Podravina i Prigorje su u prošloj godini postali pravo otkriće za turiste iz Azije koji su odmah nakon Nijemaca bili drugi strani gosti po broju noćenja u Koprivničko–križevačkoj županiji. Pokazuju to podaci iz opsežne analize naziva „Plan upravljanja destinacijom Koprivničko–križevačka županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine“ koja će se ovog tjedna naći pred županijskim skupštinarima. Prema tim podacima, izvučenim iz sustava e-Visitor, 169 „turista“ iz kategorije nazvane „ostale azijske države“ je tijekom 2025. godine ostvarilo čak 3.791 noćenje, što znači da su u Podravini i Prigorju boravili prosječno nešto više od 22 dana. U prosjeku više od 20 dana prilikom posjete Podravini i Prigorju borave i turisti iz Brazila, jer njih 67 je tijekom prošle godine ostvarilo ukupno 1.480 noćenja te su Brazilci na sedmom mjestu od svih naroda i narodnosti po broju noćenja.
Ne može ‘radnik’
Naravno da je logično pretpostaviti da u većini slučajeva ovi „turisti“ iz Azije pa i Brazila u Podravini i Prigorju baš i nisu bili iz klasičnih turističkih pobuda, već su pokazatelj na koji se način u Hrvatskoj uopće računa turistička aktivnost u sustavu e-Visitor, o čemu smo i ranije pisali. Naravno da to nije specifičnost samo Koprivničko–križevačke županije, već cijelog turističkog sustava kojim upravlja Hrvatska turistička zajednica i kojim se umjetno „pumpa“ broj dolazaka, posebno broj noćenja. Svi koji iz najrazličitijih razloga dođu na određeno područje računaju se automatski kao turisti iako je svrha dolaska kod dijela njih sve samo ne turistička. Lako je za pretpostaviti da su u turiste automatski zbrojeni i svi oni ljudi iz „ostalih azijskih država“ u koje spadaju Filipini, Nepal, Bangladeš ili Uzbekistan koji dolaze raditi u Hrvatsku, uz Indijce i Kineze koji su zasebna kategorija. Prema metodologiji e-Visitora se kao dolazak na pojedino područje predstavlja jedno registrirano prijavljivanje turista u komercijalni ili drugi registrirani smještajni objekt na području određene županije. Tako turistički promet uključuje i poslovne putnike, sezonske radnike smještene u apartmanima, sportaše ili studente na kraćem boravku jer su svi oni za sustav eVisitor – turisti.
– Nema neke posebne oznake. Sve koje prijaviš u sustav e-Visitor automatski su turisti. Svaki Nepalac, Indijac, Brazilac… Postoje neke podjele tipa kongresni turizam ili nešto tako, ali ja to ostavim prazno. Ne možeš staviti „radnik“ pa da ti se to ne broji pod turistička noćenja. Svako noćenje koje prijavljuješ na e-Visitor je turističko noćenje i svi koji su upisani u sustav e-Visitor automatski se broje kao turisti – objasnio je jedan turistički djelatnik koji već godinama iznajmljuje apartmane u jednom našem gradu i potvrdio da bez obzira koja je svrha nečijeg dolaska u određeno područje, on se automatski računa kao turist. Tako i svi ti ljudi iz azijskih zemalja koji na određeno vrijeme dođu u Podravinu i Prigorje nešto raditi, automatski ni krivi, ni dužni postaju turisti. Iako je jasno da s turizmom oni baš i nemaju neke posebne veze, vjerojatno kao ni Brazilci, kojih su prepuni lokalni nogometni klubovi, a i njih se automatski računa kao da su turisti. Zbog te metodologije sustava e-Visitor, turistička aktivnost, posebno u ovim kontinentalnim krajevima koji nemaju tu sreću poput primorske Hrvatske da turisti dolaze automatizmom zbog mora i sunca, na ovaj se način dijelom i „pumpa“ podacima.
Značajan rast
No, unatoč tim sustavno „nabrijanim“ podacima, očito je turizam u Podravini i Prigorju tijekom prošle godine ostvario značajan rast u odnosu na 2024. godinu jer je ostvareno 24.793 dolaska i 74.241 noćenje. To je rast od 12,7 posto u dolascima i 14,1 posto u noćenjima u odnosu na 2024. godinu, a posebno je zanimljivo da su domaća noćenja porasla za čak 21 posto. Iako domaći turisti čine 61,15 posto svih dolazaka, strani gosti ostvaruju 50,59 posto ukupnih noćenja jer u prosjeku ostaju dulje na što, zaključili smo, svakako utječe i manjkava metodologija e-Visitora koja svakoga automatski trpa pod turista. Iako hoteli čine samo 3,81 posto svih smještajnih objekata i raspolažu s 18,33 posto kreveta, ostvaruju čak 39 posto ukupnih noćenja što pokazuje njihovu i dalje ključnu ulogu u turističkom prometu županije. Podaci pokazuju da najbrže raste ruralni turizam i objekti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima povećali su broj noćenja za više od 70 posto u odnosu na 2024. godinu. Tržištem dominiraju individualni gosti s čak 89 posto svih dolazaka i gotovo 87 posto noćenja, a organizirane grupe imaju znatno manji udio. Prema broju noćenja, Turistička zajednica grada Đurđevca ostvarila je najbolji rezultat s 24.862 noćenja. Potom slijedi Koprivnica s 21.037 noćenja pa Križevci s 14.795 noćenja. Najbrojniji gosti su u dobnim skupinama od 25 do 44 godine, a gledano po mjesecima, najveći broj noćenja ostvaruje se u kolovozu (9.589) i srpnju (9.580), što je više od četvrtine ukupnog broja noćenja kroz godinu. Od domaćih turista najbrojniji su oni iz Zagreba sa 6.277 noćenja, a od stranaca su broj jedan Nijemci s 1.593 dolazaka i 7.725 noćenja. Potom su tu „turisti“ iz ostalih azijskih zemalja, a zatim Austrijanci (3.663 noćenja) i Slovenci s 2.179 noćenja.
FOTO arhiva
