Županijska Studija: Postoje indicije da je zrak koji udišemo onečišćen

Podravski list profile

Studija multidisciplinarnog tima stručnjaka koja je izrađena za potrebe izmjena i dopuna županijskog prostornog plana otkriva vrlo zabrinjavajuću činjenicu – postoje indicije da je zrak koji udišemo onečišćen, a u našoj županiji uopće ne postoje mjerne stanice koje bi to mjerile i, u slučaju potrebe, upozorile stanovništvo.

Svejedno, županijska uprava, čini se, ne mari previše za taj defekt, usprkos tome što na području županije postoji nekoliko velikih onečišćivača zraka, poput Ininih pogona u Molvama i megasmetlišta Piškornice. Na naš upit o tome zbog čega se ne provodi monitoring zraka i je li županijska uprava za to uopće zainteresirana, dobili smo odgovor neka se obratimo Zavodu za javno zdravstvo.

– Država određuje mrežu mjernih postaja i u toj mreži nije određena postaja na našem području, dakle ne postoji takva obveza – kazala nam je ravnateljica te ustanove dr. Draženka Vadla.

Tek tri postaje za mjerenje

Na području mjerne cjeline HR1, od slovenske do srbijanske granice, postoje tri postaje – u Varaždinu, u Kopačkom ritu i u Desiniću u Hrvatskom zagorju. No, ni jedna od njih ne radi kako valja

– Na mjernoj postaji Desinić je pri svim mjerenjima zabilježen smanjen obuhvat od propisanog uslijed povremenih problema u radu uređaja za prikupljanje podataka. Postaja Kopački rit je također u mjerenju koncentracija ozona imala smanjeni obuhvat rada te su ocjene uzete u obzir kao uvjetne. Prema podacima Izvješća o praćenju kvalitete zraka na postajama Državne mreže za 2017. godinu izrađenom od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda, također su zabilježeni problemi u radu mjernih uređaja, pri čemu su za sve tri mjerne postaje, za određene mjerene parametre, utvrđene uvjetne kategorizacije kvalitete zraka – navodi se u studiji.

A kada je radila kako valja, postaja Desinić povremeno je zabilježila prekomjerne koncentracije prizemnog ozona, što je glavni zagađivač današnjice.

– U 2016. godini je u zoni HR1 došlo do prekoračenja ciljnih vrijednosti za ozon, pri čemu je ova zona ocijenjena kao onečišćena s obzirom na ozon – konstatira se u studiji.

Stvar nije bezazlena. Ozon je otrovan plin blijedo plave boje, neugodna mirisa – miriše kao varikina. Za razliku od ozona u ozonskom omotaču, pri tlu je nepoželjan. Prizemni ozon u manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne putove. Izloženost ozonu rezultira negativnim učincima na ljudsko zdravlje, kao što su astma, bronhitis, srčani udar i drugi kardiopulmolarni problemi.

Prema informacijama Europske agencije za okoliš, visoka razina ozona nagriza materijale, zgrade i tkivo živućih organizama. Smanjuje sposobnost biljaka da obavljaju fotosintezu te ometa unos ugljičnog dioksida. Usto, narušava razmnožavanje i rast biljaka, što rezultira lošijim prinosima usjeva i smanjenom rastu šuma. U ljudskom tijelu izaziva upale u plućima i bronhijama.

– U trenutku izlaganja ozonu, naša tijela pokušavaju spriječiti njegov ulazak u pluća. Ovaj refleks smanjuje količinu kisika koji udišemo. Ako udišemo manje kisika, naša srca teže rade. Stoga, za ljude koji pate od bolesti krvožilnog sustava ili bolesti dišnog sustava, poput astme, izloženost visokoj razini ozona može biti štetna ili čak pogubna – piše na internetskim stranicama Agencije.

Monitoringa nema

– Vidljivo je kako je najveći problem na području zone HR 1 upravo ozon, pri čemu su zabilježena prekoračenja ciljnih vrijednosti za ozon u promatranom razdoblju od 2013. do 2017. godine, izuzev 2014. godine. Onečišćenje prizemnim ozonom prepoznato je kao regionalni problem zbog daljinskog, prekograničnog prijenosa prizemnog ozona i njegovih prekursora. Maksimumi koncentracije prizemnog ozona se pojavljuju na udaljenostima od nekoliko desetaka kilometara od većih izvora. Dodatno, na području Koprivničko-križevačke županije nema kontinuiranog praćenja kvalitete zraka prema važećoj zakonskoj regulativi, odnosno nije uspostavljena lokalna mreža za trajni monitoring kvalitete zraka niti su provedena sveobuhvatnija i dugotrajnija mjerenja kvalitete zraka – navodi se u studiji.

Također se spominje kako je za zonu HR1 – koja, uz našu, obuhvaća i Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju – kvaliteta zraka svrstana u II. kategoriju, što znači „umjereno onečišćen zrak“.

No, koliko je to „umjereno“ u našoj županiji, nije poznato jer monitoringa nema. Doduše, od 2000. do 2002. godine Zavod za javno zdravstvo je na narudžbu Županije ispitivao kvalitetu zraka na tri mjerne postaje – na lokaciji Zavoda za javno zdravstvo u Koprivnici te domova zdravlja u Križevcima i u Đurđevcu, ali to je ukinuto jer navodno nije bilo novca.

U studiji se također spominje kako Ina provodi monitoring na svojim postrojenjima, koja se prostiru na ukupno 150 hektara, no stručnjaci koji su je napisali imaju na to primjedaba. – U Ininim izvješćima često nedostaju određeni podaci poput mjerenja žive, ali i emisija nekih drugih tvari (merkaptana, vodik-sulfid) koje bi trebale biti  svedene na nulu. Također postoje nedefinirani uzorci nastanka određenih tvari poput merkaptana, ali i mogući trend pogoršanja kvalitete zraka zbog povremene pojave prijelaza graničnih vrijednosti – konstatira se u studiji.

Ozon kao okidač za alergije

Znanstvenici danas s velikom vjerojatnošću zaključuju da porast broja dijagnosticiranih alergija može biti povezan s povećanjem pojedinih zagađivača okoliša. Na njemačkom Institutu Max Planck otkrili su da dušikov dioksid, koji je glavna komponenta u ispušnim plinovima automobila, i prizemni ozon, koji je glavni sastojak smoga, mogu napraviti ubojiti „koktel“ koji pojačava učinak alergena u zraku. Ti sastojci mogu izazvati lančanu kemijsku reakciju koja zapravo može promijeniti strukturu alergena te ih pojačati. – Znanstvenici su dugo sumnjali da zagađenje zraka i klimatske promjene utječu na učestalost alergija u svijetu. Ali razumijevanje kemijskih procesa koji stoje iza tog fenomena još uvijek nismo dokučili – kazao je dr. Urlich Poshl s njemačkog instituta.

FOTO Nikola Wolf / Ilustracija

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti