ŽUPANIJA PODUPIRE PROJEKT Pala odluka: HEP u Podravini gradi dvije hidroelektrane vrijedne 3,3 milijarde kuna

Hidroelektrane treba uvrstiti u prostorni plan Županije, a HEP nastavlja s izradom potrebnih projekata


Autor: podravski.hr — 06.12.2017. / 16:06 Aktualno

Hidroelektrane gradit će se kod Gabajeve Grede i Čambine

Županijske vlasti u Koprivnici podupiru HEP-ov projekt izgradnje dviju protočnih hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 na Dravi, ukupno vrijednih oko 3,3 milijarde kuna. Zaključak je to s jučerašnjeg sastanka dožupana Darka Sobote s predstavnicima HEP-a te načelnicima općina koje su u zoni obuhvata tog velikog zahvata. Hidroelektrane treba uvrstiti u prostorni plan Županije, a HEP nastavlja s izradom potrebnih projekata.
U HEP-u tvrde kako su hidroelektrane dio nacionalne strategije iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Podsjećaju kako su na Dravi dosad izgrađene ukupno 23 vodne stepenice: 12 u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Hrvatskoj. Od prvotno planiranog projekta izgradnje HE Novo Virje s velikim akumulacijskim jezerom i značajnim utjecajem na okoliš na kraju se odustalo.
Taj stari projekt zamijenjen je izgradnjom dviju manjih, protočnih hidroelektrana nazvanih Molve 1 i Molve 2 u zoni obuhvata na području općina Drnje, Peteranec, Gola, Hlebine, Molve i Novo Virje. Prema idejnom rješenju HEP-a, HE Molve 1 bila bi smještena u Gabajevoj Gredi, imala bi tri turbine i prosječnu godišnju proizvodnju od 235 gigavatsati električne energije. Tim zahvatom nastalo bi akumulacijsko jezero duljine 12,6 kilometara i prosječne širine 690 metara. Gradili bi se i nasipi visine do sedam metara.
Hidroelektrana Molve 2 gradila bi se kod Čambine i godišnje bi proizvodila 248 gigavatsati struje. Akumulacijsko jezero bilo bi dugo 14,2 kilometra, a široko u prosjeku 710 metara s nasipima visokim otprilike do pet metara. Za razliku od ranije planirane HE Novo Virje, koju je stopirala Mađarska, dvije manje protočne elektrane gradile bi se isključivo na teritoriju Hrvatske.
Uz mnoge infrastrukturne benefite za Podravinu (mostovi, prometnice, navodnjavanje, sustav zaštite od poplava, rekreacijski objekti…), u HEP-u navode i rentu, odnosno naknade koje bi općine dobivale zbog izgradnje hidroelektrane. Riječ je jednoj lipi po kilovatsatu isporučene električne energije. (rm)
FOTO: NIKOLA WOLF

Podijeli:Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn