Živimo u sigurnoj županiji prepunoj pijanih biciklista, svaki treći u zemlji je naš

Koprivničko–križevačka županija, statistički gledano, jedna je od najsigurnijih u Hrvatskoj, ako ne i najsigurnijih, barem što se tiče stope kriminaliteta. No, s druge strane, naša županija ima velikih problema s pijanim vozačima. Prema podacima policije, naši vozači, pogotovo vozači bicikala, su najpijaniji. No, krenimo redom. Iz podataka MUP-a proizlazi da je Koprivničko- križevačka županija izuzetno sigurno mjesto.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

S obzirom na to je Hrvatska izuzetno sigurna zemlja, ispada da mi živimo u jednoj od najsigurnijih regija na zemaljskoj kugli. Prema podacima za 2020. godinu, u Koprivničko-križevačkoj županiji bilo je evidentirano 1009 kaznih djela na 100.000 stanovnika, što je treći rezultat u državi i odmah smo iza Krapinsko-zagorske, a malo i iznenađujuće, Splitsko-dalmatinske županije. Također je naša policija, točnije policijska uprava koprivničko-križevačka, u samom vrhu po razriješenim kaznenima djelima. Također, u statistici teških kaznenih djela također smo u samom vrhu po sigurnosti.

Naime, u posljednje dvije godine u našoj županiji dogodilo se samo jedno ubojstvo i ono nije povezano s kriminalnim miljeom, već se radi o obiteljskoj tragediji. Također, jedina smo županija u Hrvatskoj koja u prošloj godini nije imala niti jedan pokušaj ubojstva. Isto tako, u hrvatskom smo prosjeku po krađama automobila, Doduše, u 2020. godini dogodio se negativan pomak. Pretprošle 2019. godine ukradeno je samo šest automobila, što nas je svrstalo u najbolju županiju, no u 2020.godini dogodio se velik skok te je tada ukradeno čak 16 automobila  S druge strane, podaci o sigurnosti u prometu i konzumaciji opojnih droga opet govore drukčije. Posebno su zabrinjavajući oni o konzumiranju droga i alkohola, pa ispada da smo u samom vrhu konzumacije droga i alkohola.

Naime, u 2019. godini u Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeno je 209 slučajeva kaznenih djela zlouporabe droga, što je višestruko više nego u našem okruženju. U Međimurskoj županiji zabilježena su samo 53 takva kaznena djela, u Varaždinskoj 110, a u Splitsko-dalmatinskoj, koja je po broju stanovništva četiri puta brojnija, a po reputaciji isto toliko ozloglašena, zabilježeno je tek 186 slučajeva. U 2020. godini stanje se nešto promijenilo nabolje te je u našoj županiji zabilježeno 145 kaznenih djela zlouporabe droga, što je također prema broju stanovnika vrlo visok broj. No, u još jednoj statističkoj brojci u samom smo državnom vrhu.

Naime, u našoj županiji zabilježeno je 66 slučajeva kaznenog djela omogućavanja trošenja droga, što je najviši broj u cijeloj državi po policijskim upravama. Naši dobro upućeni sugovornici, koji već dvadesetak godina prate zbivanja vezana uz „crnu kroniku“ u našem kraju, kažu da u našoj županiji ima droge, ali upozoravaju i na moguću različitu metodologiju u policijskom postupanju.

– Kazneno djelo Omogućavanje trošenje droge može biti sljedeća situacija: Vi ugostite svog prijatelja u svom domu te on pred vama konzumira drogu, a vi niste učinili ništa da to spriječite. Moguće je da policijske uprave imaju različita tumačenja tog kaznenog djela te je moguće da neke uprave takve situacije prijave, a neke ih uopće ne razmatraju – napomenuo je naš sugovornik koji je htio ostati anoniman.

No, još je gora statistika kada je riječ o konzumaciji alkohola u vožnji. Naime, u našoj županiji prošle je godine zabilježeno čak 2279 prekršaja zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, što je četvrti broj po visini u svim policijskim upravama. Usporedbe radi, policijska uprava Zagrebačka registrirala je 4888  slučajeva, što je malo više od dvostrukog broja slučajeva zabilježenih u našoj županiji. No još je važniji podatak da policijska uprava zagrebačka djeluje na području Grada Zagreba i zagrebačke županije, a to područje broji oko 10 puta više stanovnika. U apsolutnom broju ovakvih prijava prestigli smo turističke županije kao što su Zadarska, i to za više nego dvostruko, prestigli smo i Istarsku županiju, koja je poznata po svojim brojnim vinogradima.

Valja napomenuti da se radi o stanovništvom brojnijim županijama od naše i o turističkim županijama gdje u ljetnim mjesecima imamo višestruko više sudionika prometa. Uz sve to, još nismo došli do najzanimljivijeg podatka, u kojem smo državni prvaci, hoćete li u relativnim ili apsolutnim odnosima. Naime, u Koprivničko-križevačkoj županiji prošle godine zabilježeno je čak 966 slučajeva vožnje u alkoholiziranom stanju vozača bicikala i zaprežnih kola. Buduća da zaprežnih kola ima sve manje, moramo podrazumijevati da se radi o biciklima. Gotovo nestvarno djeluje podatak da je prekršaj tog tipa zagrebačka policija u prošloj godini zabilježila samo 41 put, a Splitsko-dalmatinska deset puta manje, naime samo četiri, a na razini cijele države ima 2918 takvih prekršaja.

– Lako je moguće da u našoj županiji ima nešto više vozača koji voze u alkoholiziranom stanju, ali je isto tako nemoguće da se na području gdje stanuje 10 puta više stanovnika zabilježi više od  20 puta manje takvih prekršaja. Ovdje se opet radi o drukčijem načinu rada policije. Naša policija jednostavno ima više vremena kontrolirati promet. Dakako, sve ovisi i o „politici“ policijskih uprava i napucima nadređenih kao i na koji će se način regulirati i nadzirati promet – ističe naš sugovornik i dodaje da ove brojke upravo potvrđuju da živimo u jednoj od najsigurnijih županija. – Vrlo je lako moguće da neke policijske postaje nešto blaže kontroliraju promet i recimo ne zaustavljaju bicikliste i daju im „puhati“, a neke to rade svakodnevno. No, moguće je da ta labavost proizlazi iz zaposlenosti policije dugim stvarima, većem teritoriju koji mogu pokriti s recimo istim brojem službenika i o mnogo drugih razloga, između koji može biti i lošija učinkovitost i popustljivost. No svakako je opasnije za vozača voziti pijan u Koprivnici nego u Zagrebu, ali to istovremeno znači da je isto tako mnogo vjerojatnije da će tog pijanog vozača policija maknuti s ceste. Što se pak tiče turističkih regija, tamo je vjerojatno neka druga priča – zaključuje naš sugovornik.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI