Znanstvenici dokazali: Čujemo samo ono što želimo čuti

Ljudi ovise o svojim osjetilima u doživljaju stvarnosti i svijeta oko sebe. Usprkos tome što su osjetila jedini prozor prema vanjskom svijetu, ljudi se rijetko propitkuju koliko nam realno ta osjetila prezentiraju fizičku realnost oko nas. Posljednjih 20 godina neuroznanstvena istraživanja otkrila su da cerebralni korteks stalno stvara pretpostavke o tome što će se iduće dogoditi, a da neuroni zaduženi za procesuiranje tih podražaja prepoznaju samo razliku između očekivane realnosti i stvarne realnosti.

Tim neuroznanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu, vođeni profesoricom dr. Katharina von Kriegstein, predstavio je nova otkrića koja pokazuju da ne samo cerebralni korteks, nego cijeli auditorni trakt tumači i prikazuje zvukove prema prijašnjim očekivanjima.

Kako bi ovo ispitali i dokazali, koristili su magnetsku rezonancu kako bi snimili odgovor mozga 19 ispitanika dok su im puštali dijelove zvukova. Sudionici su morali otkriti koji je od zvukova u sekvenci drugačiji od drugih. Tada su se poigrali njihovim očekivanjima o tome na kojem će se mjestu u sekvenci pojaviti drugačiji zvuk. Znanstvenici su mjerili odgovore koje su devijantni zvukovi budili u dijelovima mozga koji su zaduženi za procesuiranje zvukova. Iako su devijantni zvukovi brže prepoznati kada su se nalazili na mjestu na kojem ih je ispitanik očekivao, dio mozga zadužen za procesuiranje zvukova prepoznao je taj zvuk samo kada se on pojavio na neuobičajenom mjestu.

Ovakvi rezultati mogu se objasniti samo kroz kontekst prediktivnog kodiranja. Prediktivno kodiranje pretpostavlja da mozak konstantno proizvodi pretpostavke o tome kako će vanjski svijet izgledati, zvučati, kakve će osjetilne podražaje izazivati i kako će mirisati u svakom idućem trenutku, a neuroni koji su zaduženi za to procesuiranje štede svoje resurse tako što percipiraju i prezentiraju nam samo razliku između naše pretpostavke i stvarnog fizičkog svijeta.

– Naša subjektivna uvjerenja o fizičkom svijetu imaju odlučujuću ulogu u tome kako mi percipiramo realnost. Desetljeća neuroznanstvenih istraživanja već su pokazala da cerebralni korteks, dio mozga koji je najviše razvijen kod majmuna i ljudi, skenira senzorni svijet testiranjem tih uvjerenja sa stvarnom senzornom informacijom koju prima. Sada smo otkrili kako ovaj proces dominira i najprimitivnijim dijelom mozga. Sve što doživljavamo moglo bi biti duboko kontaminirano i pod snažnim utjecajem naših subjektivnih uvjerenja o fizičkom svijetu – pojasnio je dr. Alejandro Tabas, prvi autor koji je objavio publikaciju na ovu temu.

Ova nova istraživanja za znanstvenike koji se bave istraživanjem senzornog procesuiranja otvorila su put prema proučavanju podkorteksa. Možda zbog uvjerenja da je subjektivnost nešto što imaju isključivo ljudi i činjenice da je cerebralni korteks glavna razlika između ljudskog i mozga drugih sisavaca, do sada se malo pažnje posvećivalo ulozi koju subjektivna uvjerenja imaju na podkorteksne podražajne reprezentacije. Ovo istraživanje moglo bi imati značajan utjecaj na to zašto pojedinci s disleksijom imaju probleme s govorom i percepcijom govora te porijeklu ostalih neuroloških poremećaja povezanih sa senzornim procesuiranjem.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI