Zlatko Filipović: “Jedva smo dočekali ‘kreativni nered’ u županiji, gradnja brze ceste i pruge kreću početkom godine.”

Zlatko Filipović iskusan je koprivnički arhitekt, koji je na čelu županijskog Zavoda za prostorno uređenje već dugi niz godina. Svi mali i veliki projekti prošli su, recimo, kroz njegove i ruke njegovih suradnika. U njegovu uredu proteklih je godina vladala velika „gužva“ s obzirom na činjenicu da naša županija postaje jedno od najvećih gradilišta u zemlji. Tu su obnova i gradnja pruge, brze ceste prema Zagrebu, projekt Podravske brze ceste od Varaždina prema istoku, aglomeracija, ali i niz drugih manjih, ali značajnih projekata.

PL: Pred nama je realizacija velikih i brojnih infrastrukturnih, prostornih projekata koji će izmjeniti sliku županije. Je li ikad bila veća gužva u vašem Zavodu za prostorno planiranje?

– Podsjećam, plan prostornog uređenja Republike Hrvatske donesen je 1999. godine, a strategija planiranja 2017. godine. Oba dokumenta donio je Sabor RH. Od tada teku aktivnosti oko glavnih infrastrukturnih pravaca, brze ceste i željezničke pruge, koje su značajne za našu županiju – naravno i šire – za cijelu Republiku Hrvatsku, pa i regiju. Dakle, kad smo ovim našim glavnim infrastrukturnim projektima ušli u najvažnije strateške dokumente, tada smo znali da smo postigli ono glavno. Naravno da su nakon toga uslijedile „različite gužve“ kada se stvarala projektna dokumentacija.

Dobro se sjećam da naša Županija nije poropustila ni jednu priliku da „pogura“ projekt, da ubrza sve te složene procese kod stvaranja dokumentacije. Uslijedili su projekti, a to znači stalna komunikacija s projektantima za željezničku prugu i brzu cestu. Moram istaknuti da nikad nije bilo kašnjenja zbog toga što na vrijeme nije bila napravljena prostorno-planska dokumentacija, a također smo servisirali projektante s mnogobrojnim podacima koje su oni trebali. Na tom poslu se maksimalno angažirala Županija, a naravno i mi u Zavodu za prostorno uređenje. Logično, priželjkivali smo ove gužve koje danas imamo, a cijelo smo vrijeme trpjeli bezbrojna pitanja naših građana: „Kad će početi radovi“? Taj proces je blago rečeno specifičan, a nije ga moguće lako ili ukratko opisati. Na kraju moram reći da smo uspjeli, da smo zadovoljni i da ćemo izdržati „kreativan nered“ dok budu trajali građevinski radovi.

PL: Gradnja pruge i modernizacija postojeće uz sve najavljene nove i uređene postojeće objekte, najveći je nacionalni prometni projekt koji ipak nešto kasni zbog korona-krize.

– Modernizacija postojeće pruge i uz nju gradnja novog kolosijeka je popularno rečeno zaista jedna velika priča i naravno nacionalni prometni projekt. Slikovito rečeno, željeznička pruga Beč, Budimpešta, Koprivnica, Zagreb, Karlovac, Rijeka je kičma ovog prostora. Mi se fokusiramo na naš županijski prostor, jer radovi su počeli i to je jedan veliki poklon za Božić i novu godinu.

Sada, ovaj trenutak treba sagledati što sve ta pruga donosi i kako je tu blagodat moguće iskoristiti. Sada svaka općina, naša i pa i susjedne županije, mogu posložiti svoje planove u svim sektorima od prometa, gospodarstva, poslovnih zona, turizma i drugog. Na taj način će svatko sagledati i iskoristiti svoje prednosti i resurse. To je neka vrsta sportskog nadmetanja koje vodi k boljitku.

Što se kašnjenja tiče i radova općenito, slažem se, može se dosta kritizirati, ali ako sagledamo kako je to velik, složen i zahtjevan posao, može se naći i puno opravdanja za kašnjenje, jer nikada ne možete detaljno pretpostaviti dolazak pandemije, birokratske prepreke i ostalo. Uglavnom, nama je važno da ovaj posao na pruzi od Dugog Sela do Križevaca bude u potpunosti završen i prije završetka radova od Križevaca do Botova.

Zahvaljujući medijima naši građani znaju da se prvo radi priprema gradilišta, zatim izmještanje postojeće infrastrukture, a ona niz objekata na pruzi i most preko Drave, kolodvori, podvožnjaci i nadvožnjaci i tako redom. Vjerujemo da će svi rečeni radovi biti završeni u roku.

“Nama je važno da ovaj posao na pruzi od Dugog Sela do Križevaca bude u potpunosti završen i prije završetka radova od Križevaca do Botova.”

PL: Tom projektu prethodi i pruga Dugo Selo – Križevci, no ona kasni više godina. Navodno su rokovi pomaknuti na 2023. godinu, imate li informacije što je zakočilo taj dio priče?

– Zaista ne znam precizno i odgovorno reći razlog za kašnjenje radova na pruzi Dugo Selo – Križevci, jer nismo u Zavodu povezani s operativom na gradilištu. Dakle, nadzorni inženjeri i voditelji mogli bi argumentirano o tome govoriti. U svakom slučaju naš je velik interes da dočekamo dovršetak radova 2022. ili 2023. godine kako je to i definirano. Figurativno rečeno, kad rekonstrukcija pruge od Zagreba do Botova bude u cijelosti dovršena, vrijeme putovanja, primjerice od Koprivnice do Zagreba, trajat će jedan školski sat.

Ta činjenica mijenja na bolje sve segmente našeg života i rada od onih što nam odmah padne na pamet, npr. putovanje školaraca i radnika do onih sinergijskih učinaka koji se očekuju u gospodarstvu i možda najvažnije komponente, a to je sigurnost prometa. Urbanističkim očima gledano, Koprivnica time postaje kvalitetan satelit Grada Zagreba, a isto vrijedi i za Križevce i Đurđevac.

PL: Još ste 2010. godine govorili o pripremnim radnjama za Podravsku brzu cestu koja bi spajala zapad i istok zemlje. Prošlo je deset godina, no još uvijek o tom projektu govorimo u futuru. Gdje je zapelo?

Prema mojim saznanjima, Podravska brza cesta koja načelno ide od Slovenije prema istočnoj granici Republike Hrvatske i prolazi kroz Koprivnicu također je u procesu izrade projektne dokumentacije. Trenutno se rade Studije utjecaja na okoliš dionice Rasinja – Miklinovec. S obzirom na to da je varaždinska obilaznica praktički prvi dio te ceste, mi ovaj projekt sagledavamo s početkom zapravo od Cvetkovca prema Herešinu i Miklinovcu. Dio od Cvetkovca prema varaždinskoj obilaznici „u rukama“ je susjedne županije i oni također rade svoj projekt nove ceste. Često puta je naglašeno da je to jako važan pravac, jer on čini povezanost istoka i zapada, a ide načelno uz rijeku Dravu.

Kako je kraj Miklinovca predviđen interregionalni čvor, to znači da bi se u njemu križale dvije važne brze ceste, ova istok – zapad i brza cesta od Zagreba do mađarske granice. Time će naša županija postati i cestovno prometno čvorište od velike važnosti. Uglavnom, prostorni planovi u tom su smislu napravljeni i neće biti s te strane nikakva prepreka za ishođenje svih koraka do dobivanja građevinske dozvole. Dodajmo i kako postojeća cesta od Koprivnice koja prolazi kroz naselja prema Subotici Podravskoj i Cvetkovcu ostaje naša regionalna za lokalni promet, a brza cesta će ići novom trasom.

“Podravska brza cesta koja načelno ide od Slovenije prema istočnoj granici Republike Hrvatske i prolazi kroz Koprivnicu također je u procesu izrade projektne dokumentacije.”

PL: Županija koja ga je kupila bagatelno za nešto više od 400.000 kuna, ima vrlo zgodnu priču s prenamjenom rasinjskog dvorca Inkey te razvojem turističke ponude. Koliko je odmakla ta priča?

Dvorac u Rasinji dragulj je arhitektonske kulturne baštine ovih naših prostora. Nažalost, do sada je bio zapostavljen i devastiran. Tek nakon što je Koprivničko-križevačka županija kupila na dražbi dvorac, tada kreće svojevrsni optimizam glede njegove obnove. Sadržajno gledano, čitav kompleks vjerojatno će biti namijenjen za visoki turizam, ali dozvolite da je još prerano o tome govoriti. Tek smo preko javne nabave došli do projektanata, uključila se konzervatorska struka, a istovremeno čistimo i uređujemo okoliš, naravno pod stručnim nadzorom. Čim budemo imali ideju i projekt, vrlo rado ćemo ga prezentirati preko svim medija i obavijestiti javnost. Za sada je važno da su poslovi u tijeku.

PL: Nezavisni gradski vijećnik Antonio Grgić ima zanimljivu ideju očuvanja željezničkog mosta na Botovu koji bi postao muzej rijeke Drave. Podržala ga je i Županija.

Sjećam se prvih dolazaka projektanata iz Poljske prije više godina, razgovarali smo o svim elementima projekta željezničke pruge i naravno, odmah smo uočili da je postojeći most „slobodan“ za neku drugu svrhu, budući da se planira novi most za potrebe željeznice. Bila je namjera da se on sruši jer bi bio preblizu novom mostu, no mi u Zavodu smo uspjeli „natjerati“ projektante da novi željeznički most ipak pomaknu kako bi ovaj ostao sačuvan.

Tada je, uz Županiju, u razgovor bio uključen i tadašnji drnjanski načelnik Slavko Loth i nekako smo zajednički definirali da se može koristiti u turističke svrhe, ali pod uvjetom da se definira buduća funkcija, vlasništvo građevinske konstrukcije i pripadajućeg zemljišta i pojednostavljeno rečeno, da se definira tko preuzeti odgovornost za održavanje mosta.

Oko sadržaja pljušte različite ideje i to je dobro, ali predstoji precizna izrada projektnog zadatka.

PL: Čini se da se i nastavak “ipsilona” prema Kloštru Vojakovačkom priprema za sljedeću godinu. Je li ova dvotračna dionica dobro rješenje i je li trebalo pričekati uvjete da se napravi puni profil kao do Križevaca? 

Nastavak gradnje „ipsilona“ prema Kloštru Vojakovačkom prema mojim saznanjima kreće u pravom kvartalu iduće godine. Naravno da mi u Županiji zdušno zagovaramo stav da treba graditi puni profil brze ceste iz raznih razloga, ali prvenstveno iz sigurnosnih. Struka opet ima argumente koji se baziraju na brojanju prometa, a naravno da uvelike utječe i gospodarska situacija.

Dobro se sjećam sastanka prilikom posjeta ministra Olega Butkovića našoj županiji, na kojem je dogovoreno da gradnja počne čim se završi procedura s javnom nabavom, a odmah kreću i pripreme za izradu tehničke dokumentacije za dionicu od Kloštra Vojakovačkog do mađarske granice. Sada se trenutno radi Studija utjecaja na okoliš i paralelno projekt za dobivanje lokacijske dozvole, a to uključuje puni profil prze ceste o kojoj me pitate. Optimist sam i vjerujem da ćemo i tu priču privesti kraju u idućem razdoblju. Bilo bi nelogično da se radi puni profil od Kloštra Vojakovačkog do Koprivnice, a da „šturc“ od Kloštra do Križevaca ostane na pola profila.

“Pandemija i epidemiološka situacija prilično je to zakomplicirala i poremetila, ali vjerujem da neće u bitnome usporiti rečene projekte, pogotovo što se tiče segmenata projektiranja.”

PL: Postoje i oni načelno manji, ali ne manje značajni projekti kojima se bavite. Postoji li neki projekt koji vam je „zapeo za oko“, a da biste ga voljeli izgurati do kraja što prije?

Mi u Županiji, a naročito u županijskom Zavodu za prostorno uređenje, neprestano radimo interdisciplinirano s drugim našim odjelima, ministarstvima i ostalim stručnjacima, a to znači da pored ovih glavnih instrastrukturnih projekata imamo i jednako vrijedne ostale projekte vezane uz ekologiju i zbrinjavanje otpada, poljoprivredu i njen razvoj, eksploataciju mineralnih sirovina i ukljikovodika, energetiku i ostalo. Sve rečeno radi se prema načelima održivog razvoja te policentričnog razvoja naše županije.

Jedan od ciljeva je i podizanje kvalitete života u našim najvećim općinama Sokolovcu i Rasinji, po prihodima su to najslabije, ali po prirodnim resursima pravi budući milijunaši. Zato i podižemo infrastrukturu, kako se ljudi ne bi iseljavali. Jedna velika briga nam je i rješavanje praonice vagona i cisterna u Botovu. Pregovori u tom smjeru su intenzivni između HŽ Carga i HŽ-prijevoza. Također, očekujemo rješavanje tog problema u idućem razdoblju, pogotovo zbog toga što smo već napravili Studiju utjecaja na okoliš koja može pripomoći da se dobiju sredstva iz europskih fondova.

PL: Bojite li se da bi se epidemija mogla još zakomplicirati pa da se gore navedeni projekti ponovno odgode? Koliko je teško uopće raditi u ovakvim okolnostima?

Pandemija i epidemiološka situacija prilično je to zakomplicirala i poremetila, ali vjerujem da neće u bitnome usporiti rečene projekte, pogotovo što se tiče segmenata projektiranja. Na sreću, razvojem informatike nama je moguć rad i od kuće. Inženjeri svih struka neprestano komuniciraju jer im to tehnika i tehnologija omogućuju, nije važno da svi sjede u jednoj prostoriji. Znamo da je dobro pripremljena dokumentacija i dobivena građevinska dozvola posljedica dobre organizacije posla i da zahtijeva puno vremena, zato i mislim da COVID-19 situacija ne bi trebala značajnije utjecati na te procese.

PL: Kako vi gledate na projekt obnove središnjeg koprivničkog trga, parka i susjednih trgova? Je li odluka da se ide u novu gradnju umjesto ‘face-liftinga’ opravdana?

Bio sam dio tima s Damirom Crnkovićem i Zdravkom Sarapom oko prve revitalizacije središnjeg koprivničkog trga. Još dok sam radio u Beču slao sam crteže i druge materijale u Koprivnicu. Bilo je tada dosta intelektualaca koji su se zdušno zauzeli da nastane „novi“ trg. Ja sam tada imao misao vodilju da će to biti magnet oko kojeg se događa sav život Koprivnice i cijele regije. I tada je bilo teško odrediti zonu obuhvata. Oko toga su vođene različite i pravno priznate kvalitetne rasprave. Današnja odluka da se ide u novu gradnju je smjela i ne mogu je komentirati, jer sam i emotivno vezan uz svoj projekt. Osobno sam oblikovao našu fontanu i vidim da ona ostaje u svim varijantama i to mi je drago. To je za mene uvijek bio „pant oko kojeg se suče život“. Odluke su možda najteža stvar u procesu projektiranja i izvođenja. Ja uvijek slušam što govore građani i struka i zagovornik sam rasprava i demokratskih procesa bez obzira na to je li konačan rezultat meni osobno po volji.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI