Kruno Višak iz koprivničkog prigradskog naselja Jagnjedovec zahvaljujući našem portalu podravski.hr sa svojim špekom teškim 38 kilograma postao je prava senzacija pa je sad i taj proizvod postao itekako tražen. Nakon što smo objavili tekst i video s najvećim špekom, brojni ljubitelji te delicije kontaktirali su Krunu pa su stigle i prve narudžbe.
– Zahvaljujući Podravskom listu veliki špek postao je pravi hit. Odmah sam dobio narudžbu iz Biograda na Moru i oni trebaju dva komada u siječnju za proslavu Dana grada. Već ih pripremam i jedan bi na kraju mogao vagnuti i 50 kilograma. Za takve špekove svinje moraju imati između 270 i 300 kilograma – kaže Kruno Višak. Krenula je sezona kolinja, pa se Kruno, koji je prepoznatljiv sa svojim suhomesnatim proizvodima, osvrnuo malo i na tu tradiciju. Potvrdio je bolnu činjenicu da je iz godine u godinu sve manje domaćinstava njeguje tu tradiciju. Teško je, ističe on, u bilo kojem selu naći domaćinstvo koje uzgaja svinje, a veliki problem predstavljaju i postroženi propisi za samo kolinje.
– Kolinje, ako nemate vlastitu svinju, će vas koštati minimalno 1.000 eura. Računica je jasna i jednostavno se ne isplati imati kolinje ako nemate vlastitu svinju. Sve je poskupjelo od materijala koji se koristi pa do satnice mesara, a najžalosnije je to da je zapravo jedino cijena svinje ostala ista kao prije 10-ak godina. Uz to, problem je naći i mesara koji će obaviti kolinje, i zato se sad taj običaj može vidjeti samo na imanjima gdje ima svinja ili kod nekih pravih gazda koji drže do te tradicije – kaže Kruno. Sve više obitelji meso kupuje u trgovinama pa je i to jedan od razloga što je sve manje kolinja. Kruno nam je otkrio i neke tajne oko samog kolinja te pritom naglasio da se kobasice nikako ne smiju raditi dok je meso još toplo.
.- Oko kolinje nema baš previše trikova. Za kvalitetne suhomesnate proizvode najvažnije je da je svinja teška oko 140 kilograma. Tu onda ulogu igra i sam proces sušenja – kaže Kruno. Za sušenje na njegovom gospodarstvu zadužen je otac Josip. On nam je, pak, otkrio da prilikom sušenja vatru treba stalno premještati te da su bitna i drva koja se koristi.
– Za sušenje je najbolja bukva, a poslije nje grab. S tim drvima se ne može pogriješiti, a ako se i vatra redovito premješta, dobit ćete savršene suhomesnate proizvode – zaključio je Josip Višak.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
