje su život pronašle brojne zaštićene i rijetke biljne i životinjske vrste, kao i očuvati bogatu kulturno-tradicijsku baštinu.

Cijelo područje Regionalnog parka Mura-Drava sastavni je dio i Ekološke mreže NATURA 2000 Republike Hrvatske. Također, to je područje sastavni dio od UNESCO-a proglašenog međunarodnog važnog Biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav. Unutar područja koje obuhvaća Regionalni park Mura-Drava nalazi se nekoliko posebno zaštićenih područja: Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut, Spomenik prirode stabla hrasta lužnjaka u Repašu i Značajni krajobraz Čambina.

PL: Koje su mjere zaštite na tom području?

Što se tiče regionalnog parka Mura-Drava, moram napomenuti da je to jedna velika cjelina, ali i područje u kojem su, uz posebne uvjete, dozvoljene gotovo sve gospodarske aktivnosti, te sukladno Zakonu o zaštiti prirode za zahvate i radnje na tom zaštićenom području treba se ishoditi dopuštenje. Ako se za zahvate ishode dopuštenja, onda su oni dozvoljeni. Ta dopuštenja daje upravni odjel nadležan za zaštitu prirode u županiji, ali ako je neki zahvat, koji se planira u prekograničnom području, dopuštenje izdaje i ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. Neke zapadne zemlje, primjerice Austrija, koja je svoje riječne tokove uredila, umjetno ih ograničila, sada rade projekte kako bi na neki način to poništili i ublažili. Žele ponovno svoje rijeke učiniti divljima i prirodnima.

Našoj rijeci Dravi to na sreću nije potrebno jer njen riječni sustav još uvijek uživa status jednog od najočuvanijih prirodnih riječnih ekosustava u Europi. 

FOTO Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI