Znate li da postoji sindrom nemirnih nogu, ozbiljan je i može vam uništiti život

Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj spavanja koji izaziva pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Može uzrokovati značajnu nelagodu, nesanicu i probleme sa svakodnevnim funkcioniranjem te zbog toga liječenje treba biti prioritet.

Sindrom nemirnih nogu, poznat i kao Willis-Ekbomova bolest, neurološki je poremećaj spavanja koji se manifestira osjećajem neugode te izaziva pretjerani nagon za pomicanjem nogu. Simptomi se tipično javljaju  u mirovanju, kada je osoba opuštena, sjedi ili leži i to najčešće u večernjim satima, neposredno prije spavanja. Na pomicanje nogu, ustajanje ili hodanje neugoda u nogama prolazi i dolazi do olakšanja, ali kad se bolesnik smiri i pokuša zaspati, tegobe se mogu  ponovno javiti. Tegobe narušavaju san zbog čega bolesnici pate od kronične nesanice. Bolesnici s izrazitim tegobama spavaju manje od pet sati tijekom noći, a oni s blagim simptomima imaju san lošije kvalitete.

Bolesnici sa sindromom nemirnih nogu nemaju samo problem sa snom, već im je teško sjediti duže vrijeme, na primjer, tijekom duge vožnje automobilom ili avionom. Većina ljudi razvije tegobe nakon dobi od 45 godina. Žene imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca za razvoj ovog poremećaja. Iako se često javlja, vrlo često ostaje neprepoznat. Osim što se simptomi ne prepoznaju, oni se i ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, čak i od strane liječnika. Razlog tome je što bolesnici teško mogu opisati svoje tegobe; kao čudan i neugodan osjećaj u nogama i snažan poriv za njihovim pomicanjem. Ovaj osjećaj neugode opisuje se kao bol, svrbež, pečenje, trnjenje, probadanje ili udar struje. Jedini način ublažavanja nelagode je pomicanje nogu.

Sindrom nemirnih nogu može biti rezultat nekog drugog stanja ili bolesti te se može javiti u osoba koje pate od anemije uzrokovane nedostatkom željeza, šećerne bolesti, Parkinsonove bolesti, drugih neurološih stanja poput oštećenja kralježnične moždine ili kod bolesnika koji imaju kronično zatajenje bubrega. Sindrom nemirnih nogu također je čest tijekom trudnoće i otprilike 40 posto trudnica ima ovakve poteškoće. Tada govorimo o sekundarnom sindromu nemirnih nogu. U velikog broja bolesnika ne postoji jasan uzrok ovog sindroma i tada se govori o primarnom ili idiopatskom sindromu nemirnih nogu.

Da bi se postavila dijagnoza sindroma nemirnih nogu, potrebno je učiniti neurološki pregled, odrediti razine željeza u krvi i učiniti osnovne pretrage krvi, ali ne postoji laboratorijski test na temelju kojeg možemo postaviti dijagnozu sindroma nemirnih nogu. Za ispravnu dijagnozu sindroma nemirnih nogu moraju biti prisutne sljedeće značajke:

  1. Snažan poriv za pomicanjem nogu, obično praćen ili uzrokovan neugodnim senzacijama u nogama.
  2. Simptomi počinju ili se pogoršavaju kada se odmarate ili ste neaktivni, na primjer, kada ležite ili sjedite.
  3. Simptomi se poboljšavaju kad se krećete, primjerice kada hodate ili se protežete, barem dok se aktivnost nastavlja.
  4. Simptomi su gori u večernjim ili noćnim satima nego tijekom dana, ili se javljaju isključivo u večernjim ili noćnim satima.

Sindrom nemirnih nogu može znatno narušiti kvalitetu sna bolesnika i njegove obitelji. Neodoljiva potreba za pomicanjem nogu neposredno prije nego što će bolesnik zaspati dovodi do kronične nesanice sa svim posljedicama u smislu otežane pažnje i koncentracije koja znatno narušava radne i društvene aktivnosti pogođene osobe. Tjeskoba i depresija također se mogu javiti kao rezultat kronične nesanice te je upravo zbog toga liječenje ove bolesti vrlo važno. Mnogi ljudi godinama čekaju na liječenje jer tegobe nisu prepoznate. Ako se ovo stanje ne liječi, simptomi mogu postati učestaliji i jači.

Kako liječiti sindrom nemirnih nogu

Metode liječenja ovise o obliku sindroma nemirnih nogu i kod sekundarnih oblika najbitnije je liječiti osnovni uzrok koji je doveo do bolesti. Otklanjenjem osnovnog uzroka otklonit će se i tegobe sindroma nemirnih nogu. Nedostatak željeza jedan od glavnih uzroka tegoba te je nekoliko studija pokazalo da dodaci željeza mogu pomoći ublažavanju tegoba sindroma nemirnih nogu. Osim željeza, nedostatak vitamina D također je povezan sa sindromom nemirnih nogu. Studija iz 2014. otkrila je da suplementi vitamina D smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu.  

Primarni, idiopatski sindrom nemirnih nogu liječi se lijekovima koji pojačavaju djelovanje dopamina u mozgu s obzirom na to da se smatra da tegobe nastaju zbog problema u proizvodnji dopamina u mozgu. Ovi se lijekovi inače koriste za liječenje Parkinsonove bolesti. Doze koje koristimo u liječenju sindroma nemirnih nogu su puno manje u odnosu na Parkinsonovu bolest, a u većine bolesnika ovi su lijekovi vrlo učinkoviti i terapija su prvog izbora.  Kod manjeg broja bolesnika tijekom vremena ovi lijekovi mogu izgubiti učinkovitost i tada se bolesnici mogu liječiti antiepileptikom gabapentinom. Nije u potpunosti razjašnjeno kako gabapentin djeluje na ublažavanje simptoma, ali studije pokazuju da je on učinkovit u poboljšanju sna i smanjenju  bolova.

Životne navike

Upotreba kofeina, alkohola i pušenje mogu pogoršati simptome te ih svakako treba izbjegavati. Određeni lijekovi mogu uzrokovati ili pogoršati simptome. Umjerena tjelovježba poput hodanja ili vožnje bicikla može ublažiti simptome sindroma nemirnih nogu. Osim toga, fizička aktivnost dobro djeluje na san. Studije su pokazale da tjelovježba triput tjedno u trajanju od 12 tjedana značajno smanjuju simptome sindroma nemirnih nogu. Vježbati treba umjereno, a ne do pojave bolova u mišićima jer prenaporno vježbanje može pogoršati simptome sindroma nemirnih nogu. Također treba izbjegavati tjelovježbu u večernjim satima jer kasna fizička aktivnost može poremetiti ciklus usnivanja.

Kako poboljšati san

Dobre navike spavanja preporučljive su za sve, ali prvenstveno za one koji imaju problema sa spavanjem.

Ove navike koji nazivamo i higijena spavanja ne mogu riješiti sindrom nemirnih nogu, ali mogu pomoći da se nadoknadi gubitak sna koji se javlja zbog ove bolesti. Za što mirniji i kvalitetniji san potrebno je da:

  1. Držite se dosljednog rasporeda spavanja. Ustajte u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom ili tijekom odmora.
  2. Spavaća soba treba biti tiha i mračna. Sobu treba biti ugodne, hladnije temperature.
  3. Televizor i telefon ne bi trebali biti u spavaćoj sobi.
  4. Dva do tri sata prije spavanja izbjegavajte elektroničke zaslone. Plavo svjetlo s ovih ekrana može poremetiti cirkadijanski ritam koji je bitan za prirodan ciklus spavanja.
  5. U večernjim satima treba izbjegavati napitke bogate kofeinom poput kave i čaja. (zdravobudi.hr)
Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI