ZLATA VRIJEDNI Harambaše su posadile 800 sadnica lješnjaka. Evo koliko na njima mogu zaraditi

Kilogram lješnjaka u ljusci ovih dana na domaćem tržištu stoji i 30 kuna, a jezgra očišćenog prodaje se za čak stotinjak kuna


Autor: podravski.hr — 23.11.2017. / 18:06 Aktualno

Sadnja lješnjaka na novoj plantaži u Đelekovcu

Obitelj Harambaša iz Đelekovca kod Koprivnice bavi se ratarstvom na više od 100 hektara zemlje, ali u tom obiteljskom gospodarstvu odlučili su svoj interes proširiti i izvan ratarstva.
Ovih su dana na dva hektra zemlje posadili više od 800 sadnica lješnjaka. To su učinili na mjestu gdje je prije samo nekoliko mjeseci bio voćnjak sa stotinama stabala jabuka. Budući da je prijašnji vlasnik odustao od proizvodnje jabuka zbog vrlo niske otkupne cijene, a radi se o izrazito plodnom tlu pogodnom za uzgoj voća, Harambaše su uz pomoć prijatelja iskrčili jabuke i posadili dvogodišnje sadnice lješnjaka.
Uz dobru vijest o novim ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju u našem kraju, još bolja je vijest da će ‘mladi gazda’ u obitelji nastaviti ovaj posao.
– Moj sin Luka završava srednju gospodarsku školu u Križevcima i planira ostati na poljoprivredi. Ovo je zalog za budućnost. Željeli smo gledati malo dalje od samog ratarstva. Svi lješnjaci koji se kod nas proizvedu imaju sigurno tržište, a potražnja je daleko veća od ponude – objasnio je Ivica Harambaša.
No, za ozbiljnu proizvodnju lješnjaka potrebno je i veliko ulaganje. Dio infrastrukture već je postojao, no ovo je ipak veliko ulaganje za ovu obitelj.

Lješnjaci: zlata vrijedna kultura
Lješnjaci u pravilu imaju osiguran plasman i tržište jer je potražnja posljednjih godina u Hrvatskoj i okruženju mnogo veća od ponude. U veleprodaji prerađivačima, ali i maloprodaji za kućanstva. Kvalitetna sadnica lješnjaka može se nabaviti za 15 kuna, što znači da su Harambaše, vrijedna obitelj iz Đelekovca, svoj nasad mogle platiti oko 12.000 kuna. Uz pretpostavku da nisu koristili poticaje.
Kilogram lješnjaka u ljusci ovih dana na domaćem tržištu stoji i do 30 kuna, a jezgra očišćenog prodaje se za stotinjak kuna. Ako su točne stručne procjene kako prinos po lijesci nakon nekoliko godina može dosegnuti i pet kilograma ploda, potencijalni prihod lako se izračuna.
U slučaju obitelji Harambaša, to bi moglo izgledati ovako: maksimalan prinos plantaže je oko 4000 kilograma po sezoni. Ta količina neočišćenog lješnjaka trenutačno na tržištu vrijedi oko 120.000 kuna, a kad bi se očistio – čak 400.000 kuna. Naravno, to je sve uz pretpostavku idealnih vremenskih uvjeta, zdravog ploda i bez sušenja, što u stvarnosti nikad nije slučaj. No, da je lješnjak doista isplativa kultura, u to nema nikakve sumnje. (rm)

– Ako želite ozbiljniju proizvodnju, potrebno je navodnjavanje, ograđena zemlja kako bi se sadnice zaštitile od divljači, i još mnogo toga. Prve dvije ili tri godine ne smije se dopustiti da se okolna zemlja zatravi, pa ju je potrebno stalno obrađivati, ali nikako pesticidima, već samo mehaničkom obradom, jer ovo će biti ekološka proizvodnja – objasnio je Ivica Harmabaša, koji je dodao da nastavak ulaganja slijedi, kada i prvi plodovi, za minimalno tri godine.
– Prve ozbiljne prinose računamo tek za pet godina, a dotad ima mnogo posla. Treba kupiti strojeve za ubiranje plodova i obradu zemlje. No, kako smo rekli, ovo je ulaganje za budućnost – zadovoljan je bio Ivica.
Na pitanje o visini ulaganja, samo je sa smiješkom slegnuo ramenima i dao do znanja da troškovi nisu mali, ali vidljivo je da ovaj novac Lukini roditelji ulažu sa zadovoljstvom, jer su pozdravili Lukinu odluku da svoj život nastavi u Đelekovcu i na poljoprivrednoj proizvodnji.
Osim obitelji, u pomoć su Luki došli njegovi prijatelji, ali i prijatelji njegovih roditelja. Velik posao sadnje čak 800 sadnica u jednom danu obavilo je dvadesetak ‘volontera’.
– Ovo je primjer na koji se način može naprijed u Hrvatskoj. Sretni smo što će sin našeg prijatelja nastaviti obiteljski posao i dokazati da mladi sreću ne trebaju tražiti negdje vani, već je mogu naći ovdje, na plodnoj podravskoj zemlji – rekao je Igor Varović, jedan od pomagača, koji je bio zadužen za pečenje janjeta kako bi se dostojno proslavio početak radova na budućoj plantaži lješnjaka.

Obitelj Harambaša imala je 20-ak pomagača

Radna akcija na podizanju nasada nije mogla proći bez janjca na ražnju

Tekst i foto: Matija Dolenec

Podijeli:Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn