Za branje plodova u šumama kojima gospodare Hrvatske šume potrebna je dozvola, no ona je besplatna i vrlo jednostavno ju je dobiti. Šumski plodovi obuhvaćaju gljive, kestene, aromatično, jestivo i ljekovito bilje, šumske bobice i slično. Sakupljači za osobne potrebe mogu sami izraditi dozvolu putem web-aplikacije na portalu Hrvatskih šuma, a ona vrijedi za tekuću godinu, zaključno s 31. prosincem. Postupak je jednostavan. Odabere se podružnica na čijem se području plodovi sakupljaju, a zatim vrste koje su dopuštene zakonom, odnosno one koje nisu strogo zaštićene.
Za svaku podružnicu izrađuje se zasebna dozvola, a popis proizvoda na njoj može se naknadno nadopunjavati. Sustav potom automatski generira dozvolu u obliku PDF-a i šalje je korisniku na e-mail. Dozvolu je potrebno isprintati i nositi sa sobom u šumu te je pokazati službenim osobama na zahtjev, no jednako vrijedi i elektronička verzija na mobitelu. Za one koji ne koriste računalo ili internet, zahtjev se može predati osobno u šumariji ili poslati poštom, a dozvola će besplatno stići na kućnu adresu.
Bitno je naglasiti da se sve što se ubere smije koristiti isključivo za osobne potrebe i nije dopušteno iznošenje na tržnice, prodaja uz cestu ili bilo kakvo komercijalno korištenje. Propisana su i ograničenja količine pa je tako dopušteno ubrati do tri kilograma gljiva dnevno, do deset kilograma kestena ili drugih šumskih plodova, do dvije kile češera, pet primjeraka lukovica, gomolja ili korijena te do jedan kilogram listova, cvjetova ili busena mahovine.
Na kraju, važno je znati da dozvola Hrvatskih šuma vrijedi isključivo za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima ta tvrtka gospodari.
Državni inspektorat je taj koji kažnjava one koji u “berbu“ krenu bez dozvole, a kazne nisu nimalo bezazlene, jer predviđene kazne za skupljanje zavičajnih divljih vrsta kao što su vrganji ili kesteni iznose od 3.320 do 26.560 eura za pravnu osobu, od 930 do 3.984 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 1.328 do 5.312 eura za fizičku osobu obrtnika, piše Zagorje international.
FOTO arhiva
