Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Alarmantno: Županija u 10 godina izgubila 4000 mališana, demografska politika potiče iseljavanje

Stanovništvo Hrvatske sve je starije, potvrđuju to podaci iz zadnjeg popisa stanovništva. Sada već dalekih 50-ih godina prošlog stoljeća prosječna starost bila je tek nešto iznad 30 godina, a danas je 44 godine.

Ništa bolje u ovoj priči ne stoji ni Koprivničko-križevačka županija. Naime, prosječna starost u našoj županiji veća je od državnog prosjeka i iznosi oko 45 godina. U županiji je prema zadnjem popisu 101.220 stanovnika, i pad je to za više od 13.000 u odnosu na popis iz 2011. U dobi od 0 do četiri godine imamo sada 4611 djece, a prije 10 godina bilo ih je 5875. Od pet do devet godina u županiji je 4806 djece, a u 2011. bilo je 5729.  Od deset do 14 godina u županiji je trenutno 5201 dijete, a bilo ih je 6901. Samo u ovim dobnim skupinama od 0 do 14 godina u deset smo godina izgubili gotovo 4000 mališana!

Brojne mlade obitelji od 2016. pa nadalje u novom su valu iseljavanja odlučile sreću potražiti u radom i plaćama prikladnijim državama poput Njemačke i Austrije, pa i Irske. Osim što smo i tu izgubili brojnu sadašnju i buduću djecu, mladi roditelji koji ostaju, sve kasnije dobivaju svoje prvo dijete. Tako je prosječna dob majke koja ima prvo dijete u Hrvatskoj nešto iznad 29 godina. Također, s godinama pada i stopa fertiliteta, to jest broja djece po majci i ona je trenutno u Hrvatskoj 1,45, što je manje od EU prosjeka (1,55).

BROJ DJECE U ŽUPANIJI (2011. u odnosu na 2021./DZS)

DobBroj 2011.Broj 2021.Razlika
0 do 458754611-1246
5 do 957294806-931
10 do 1469015201-1700
15 do 1969705239-1631

Sve dosadašnje Vlade samo su načelno pričale o demografiji, a paketi „pomoći“ koje donose periodički djeluju više kao socijalne naknade nego kao nešto što bi mlade obitelji potaklo na dvoje i više djece, što je jedini uvjet održivosti populacije. Stopa fertiliteta, kažu stručnjaci, da bi se dugoročno samo održao trenutni broj stanovnika, trebala bi biti 2,1 dijete po majci. Od 1. siječnja ove godine Plenkovićeva Vlada donijela je još jedan paket koji bi, kažu, trebao pomoći roditeljima. No, ipak ne svima. Povećali su naknadu za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna. Usto, u istom iznosu povećana je i novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine. Po prvi put uređuje se i pravo na udomiteljski dopust, a priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života. Pravo na dopust za očeve, koji traje 10 ili 15 dana, ovisno je li riječ o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će po novome i usvojitelji. Međutim, dio o kojem se najviše priča među roditeljima, onaj o dječjem doplatku, uopće nije bio tema kabineta. Ipak, doznajemo kako će o njemu biti riječi, ali tek od 2024. godine kad je – pogađate – izborna godina i on bi se, navode upućeni, mogao čak udvostručiti. Naime, Središnji ured za demografiju uputio je lani prijedlog za javnu raspravu zakonodavnih aktivnosti za zadnji kvartal ove godine, među kojima je i dječji doplatak.

Uvođenjem eura sve je poskupjelo i troškove pelena, maramica i stvari za bebu ne pokriva sadašnji dječji – napisala je Valentina iz Ferdinandovca na online peticiji za ukidanje cenzusa i povećanje dječjeg doplatka, koji je do prošlog tjedna potpisalo gotovo 80.000 osoba.

– Imam unuke i vidim da im treba više za život, a plaće njihovih roditelja su mizerne – naveo je pak Darko iz Hrženice, dok je Valentina iz Đurđevca istaknula kako je dječji doplatak premalen za današnje standarde.

– „Pa s 200 kuna ne može se djetetu kupiti ni slatkiša za cijeli mjesec, a kamoli ostale potrepštine kao što su odjeća, obuća, higijenske potrepštine… Po djetetu bi trebalo barem 100 eura“, dok Ana iz Novog Virja kazuje da se, budući da se zove „dječji doplatak” – zašto su neki od navedenog isključeni?

– Nemam pravo na dječji doplatak jer prelazimo cenzus za 50 lipa s dvoje maloljetne djece – poručila je pak jedna majka na online peticiji.

Hrvatska tu među zemljama EU stoji jako loše, jer ne primaju ga svi roditelji, nego samo oni čiji prosjek primanja po broju članova kućanstva ne prelazi najmanje 72,09 eura ili najviše 309,1 euro. Oni kojima je prosjek manji od 72,09 eura po djetetu primaju 39,73 eura, oni od 72,10 do 148,59 primaju 33,1 euro te od 148,60 do 309,1 eura primaju 26,49 eura po djetetu. Primjerice, ako imate dvoje djece, primanja u kućanstvu ne smiju biti veća od 1236,4 eura mjesečno da biste ostvarili pravo na pomoć od 26,49 eura. Dolazimo sad i do nove nebuloze: oni koji imaju troje i više djece dobivaju i ekstra dodatak za svako treće i sljedeće dijete od nešto manje od 70 eura kao populacijsku nagradu. Međutim, samo ako su ujedno i korisnici dječjeg doplatka. Ove socijalne naknade, za razliku od mnogih država u EU, ne prate stopu inflacije.

Uzmemo li u obzir da je sredinom 2017. broj korisnika dječjeg doplatka bio 144.000, samo godinu kasnije pao je na 117.000. Bilo je to u vrijeme najvećeg odljeva mladih obitelji u inozemstvo. Danas je taj broj otprilike 133.000, no je li se dio korisnika vratio kući ili su nam primanja jednostavno manja, teško je znati. Tim više, sramotno je da, primjerice, Hrvat koji radi u Njemačkoj, a supruga i djeca su mu ovdje, prima za svoju djecu po 250 eura za svako, bez obzira na primanja i činjenicu da uopće nisu u Njemačkoj. Ili recimo Austrija i Švicarska, gdje se iznosi povećavaju prema godinama djece, a primaju ih čak do kraja školovanja, do najviše 25 godina starosti.

Udio starijih od 60 je 30 posto, mladih do 19 tek 20 posto

Prema zadnjem popisu stanovništva, u našoj županiji imamo tek tri osobe starije od 100 godina. Dvije su u dobi od 100 godina, a jedna ima 102 godine. Pojedinačno, najviše je u županiji onih koji imaju 62 godine, prema popisu ih je 1604. Zbrojimo li sve stanovnike sa 60 godina i starije na području Koprivničko-križevačke županije, dolazimo do brojke od gotovo 30.000 osoba. U odnosu na ukupan broj stanovnika od 101.220, to je udio od 29,7 posto. Udio mladih od 0 do 19 godina tek je 20 posto.

FOTO: Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Obavijest potrošačima

U žvakačim gumama otkrivena tvar opasna po zdravlje

Strava KOD LUDBREGA

Stanodavca tjerao da pije, sve što ima prepiše na njega i slomio mu rebra

SUSRET

VIDEO Zvonko živi tik uz željezničku prugu: “Kamioni stvaraju puno goru buku od vlakova”

Poznate izborne liste Hrvatske demokratske zajednice

Četiri kandidata iz naše županije, jedino Sobota na prolaznoj poziciji

NASTAVAK PROCESA PRODAJE VAŽNIH POLJOPRIVREDNIH KOMPANIJA

Podravka među tri favorita za preuzimanje poljoprivrednog sektora Fortenove

bio je ljut i odriješit

Ferenčina uoči Osijeka: Sto posto sam uvjeren u pobjedu, igrat će Lumala, od Šute očekujem gol


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati